Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 14. 4. 2021.

Europska komisija radi na ubrzanju isporuke Pfizerova cjepiva

Premijer Andrej Plenković izjavio je da će se idućih dana osigurati dodatne količine cjepiva te još jednom pozvao građane pridržavanjem osnovnih epidemioloških mjera pridonesu sprečavanju širenja zaraze

Otvarajući 53. Vladinu sjednicu, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu.

Govoreći o trenutnoj epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj, premijer je istaknuo da broj zaraženih koronavirusom raste osmi tjedan zaredom.

"U svojevrsnoj smo utrci između širenja zaraze i procjepljivanja naših građana", kazao je i dodao da hladnije vrijeme u zadnjih nekoliko dana također ne ide u prilog borbi protiv virusa.

Još je jednom pozvao sve građane da osobnom odgovornošću u pridržavanju osnovnih epidemioloških mjera daju doprinos sprječavanju širenja zaraze.

Kazao je da je ranije danas razgovarao s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, koja radi na tome da se dodatno ubrza dostava Pfizerovog cjepiva državama članicama u rugom tromjesečju te dodao da bi dodatne doze toga cjepiva trebale stići u sljedećih nekoliko dana.

Covid-dodatak umirovljenicima važna je poruka društvene solidarnosti

Najavio je da će Vlada danas donijeti odluku o takozvanom Covid dodatku za preko 850 tisuća hrvatskih umirovljenika kojima je mirovina manja od 4.000 kuna.

"To je važna poruka društvene solidarnosti i siguran sam da će pomoći našim umirovljenicima", poručio je predsjednik Vlade i zahvalio svim predstavnicima umirovljenika s kojima su vođeni razgovori o tom dodatku.

Ranije ovoga tjedna održan je i redoviti polugodišnji susret s predstavnicima Stalnog vijeća Hrvatske biskupske konferencije kojeg je ocijenio kvalitetnim, a razgovarali su o nizu tema od zajedničkog interesa – od borbe protiv Covida-19 do obnove nakon potresa.

Premijer je zahvalio policiji na još jednoj zapljeni velikih količina droge, kokaina u Pločama.

"Kontinuiran, nekad i pretih rad hrvatske policije u suradnji s policijama drugih zemalja svijeta potvrđuje da se borimo protiv ilegalne trgovine drogom, krijumčarenja i nastojimo stati na kraj ovoj pošasti koja je fenomen prisutan u brojnim društvima", rekao je.

Današnje predstavljanje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u Saboru ocijenio je dobrim trenutkom u toj instituciji koji je izazvao veliki interes.

Očekuje da će Vlada imati koristi od povratnih informacija analize zastupnika kako bi u interesu građana poboljšali nacrt dokumenta.

Trebali bi ga dovršiti u slijedećim tjednima u konzultacijama sa službama Europske komisije i pripremiti akt s popisom reformi i ulaganja 6,3 milijardi eura do 2026., a prije priprema Višegodišnjeg financijskog okvira.

Medved: za uklanjanje prijavljeno 574 objekata, uklonjeno 39, postavljeno 1936 kontejnera i mobilnih kućica

Potpredsjednik Vlade i ravnatelj stožera za obnovu nakon potresa Tomo Medved na Vladinoj je sjednici Vlade izvijestio da je na potresom pogođenom području za uklanjanje prijavljeno 574 objekata, a do sada ih je uklonjeno 39.

Kazao je da su za obnovu do sada zaprimili 7287 zahtjeva, a Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje zaprimio je 3584 zahtjeva za sanaciju i obnovu nekonstrukcijskih elemenata.

Do sada su postavili 1936 kontejnera i mobilnih kućica.

Na skladištu u Lekeniku trenutno se nalazi 139 kontejnera koji su predviđeni za uspostavu kontejnerskog naselja u Petrinji i u Sisku te za pojedinačnu dodjelu.

Na električnu energiju priključili su 2156 objekata za privremeni smještaj, na što je utrošeno 8,5 milijuna kuna.

Medved je izvijestio kako je u pogon pušteno i 107 novih trafostanica te je izgrađeno 20 kilometara niskonaponske mreže.

"Hrvatski crveni križ i Hrvatska vatrogasna zajednica poduzimaju aktivnosti ispumpavanja i sanacije bunara, do sada su obradili 123 bunara. Hrvatske vode su na širem području Gline omogućile priključenje 283 objekta na vodovodnu mrežu", kazao je Medved.

HCK i HVZ i dalje cisternama dostavljaju pitku i tehničku vodu na širem području Gline.

Crveni križ je do sada podijelio ukupno milijuna tona hrane, a samo tijekom ovoga tjedna 15 tona hrane, 16.000 toplih i 9000 suhih obroka.

"Sljedeći tjedan biti će raspisan javni poziv za lokalne ugostitelje koji bi preuzeli pripremu i podjelu hrane na potresom zahvaćenom području", najavio je Medved.

Hrvatski centar za potresno inženjerstvo pregledao je 38.328 objekata, od kojih je 4699 označeno crveno, a njih 8281 sa žutom oznakom.

Izvijestio je kako je na potresom pogođenom području čak 4050 grla stoke više nego prije potresa, a sve zbog aktivnosti Ministarstva poljoprivrede.

Najavio je kako će sljedećeg petka sjednicu stožera održati u Topuskom s naglaskom na sagledavanje stanja uvjeta u kojima žive ljudi koji su premješteni iz domova za starije i nemoćne iz Petrinje i Gline te kako bi raspravljali o gospodarskim mjerama za tamošnje područje.

Beroš: raste pritisak na bolnički sustav, apeliram na građane, posebno mlade, da budu disciplinirani

Ministar zdravstva Vili Beroš izjavio je u srijedu na sjednici Vlade da broj novooboljelih od covida-19 i dalje raste, u posljednja 24 sata u bolnice je primljeno 230 novih pacijenata, a 72 posto novooboljelih ne dolazi iz skupine osoba u samoizolaciji.

"Udio novozaraženih među testiranima je 28,13 posto. U samoizolaciji je 27.528 osoba, međutim gotovo 72 novooboljelih ne dolazi iz tog rezervoara", rekao je Beroš.

I dalje bilježimo rast broja novozaraženih, hospitaliziranih i bolesnika na respiratoru te pad prosječene dobi oboljelih. Samo u posljednja 24 sata zaprimljeno je 230 novih pacijenata, upozorio je.

Time raste pritisak na bolnički sustav, popunjenost bolničkih kapaciteta za bolesnike s covidom-19 trenutno je 64 posto, a 70 posto iznosi popunjenost jedinica intenzivnog liječenja.

U Hrvatsku je stiglo 819.990 doza cjepiva, dosad ih je utrošeno 76,8%

Dosad je u Hrvatsku stiglo 819.990 doza cjepiva, aplicirano je 605.423 doza ili 76,8 posto od distribuiranih 788.225 doza.

Aplicirano je više od 190.000 doza AstraZenece i nije uočen ni jedan slučaj poremećaja zgrušavanja krvi u kombinaciji s trombocitopenijom, napomenuo je Beroš.

Obuhvat cijepljenjem veći od prosječnih 12,1 posto postignut je u dobnim skupinama od 60 godina i više, a najveći u dobnoj skupini iznad 80 godina, među kojima je više od 44 posto građana primilo prvu ili obje doze cjepiva.

Regionalno najveći obuhvat prvom dozom ima Primorsko-goranska županija (13,7 posto) a drugom dozom Sisačko-moslavačka županija (5,3 posto).

Dosad je prijavljeno 2393 sumnji na nuspojave cjepiva.

Na sekvencioniranje je poslano 3008 uzoraka, a posljednji podaci pokazuju da je 94 posto uzoraka s britanskom varijantom virusa.

Prema uputama Ministarstva zdravstva, svi liječnici obiteljske medicine obvezni su sudjelovati u cijepljenju na posebno organiziranih punktovima te cijepiti nepokretne i teško pokretne pacijente u njihovom domu ili u okviru organiziranih mobilnih timova.

"Put izlaska iz epidemije biramo sami. Apeliram na sugrađane, posebno mlade, da budu disciplinirani", poručio je ministra Beroš.

Nacionalni stožer donio je odluku o postroženja mjera u pet županija

Ministar unutarnjih poslova i voditelj Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović izvijestio je kako je Nacionalni stožer od zadnje sjednice Vlade donio pet odluka na prijedlog županijskih stožera, koje su stupile na snagu 12 i 13. travnja.

Strože mjere u odnosu na nacionalnu razinu donesene su za Zagrebačku, Osječko-baranjsku, Dubrovačko-neretvansku, Primorsko-goransku i Istarsku županiju.

Najstrože mjere od početka ove godine uvedene su u Primorsko-goranskoj županiji dok je Dubrovačko-neretvanska županija podijeljena na tri područja s obzirom na mjere koje su na snazi. Božinović je izvijestio da je u proteklih tjedan dana obavljeno 15.897 nadzora te izdano 14 prekršajnih naloga, 22 obavijesti o počinjenju prekršaja i podnesena su četiri optužna prijedloga.

Policija je utvrdila 157 kršenja samoizolacije te će biti podneseno 150 prekršajnih naloga i sedam optužnih prijedloga. Evidentairana su i dva kaznena djela prenošenja zarazne bolesti.

Jedinice lokalne samouprave provele su 10.559 nadzora te je utvrđeno 219 nepravilnosti.

Covid-dodatak u iznosu od 600 milijuna kuna za više od 850 tisuća korisnika

Vlada je u srijedu donijela odluku o isplati umirovljenicima jednokratnog novčanog primanja radi ublažavanja posljedica uzrokovanih epidemijom bolesti covid-19, a ministar rada Josip Aladrović procjenjuje da će se za to isplatiti 600 milijuna kuna.

"Za isplatu jednokratnog novčanog primanja potrebno je osigurati sredstva u državnom proračunu 600 milijuna kuna za više od 850 tisuća korisnika", poručio je ministar rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović na sjednici Vlade.

Pravo na jednokratni, tzv. covid-dodatak imaju umirovljenici, korisnici mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja, zatečeni u isplati mirovine za mjesec ožujak 2021., ako im ukupna mjesečna mirovina ne prelazi limit od četiri tisuće kuna te ako nisu zaposleni.

"Iznos jednokratnog novčanog primanja ovisan je o visini mirovinskih primanja", rekao je Aladrović pojasnivši da će umirovljenici s najnižim mirovinama, onima čija je vrijednost do 1500 kuna, biti isplaćen jednokratan dodatak od 1.200 kuna. Oni s mirovinama višim od 1500,01 do 2000 kuna, jednokratno će dobiti 900 kuna dodatka. Nadalje, umirovljenici s primanjima od 2000.01 kuna do 3000 kuna, dobit će 600 kuna Covid dodatka. Oni s mirovinom koja iznosi između 3000 kuna i jedne lipe te 4000 kuna, primit će dodatak od 400 kuna.

Isplata dodatka u travnju, za primatelje inozemnih mirovina u srpnju

Prema Vladinoj odluci, na covid dodatak imaju pravo i umirovljenici koji uz hrvatsku, primaju i inozemnu mirovinu, iz država s kojima je Hrvatska sklopila međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju ili koje primjenjuju uredbe EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, a koja zajedno s hrvatskom mirovinom ne prelazi iznos od 4000 kuna. Uvjet je da Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje do 30. lipnja dostave dokaz o neto iznosu inozemne mirovine za ožujak 2021. godine.

Aladrović je istaknuo da će Covid dodatak biti isplaćen u dva navrata - koncem travnja za korisnike mirovine koji primaju samo mirovinu iz Republike Hrvatske te u srpnju za korisnike inozemnih mirovina te za one kojima rješenja za pravo na mirovinu bude doneseno naknadno.

Jednokratno novčano primanje nije oporezivo, ne može biti predmet ovrhe te se neće uračunavati u prihodovni cenzus za oslobađanje plaćanja premije dopunskog zdravstvenog osiguranja.

Pravo na covid dodatak, imaju i korisnici obiteljske mirovine, a ako žive odvojeno, svakoj skupini korisnika podijeljene obiteljske mirovine isplata jednokratnog novčanog primanja pripada uz navedene uvjete i iznose, navodi se u odluci Vlade.

"To je važna poruka društvene solidarnosti i siguran sam da će pomoći našim umirovljenicima", istaknuo premijer Andrej Plenković.

Nabava 15 tisuća doza lijeka Veklury (remdesivir) vrijednih više od 41 milijun kuna

Vlada je na sjednici zaključkom ovlastila ravnateljicu Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" Alemku Markotić za potpisivanje ugovora o provedbi Okvirnog ugovora za opskrbu lijekom Veklury (remdesivir) za liječenje covid-19 pacijenata kojima je potreban dodatni kisik, s tvrtkom Gilead Sciences, kojim se omogućava naručivanje navedenog lijeka u razdoblju od 1. travnja do 30. lipnja.

Planirana količine lijeka koju je potrebno osigurati za ovo tromjesečno razdoblje iznosi u prosjeku 15.000 doza s cijenom jedne doze lijeka od 2.625 kuna po dozi (bez PDV-a), odnosno u ukupnom iznosu od 39.375.000 kuna (bez PDV-a), odnosno 41.343.750 kuna s PDV-om.

Za provedbu zaključka zaduženo je Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević".

"Zbog trenutne epidemiološke situacije od strane struke iskazana je potreba za dodatne količine lijeka. Predmetni ugovor omogućit će naručivanje lijeka remdesivir koji nije komercijalno dostupan na tržištu i predstavlja jedinu mogućnost nabavke lijeka za liječenje oboljelih od težih oblika bolesti covid-19", naveo je ministar zdravstva Vili Beroš dodavši da je Hrvatska prethodno potpisala dva takva ugovora, u vremenu od 1. listopada do 31. ožujka ove godine.

Za regionalne organizacije vinara i vinogradara 6 milijuna kuna

Vlada je u srijedu donijela Program sufinanciranja rada regionalnih organizacija vinara i vinogradara za razdoblje od 2021. do 2023. godine, osiguravši za tu svrhu šest milijuna kuna.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković na sjednici je istaknula da je namjera tog programa podržati aktivnosti regionalnih organizacija koje značajno doprinose povećanju udjela vina sa zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla te promicanje održive i okolišno prihvatljive poljoprivrede.

Za provedu tog programa osigurana su sredstva u proračunu za 2021. u iznosu do 2 milijuna kuna, a za tri godine ukupno šest milijuna kuna, izvijestila je. Maksimalni iznos potpore po korisniku je 490 tisuća kuna.

Regionalne organizacije vinara i vinogradara, kako se navodi u obrazloženju odluke Vlade, okupljaju fizičke ili pravne osobe koje se bave proizvodnjom grožđa i/ili mošta i/ili vina u jednu regionalnu organizaciju za svaku od četiri vinogradarske regije u Republici Hrvatskoj - Slavonija i Hrvatsko podunavlje, Istra i Kvarner, Dalmacija i Središnja bregovita Hrvatska.

Organizacije promoviraju vinare iz svoje regije, upravljaju sustavom marketinškog označavanja vina, donose interne akte, predlažu članove Komisije na razini regije i podregija u postupcima ocjenjivanja vina, surađuju s regionalnim uredima Agencije i razmjenjuju podatke, daju tehničku i stručnu podršku vinarima u zaštiti, širenju korištenja zaštićenih oznaka i izraza ili samostalno poduzimaju aktivnosti potrebne za njihovu zaštitu.

Vlada je također poslala u Sabor konačni prijedlog izmjena zakona o biogorivima za prijevoz, koji će uz ostalo obvezati županije, odnosno jedinice lokalne samouprave da u svoje programe uključe mjere izgradnje javne infrastrukture za alternativna goriva te da se naprave projekcije korištenja obnovljivih izvora u prijevozu u javnim službama. Također se, u odnosu na sadašnji zakon, uvodi obveza izvješćivanja o obnovljivim izvorima u prijevozu i evidentiranja biogoriva.

Lokalni izbori održat će se u nedjelju, 16. svibnja

Vlada je na sjednici u srijedu za nedjelju, 16. svibnja, raspisala lokalne izbore te donijela odluke o visini naknade troškova izborne promidžbe.

Izbori su raspisani za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLS) i za izvršnu vlast u JLS odnosno za općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike, kao i za zamjenike općinskih načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda.

Sukladno Zakonu o lokalnim izborima, ovi se izbori održavaju istodobno, treće nedjelje u mjesecu svibnju. Današnje odluke Vlade stupaju snagu sutra, 15. travnja.

"Stupanjem na snagu ovih odluka prestaje mandat svih članova predstavničkih tijela, kao i mandat povjerenicima Vlade RH za obavljanje poslova iz nadležnosti predstavničkih tijela koji su imenovani u Gradu Valpovu i Općini Kolan te povjereniku Vlade RH imenovanom za obavljanje poslova iz nadležnosti Gradskog vijeća i gradonačelnika Grada Orahovice u dijelu ovlasti za obavljanje poslova iz nadležnosti Gradskog vijeća Grada Orahovice", rekao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.

Vlada je donijela i odluku o visini naknade troškova izborne promidžbe za izbor članova predstavničkih tijela JLS te za izbor općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika, kao i za izbor zamjenika općinskih načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda.

Visinu naknade utvrđuje Vlada svojom odlukom, a isplaćuje se iz proračuna JLS u roku od 15 dana od dana objave izvješća Državnog izbornog povjerenstva o nadzoru poštivanja zakonskih odredbi koje se odnose na izbornu promidžbu.

Pravo na naknadu na izborima za članove predstavničkih tijela imaju političke stranke i liste grupe birača koje dobiju najmanje jednog člana predstavničkog tijela, a za svakog člana ona iznosi minimalno 1000 do maksimalno 10 tisuća kuna, ovisno o broju stanovnika u JLS.

Na izborima za općinskog načelnika, gradonačelnika, župan i gradonačelnika Grada Zagreba te njihove zamjenike pravo na naknadu imaju kandidati koji dobiju najmanje 10 posto važećih glasova birača od ukupnog broja birača koji su izašli na izbore.

Isto pravo ostvaruju i kandidati za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana koji se kandidiraju iz reda pripadnika nacionalnih manjina te iz reda pripadnika hrvatskog naroda, naveo je Malenica.

Naknada se raspoređuje se između kandidata, razmjerno dobivenim glasovima te tako za najveći broj dobivenih glasova u prvom izbornom krugu za gradonačelnika Grada Zagreba i njegove zamjenike iznosi 100.000 tisuća kuna, a pet tisuća kuna iznosi u najmanjim JLS, onima do 3.000 stanovnika.

Naknada se ne smije isplatiti u iznosu većem od ostvarenih troškova izborne promidžbe.

Vlada je na današnjoj sjednici donijela i zaključak o prihvaćanju Nacionalnog plana Republike Hrvatske za provedbu Dogovora o civilnoj, zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici te je prihvatila pokroviteljstvo nad obilježavanjem 30 godina od ubojstva 12 redarsvenika u Borovom selu.

Izvor: Hina / Vlada