Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 26. 3. 2021.

Dosad smo primili samo 17% naručenog cjepiva AstraZenece

Europska unija naručila je 120, a primila samo 30 milijuna doza cjepiva AstraZenece, zbog čega su stalni predstavnici pri Europskoj uniji zaduženi da pribave 10 milijuna doza Pfizerova cjepiva

Predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je konferenciju za medije, na kojoj je govorio o sastanku Europskog vijeća i odgovarao na pitanja novinara o drugim aktualnim temama.

Premijer Plenković kazao je da je središnja tema sastanka europskih čelnika bila zajednička borba protiv pandemije Covida-19, a razgovarali su i o jedinstvenom tržištu, digitalnom gospodarstvu, situaciji na istočnom Sredozemlju, a održana je i video-konferencija s američkim predsjednikom Bidenom.

"Najvažnija, s aspekta Hrvatske, bila je tema oko Covida-19. Tu smo nastojali pronaći što veće razumijevanje među državama članicama da se one države koje su u procesu narudžbi cjepiva više naručile od AstraZenece a manje od drugih farmaceutskih kompanija, kompenziraju kroz ovih 10 milijuna doza koje su dogovorene s Pfizerom, da se pomaknu iz četvrtoga u drugo tromjesečje", izvijestio je premijer dodavši kako takva distribucija treba reprezentirati solidarnost među državama članicama.

Kazao je da je Hrvatska umjesto 100 posto dosad obećanih doza AstraZenece dobila 17 posto te joj stoga fale cjepiva. Ujedno, dodao je, nitko kada su se naručivala cjepiva nije mogao pretpostaviti zastoje.

Naglasio je pritom i da treba raditi na vraćanju povjerenja i kazati da su sva cjepiva jednako učinkovita, ali i da se treba osigurati da EU od AstraZenece dobije sve doze koje su ugovorene.

Ako pametno podijelimo 10 milijuna doza Pfizerova cjepiva, riješit ćemo problem zastoja u opskrbi

"Zaključak je na tu temu bio da zadužimo naše stalne predstavnike u Bruxellesu da pronađu dogovor o svojevrsnom omjeru distribucije tih 10 milijuna doza u najkraćem roku u duhu solidarnosti što podrazumijeva da će oni koji imaju manje dobiti više", rekao je premijer Plenković.

Naglasio je da je razlog što Hrvatska i neke druge članice trenutno loše stoje u postotku procijepljenosti taj što joj nisu isporučene doze koje je naručila.

"Nismo se niti mi niti neke druge zemlje našli u situaciji da imamo manje cjepiva zato što smo mi krivi. Imamo manje cjepiva zato što je umjesto 120 milijuna doza koliko je dosada trebalo doći u prvom tromjesečju došlo 30. Fali 90 milijuna doza za cijelu Europu, pa onda sukladno tome fali i za Hrvatsku", pojasnio je.

Izrazivši žaljenje što se sastanak Europskog vijeća nije održao u fizičkom obliku zbog trenutne epidemiološke situacije u Europi, istaknuo je da su vide-konferencije komplicirane za održavanje i ne predstavljaju kao takve dobro ozračje za draftiranje dokumenata niti za velike izmjene.

Iz tog su razloga zaduženi diplomati da na sastanku brzo nađu rješenje. Da su čelnici EU fizički bili u Bruxellesu, pojasnio je, možda bi bilo moguće već jučer pronaći taj dogovor jer bi sastanci trajali duže pa bi se radile pauze za tumačenje argumenata.

"Onaj tko nema problem ni ne razumije u čemu je problem, to je jučer bilo jasno kao dan. Ja sam to uspio objasniti kolegama i nakon te intervencije su se malo i drugi više uključili i pojasnili u čemu je problem jer je stvar zapravo vrlo banalna. Otprilike 405 milijuna ljudi spada u one države u kojima nema tog problema, a 40 milijuna ljudi se nalazi u onim državama u kojima postoji problem. I ako na pametan način podijelimo 10 milijuna doza, onda će ove država kojih ima manje riješiti problem u tom zastoju, a ove koje imaju više neće ni osjetiti da su nešto propustile. To je cijela bit", pojasnio je premijer Plenković.

Farmaceutske kompanije moraju ispuniti preuzete obveze

Kazao je da lideri drugih članica općenito podržavaju ideju kompenziranja cjepiva, a njihov je generalni stav da kompanije koje su na teritoriju Europske unije trebaju ispunjavati svoje obaveze u pogledu onoga što su preuzele.

"Dogovorilo se da postoji puna kontrola izvoza i da se onda temeljem te kontrole vodi računa o tome što se događa, a isto to se odnosi na obaveze nekih drugih zemalja da isporučuju ili cjepiva ili sirovine", dodao je i pojasnio da će Unija dopuštati izvoz, ali će ga kontrolirati.

Ponovo je pojasnio kako se donijela odluka o tome koliko će se cjepiva naručiti od kojeg proizvođača.

Podsjetio je da je, kada je taj proces krenuo ovoga ljeta, AstraZeneca djelovala najpoodmaklije u istraživanjima, a sve informacije upućivale su na to da će oni biti prvi gotovi i odobreni.

Hrvatska je tada, na preporuku epidemiološke struke, naručila 2,7 milijuna doza AstraZenece.

Istaknuvši da Hrvatska ima otprilike 4 milijuna stanovnika, od kojih su otprilike 3,4 milijuna iznad 18 godina, kazao je da je procjena epidemiologa bila da će se htjeti cijepiti maksimalno oko 2,4 milijuna stanovnika.

"Naša je logika bila da naručimo otprilike oko 2,5 puta doza koliko nas ima pa ćemo sigurno procijepiti sve. Ono što ostane možemo kasnije donirati, pomoći zemljama u susjedstvu", rekao je premijer Plenković i ponovio da je Hrvatska dosada naručila ukupno 8,7 milijuna doza cjepiva.

Pojasnio je da su neke zemlje kupile pet puta više cjepiva nego što imaju stanovništva.

"Zamislite scenarij da AstraZeneca nije imala problem u nabavi sirovina, proizvodnom lancu i distribuciji, a da smo mi kao neki dobri gospodari za račun hrvatskih poreznih obveznika naručili 15 ili 16 milijuna doza cjepiva. Onda bi vi mene sada pitali čime izazvani ste vi platili ne znam koliko milijuna eura više ta cjepiva", ilustrirao je istaknuvši da je Vlada postupila na preporuku onih koji se time bave i bila realna u toj narudžbi.

"U ovoj situaciji ćemo pronaći rješenje da to kompenizramo i na kraju ćemo biti, manje-više, svi isti", poručio je.

U pogledu na sigurnost cjepiva moramo vjerovati znanosti i struci

Upitan kako će EU reagirati na upozorenja koja stižu iz AstraZenece da bi cijena cjepiva mogla porasti jer, kako su kazali, EU šteti ugledu te kompanije, premijer Plenković kazao je da se ugovorena cijena ne može mijenjati u hodu za ugovore koji su potpisani.

Što se tiče cjepiva AstraZenece, premijer Plenković kazao je da u Hrvatskoj, za razliku od gotovo 20-ak zemalja koje su vrlo panično reagirale na vijesti o nuspojavama toga cjepiva, nije bilo nikakve panike.

Slušali smo struku, Europsku agenciju za lijekove i Svjetsku zdravstvenu organizaciju, dodao je, a svi oni govorili su da su koristi od cjepiva daleko veće nego što je prijetnja od rizika u određenom broju nuspojava.

"Moramo vjerovati znanosti, medicini i struci", poručio je i dodao da je u Hrvatskoj cilj do kraja lipnja cijepiti malo iznad 50 posto građana.

Svako nacionalno odstupanje od ovoga što kažu ove dvije globalne i europske institucije, a najmeritornije su u procjeni sigurnosti cjepiva, šteti reputaciji nekog cjepiva, kazao je predsjednik Vlade te dodao da je i to što u Hrvatskoj neki građani odbijaju cijepljenje AstraZenecom puno više zbog te medijske slike koja se globalno i europski stvara, nego zbog konkretnih slučajeva u Hrvatskoj.

"Ako dođe u nekom trenutku do nekih saznanja ili do nekih situacija koje bi upućivale na to da treba napraviti pauzu u cijepljenju, naravno da ćemo slušati struku tada. Ali ako i naša struka i Europska agencija za lijekove i Svjetska zdravstvena organizacija kažu drugo, ne vidim što bi to trebalo upućivati Vladu da slijedi primjer neke druge države članice koja može imati neke svoje motive", rekao je.

Dodao je da su se upravo kako bi pokazali da je cjepivo AstraZenece sigurno, njime prije dva dana javno cijepili on osobno, predsjednik Sabora i ministar zdravstva.

Cijepljenje je operacija globalnog karaktera – nitko nije siguran dok svi nisu sigurni

Novinare je zanimalo je li u razgovoru europskih čelnika s američkim predsjednikom Bidenom bilo govora o cijepljenju.

Premijer Plenković kazao je da se ovom prigodom nije radilo o raspravi o koju su se svi uključivali, već da je smisao govora predsjednika Bidena bio da se pošalje poruka suradnje Amerike i Europe i povratka SAD-a multilateralizmu, s obzirom da takvih kontakata nije bilo nijednom u mandatu predsjednika Trupma, ali naravno, dodao je, da će EU i SAD surađivati u borbi protiv Covida-19.

Istaknuo je da je pandemija globalna zato što problem neće nestati dok ga se ne riješi skroz te da je to bila poanta razgovora s američkim predsjednikom.

"Nitko nije siguran dok svi nisu sigurni. To je zaista operacija globalnog karaktera, zato i postoji COVAX", poručio je.

Ako se naručeno cjepivo ne isporuči, treba tražiti nadoknadu štete

Upitan je li mu poznato jeli ijedna zemlja članica naplatila penale od farmaceutskih kompanija zbog kašnjenja u isporuci, premijer Plenković kazao je da ne zna, ali ne vjeruje s obzirom da nijedna zemlja članica nije sama sklapala ugovore nego je ugovore uime Unije sklopile Komisija pa će tako i ona poduzimati pravne akcije, ako do toga dođe.

"Naš je stav da moramo dobiti doze koje smo tražili. Ako bude očito da ih se neće dobiti ili će kasniti toliko da će postati irelevantne, onda treba tražiti naknadu štete", poručio je predsjednik Vlade.

Što se tiče registracije Sputnika V, premijer Plenković izvijestio je da taj proces traje u Europskoj agenciji za lijekove te da će se i njega koristiti ako ispuni sve uvjete.

Vlada će lokalne izbore raspisati 15. travnja, oporba izmišlja odgodu

Od ostalih tema, premijer Plenković osvrnuo se i na lokalne izbore, odnosno njihovo održavanje u kontekstu epidemiološke situaciju.

Naime, novinare je zanimao odgovor predsjednika Vlade na traženje SDP-a da se raspišu lokalni izbori, ali da se drugačije regulira prikupljanje potpisa za kandidature i da se produže dani glasanja.

"Ne znam što je njima, što se tiče straha od izbora. Jesu li oni još u posttraumatskome sindromu od onih Hajdaš-Dončičevih 68 mandata za Restart? Prvo su pustili u eter sami od sebe, ničim izazvani, izmišljenu tezu o tome da ćemo mi odgoditi izbore, a onda se, nakon moje dvije rečenice, prave nevješti kao da to nikada nisu rekli. Nikada nijednom rečenicom ili argumentom ta preplašena ljevica nije kazala odakle im to", rekao je predsjednik Vlade i naglasio da se radi o izmišljenom lijevom medijskom i političkom pritisku.

Sada, dodao je, kada je ta izmišljena teza nestala dolazi druga teza o tome da oni odluče kad će Vlada raspisati izbore.

"Izbore ćemo raspisati na sjednici Vlade 15. travnja, kako smo planirali i kako se i inače radi, jer su lokalni izbori u Republici Hrvatskoj regulirani zakonom i lijepo tamo piše da su oni svake četvrte godine treće nedjelje u svibnju. Niti je ikome palo na pamet da to mijenja niti ima potrebe da to mijenjamo niti će se išta dogoditi što bi ih onemogućilo u nekakvoj predizbornoj aktivnosti ako se izbori raspišu u zakonskom roku", istaknuo je.

Naglasio je da ne vidi da su okolnosti takve da bi bilo što trebalo mijenjati od onoga što je trenutno predviđeno.

"Jedna izmišljena tema, druga izmišljena tema, treća izmišljena tema. Pa na izmišljene teme fino, smireno, pristojno kažemo izbori će biti 16. svibnja i drugi krug 30. svibnja, onako kako je predviđeno zakonom, neće se mijenjati ništa", poručio je predsjednik Vlade i naglasio da će se organizirati na način da svi oni koji sudjeluju u tom procesu budu sigurni.

Đurđević je učinila neoprostiv faux pas

Na upit novinara ponovo se osvrnuo na izbor novog predsjednika ili predsjednice Vrhovnoga suda.

Ponovio je da zaista ne zna što je sprječavalo profesoricu Zlatu Đurđević, koja se prije samo nekoliko mjeseci javila na poziv za predstavnika Hrvatske na Europskom sudu za ljudska prava, i koja je profesorica kazneno-procesnog prava, da se prijavi na javni poziv za predsjednicu Vrhovnog suda.

"Ne može nešto što je razvidno svakome tko je racionalan da ide krivo, završiti dobro", rekao je premijer Plenković te ponovio da je Đurđević samu sebe pustila da bude kandidat u protuzakonitoj kandidaturi, a što je potvrdio i Ustavni sud i time napravila ogromnu pogrešku.

Kazao je da profesorica Đurđević može imati mišljenje o pravnim normama, a je li nešto u skladu s Ustavom ili nije, to tumači Ustavni sud.

Kada netko, dodao je, želi doći na jedno od ključnih mjesta u hrvatskome pravosuđu, propusti natječaj, a nakon svega ide i s izjavama da je prihvaćanje predsjednikove ponude da je on kandidira mimo zakonske procedure ne kvalificira.

"Sorry, ne ide to tako", poručio je premijer.

To nije neka banalna pogreška, poput krivog parkiranja, jer ako netko želi biti predsjednik Vrhovnog suda, taj mora poštivati zakone, naglasio je i dodao da je time za HDZ i parlamentarnu većinu priča završena.

"Jedna kandidatkinja je prihvatila biti ne-kandidat u protuzakonitoj kandidaturi i napravila je ogromnu pogrešku. I više nije tako besprijekorna stručnjakinja kao što se imalo dojam prije nego što je to učinila. To je faux pas koji se u ovom procesu ne može oprostiti", rekao je.

HDZ nema svog kandidata, smiješne su teze da stranka želi nekoga na tom mjestu zbog drugostupanjskog procesa

Ponovio je da nema sukoba i nema dvije suprotstavljene strane koje su u nekim rovovima i svaka želi nekoga "svog".

Naglasio je da HDZ nema svog kandidata za mjesto čelnog čovjeka Vrhovnoga suda te da zato i postoji javni poziv kako bi se oni koji imaju uvjete mogli javiti te da nema unaprijed serviranoga rješenja.

Istaknuo je da nema ništa osobno protiv profesorice Đurđević.

"Ovo je sad stvar koja se dogodila tako kako se dogodila. Ona neće biti, bit će na kraju netko drugi i gotovo. Doći ćemo na kraju do rješenja", kazao je i naglasio da ima puno ljudi u Hrvatskoj može obavljati tu dužnost nakon što ih prema proceduri predsjednik predloži i dobiju povjerenje u Hrvatskome saboru.

Istaknuo je da ova tema zaista nije bila nužna za hrvatsku političku scenu kao tema nekakvog nametnutog sukoba kojeg u biti nema.

Poručio je da su smiješne teze da stranka na tom mjestu nekog želi zbog "nekog drugostupanjskog procesa".

"Pa valjda bi HDZ onda, ako ima toliko migova i šapa, osigurao da prvostupanjske presude baš ne budu onakve kakve su bile", rekao je Plenković.

Ustvrdio je i da, kad bolje razmisli, ta teza o šapi HDZ-a na pravosuđu u biti politizira izbor čelnog čovjeka Vrhovnoga suda.

"Ali s druge strane, ne s naše. Kužite? Da je HDZ tako utjecajan na pravosuđe, pa valjda ne bi bilo ovih presuda. Mislim da ne bi, da je to sve tako. Jer, ako nije tako, zašto su onda te presude bila takve u prvom stupnju", naglasio je.

To nitko ne predstavlja javnosti, dodao je, nego se ide nekim paušalima o nekom enormnom utjecaju HDZ-a na pravosuđe, koji ne stoji, naglasio je i dodao, kao primjer, da on osobno nikad nije čuo za suce u Županijskom sucima u Osijeku prije ovog slučaja niti to može znati. Njih bira, dodao je, Državno sudbeno vijeće, a ne politika.

Parlamentarna većina vrlo je stabilna, nije uspio pokušaj njezina rasklimavanja

Predsjednik Vlade osvrnuo se i na najavu Reformista, koji su dio parlamentarne većine, da će podržati Zlatu Đurđević, poručivši da je većina u Saboru stabilna.

"Parlamentarna većina je skroz stabilna, jako je stabilna. Dapače. To ako će jedna zastupnica Reformista imati drukčiji stav, neće se ništa dogoditi parlamentarnoj većini", rekao je i ustvrdio kako nije uspio pokušaj rasklimavanja parlamentarne većine.

Jer, dodao je Plenković, kad realno pogledam koji su argumenti iznošeni, to je u biti izgleda bio jedini cilj - sigurno nije cilj reforma pravosuđa.

Šupljima je pritom ocijenio teze da će reformu pravosuđa provesti - "baš ta, jedna osoba, nezamjenjiva, vrhunaravna, bolja od svih ostalih" - s mjesta čelnog čovjeka Vrhovnoga suda.

Reforma pravosuđa ne provodi se kroz politiziranje i šuplje priče

"Ta boza se može prodavati samo teškim naivcima i nekome tko nema pojam ni o pravosuđu ni o politici. Dakle, to je boza, to nije istina. To ne stoji. Nikakvu veliku reformu pravosuđa ne može provest predsjednik ili predsjednica Vrhovnog suda, tko god to bio. To su floskule, šuplje priče, boze", poručio je premijer Plenković.

Reforma pravosuđa se provodi kroz zakone, organizaciju, digitalizaciju, obrazovanje, sredstva, učinkovitost, nepristranost, kvalitetu, a ne pamfletiranje, politiziranje, boze i šuplje priče, naglasio je.

Ponovio je da u procesu izbora predsjednika Vrhovnog suda Vlada nema nikakvu ulogu. Predsjednik Republike jedini je ovlašten predložiti predsjednika ili predsjednicu Vrhovnog suda u proceduri koja je propisana Zakonom o sudovima.

"Nakon što je SDP strašno kritizirao izbor aktualnog predsjednika Vrhovnog suda 2017., gdje su pozdravili promjene koje su nastale da bude sve transparentnije, informativnije, da se raspiše javni poziv, da to učini DSV", dodao je.

Nedavno je, podsjetio je premijer, predsjednik SDP-a Grbin rekao "što je njega briga za zakon".

"Zamislite da je jedan HDZ-ov lider rekao što je njega briga za zakon. Ili da je ovo recimo predsjednik iz HDZ-a. Pa tu bi bila revolucija da je obrnuto. A ovo je ništa, kao mala šala, pa ćemo ponoviti", istaknuo je.

"Sad smo, u političkom smislu, u situaciji da nije sporno da će na kraju novi predsjednik Vrhovnog suda biti netko tko nije aktualni predsjednik, jer je predsjednik Republike rekao da on nije njegov izbor, a parlamentarna većina je rekla da sigurno neće biti netko tko se javio u protuzakonitom proceduri", dodao je te zaključio kako će budući predsjednik Vrhovnoga suda biti "netko treći".

"Tko, ja ne znam", rekao je na kraju predsjednik Vlade.