Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 15. 3. 2021.

Hrvatska u eurozoni i Schengenu do 2024.

U razgovoru za »Politico« predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je da je razumno očekivati da će Hrvatska ući u eurozonu i šengenski prostor do druge polovine 2024.

"Ideja je da postignemo oboje, uđemo u Schengen i eurozonu, do kraja mandata ove vlade, dakle do druge polovice 2024.", rekao je Plenković u razgovoru za Politico koji je vodio tijekom posjeta Bruxellesu u petak.

Dodao je da je to težak zadatak, no i razuman rok.

Europska komisija još je 2019. objavila da je Hrvatska ispunila sve tehničke uvjete za ulazak u šengenski prostor, no to još sad moraju prihvatiti i članice, što već niz godina čekaju Rumunjska i Bugarska.

Hrvatska je sredinom prošle godine ušla u europski tečajni mehanizam (ERM II), što je ključan korak prema članstvu u eurozoni.

Premijer je istaknuo kako se zbog koronakrize može očekivati da će članice eurozone nastaviti suspendirati svoja pravila fiskalne discipline, ali da se države koje se žele pridružiti tom ekonomskom prostoru ne mogu oslanjati na takve "self-help trikove".

Izrazio je žaljenje što je Hrvatska zbog ekonomske štete koju je virus prouzročio morala napustiti konsolidaciju i stabilizaciju javnih financija.

Zaključio je da će njegova vlada u budućnosti imati dva cilja: korištenje europskog fonda za oporavak, europskog proračuna i privatnih investicija kako bi se generirao rast, te povratak okviru od 2017. do 2019. kad je postignut suficit u državnom proračunu.

Premijer vjeruje kako će Hrvatska prva sredstva iz europskog fonda za oporavak dobiti tek 2022. godine.

"Proces je kompliciran", rekao je Plenković.

"Kad se ne radi o helikopterskom novcu, to je vrlo teško i kompleksno. Treba vam plan, projekt, potvrda, tender, implementacija, dokumentacija. Ako se to dogodi brže, rado ćemo trošiti ta sredstva", no ako je "realističan", novac će stići tek iduće godine, zaključio je premijer.

Hrvatska želi potvrde o cijepljenju na razini EU-a

Hrvatska želi biti dio europske inicijative potvrda o cijepljenju jer je ključno da se omogući sloboda kretanja između država, rekao je premijer Andrej Plenković.

"Želimo sudjelovati u europskoj inicijativi koja će omogućiti i putovanja", rekao je premijer o uspostavljanju jedinstvene europske potvrde o cijepljenju.

Naglasio je da je glavni cilj takvih potvrdi upravo "ponovno otvaranje Europe".

Premijer je kazao kako će se ona odnositi na tri kategorije – one koji su se cijepili, one koji imaju negativan test te one koji su preboljeli covid-19.

"Za nas je ključno da cijeli kontekst pandemije covida-19 evoluira tako da ima više slobode kretanja te da ljudi mogu posjetiti Hrvatsku", rekao je Plenković.

Premijer smatra kako Europska komisija, koja će to pitanje razmatrati ovaj tjedan i predstaviti Europskom vijeću kasnije u mjesecu, ne bi trebala samo predložiti tehničko rješenje i pustiti zemlje da pojedinačno odluče otvaraju li svoje granice za one s potvrdama, nego da to treba biti osmišljeno, piše Politico.

"Potvrde trebaju olakšati kretanje i ukloniti niz restriktivnih mjera i zabrana putovanja", rekao je Plenković.

"Važno je da idemo naprijed. Cijela ideja europskog savjetovanja je da imamo nekakav okvir koji u obzir uzima jednakost naših građana i mogućnost kretanja. To je i cilj".

Ojačati zdravstvenu unutar Europske unije

Plenković je rekao kako su čelnici europskih država u "nezahvalnoj situaciji" po pitanju nabavke cjepiva.

Tijekom krize "pritisak je da se nešto poduzme", a potom, nakon krize, pitaju vas "zašto je naručeno cjepivo za 14 milijuna ljudi kad Hrvatska ima 4 milijuna stanovnika".

"Nismo mogli predvidjeti dinamiku proizvodnje i trajanje procesa odobrenja", zbog čega sada postoje problemi s nabavkom cjepiva, kazao je premijer.

Da je Hrvatska dobila onoliko doza koliko je očekivala početkom godine, "do Uskrsa bi već cijepili veliki dio populacije", dodao je.

Plenković je ipak pohvalio zajednički pristup EU-a u nabavci cjepiva jer bi situacija bila puno drugačija kad bi države bile prepuštene same sebi.

"Primjerice, što bi se dogodilo da su države koje imaju pogone rekle 'doviđenja' dozvolama za izvoz?".

Naglasio je da EU iz pandemije treba naučiti lekciju o "strateškoj autonomiji" po pitanju cjepiva i borbe protiv pandemije koje se "više ne može zanemarivati".

"Moramo ojačati našu suradnju u zdravstvu", zaključio je premijer.

Intervju na stranicama Politica