Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Split, Makarska | 16. 2. 2021.

Vlada je u renesansu hrvatske obale dosad uložila 1,3 milijarde kuna

Posjet Splitsko-dalmatinskoj županiji premijer Plenković nastavio je u Makarskoj, gdje je gradonačelniku Juri Brkanu uručio ugovor o darovanju državne nekretnine

Premijer je pojasnio da je posrijedi površina od 23.000 četvornih metara makarske gradske plaže koja je darovana gradu.

"Radi se o vrijednom projektu koji omogućuje Makarskoj da dodatno razvija svoju infrastrukturu, osobito u pogledu turizma", poručio je.

Odgovarajući na pitanja novinara o ostalim temama, premijer se osvrnuo na situaciju na nekim graničnim prijelazima, gdje zbog novih mjera u borbi protiv koronavirusa ljude vraćaju.

Želimo koordinirano djelovanje svih članica EU-a u borbi protiv pandemije

Kazao je kako svugdje vlada borba protiv pandemije koja traje već godinu dana.

"Činjenica je da cijelo vrijeme zagovaramo jedinstvenu praksu svih država članica i upravo je to bila tema zadnjeg Europskog vijeća. Ako poduzimamo mjere koje su približno slične, možemo doći u situaciju da cirkulacija ljudi bude što slobodnija u odnosu na ova ograničenja koja imamo danas. Danas ograničenja ne postoje da bismo spriječili turizam, nego da sačuvamo zdravlje naših sugrađana", kazao je.

Ono što se dogodilo s Njemačkom u kontekstu granica s Češkom i Austrijom, dodao je, predstavlja mjere ograničenja u ovoj fazi u zimskim mjesecima. Najavio je da će to biti jedna od ključnih tema idućeg tjedna na novom sastanku Europskoga vijeća – koordinirano djelovanje svih članica.

"Mi želimo sigurnost, a tu sigurnost ćemo postići ako je što više našeg stanovništva procijepljeno, i ako su oni koji dolaze isto tako procijepljeni", poručio je i dodao da se radi o globalnoj utakmici i svi se tako moraju ponašati.

Županijski zavodi za javno zdravstvo ne mogu voditi svoju politiku i odvraćati ljude od odobrenih cjepiva

Osvrnuo se i na različite mjere koje uvode različiti županijski zavodi za javno zdravstvo, a koje se razlikuju pritom od mjera koje predlaže nacionalni HZJZ.

"Moramo promijeniti situaciju da nam sa županijske razine zavoda za javno zdravstvo netko vodi svoju politiku, politiku suprotnu Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, suprotnu Europskoj agenciji za lijekove, stavu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, te upućuje poruke odvraćajućeg karaktera našim sugrađanima starijima od 65 da dođu u neku fazu preispitivanja da li da prime cjepivo AstreZenece. Takve izjave od ljudi na toj razini su štetne, pogrešne. Ne dolazi u obzir da nam županijske jedinice pričaju nešto što ne stoji, a s druge strane da zbunjuju ljude", istaknuo je premijer Plenković.

Na pitanje kada će doći do te promjene, odgovorio je što prije.

"Inače nisam zadovoljan time da županijski zavodi nisu hijerarhijski subordinirani Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i to je jedan od razloga zbog kojih imamo poteškoće. To je loša praksa", rekao je predsjednik Vlade.

Turistička sezona moguća je i od Uskrsa ako epidemiološka situacija bude dobra

Na pitanje kada će krenuti turistička sezona premijer Plenković kazao je da kampanja Ministarstva turizma već traje i da se radi sve da Hrvatska kao destinacija bude sigurna i privlačna i da se revitalizira turizam koji nam je jedna od glavnih gospodarskih grana.

Podsjetio je da nam je prošla turistička sezona bila bolja nego u brojnim drugim državama te dodao da je moguće da sezona krene od Uskrsa ako epidemiološka situacija bude dobra.

Kontinuirano nam padaju brojevi novozaraženih, istaknuo je i dodao da su dobre mjere od konca studenoga ostvarile odlične rezultate.

S obzirom na informaciju da u Istri planiraju otvaranje terasa od 1. ožujka, premijer se osvrnuo na činjenicu da lokalni, županijski zavodi provode vlastite mjere i imaju vlastite smjernice.

Protivljenje pojedinih županijskih stožera odlukama na nacionalnoj razini čisto je politikantstvo

Istaknuo je da lokalni stožeri mogu donositi samo strože mjere u odnosu na nacionalne, a nikako blaže te poručio da će o tome odlučivati Nacionalni stožer u dogovoru s Vladom.

"Čini mi se da je ta nekakva želja pojedinih županijskih stožera da budu nešto kontra onoga što dolazi s nacionalne razine, čisto politikanstvo. Kao što je i ova odluka o automat klubovima, kasinima i kladionicama. U čemu je tu poanta? Pa nismo mi to otvorili jer želimo da ljudi kockaju, nego znamo da ako su oni zatvoreni, oni ne plaćaju državi koncesiju, a mi moramo plaćati njima i troškove radnika i fiksne troškove koji su enormni. Pogledajte statistiku kome su sve isplaćeni fiksni troškovi – oni su treći na listi", rekao je te poručio ako ih žele držati zatvorenima neka im plate.

"Moramo biti racionalni", dodao je istaknuvši kako nitko od njih ne pita kako je Vlada uspjela osigurati više od 10 milijardi kuna za plaće u privatnom sektoru, za sredstva za likvidnost i za fiksne troškove.

"Treba podsjetiti, razumjeti da je Vlada napravila iskorak i da poduzima mjere u pravom trenutku, s obzirom na epidemiološku situaciju. Nikome ni u Vladi ni u Stožeru nije stalo do toga da imamo mjere ograničenja, ali su one nužne u ovim okolnostima. Naše mjere, koje su komparativnon gledano bile puno blaže nego mnoge druge, su omogućile nama poprilično normalan način života u odnosu na druge", zaključio je predsjednik Vlade.

Sveučilište u Splitu ima razgranatu europsku suradnju i mediteransku prepoznatljivost

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u sklopu posjeta Splitsko-dalmatinskoj županiji susreo se s rektorom splitskog Sveučilišta Draganom Ljutićem. Nakon razgovora, istaknuo je da sveučilište ima odlično razgranatu europsku suradnju i mediteransku prepoznatljivost.

"Sveučilište u Splitu je jedna od najbitnijih sastavnica hrvatskih sveučilišta", rekao je Plenković. Podsjetio je kako splitsko Sveučilište ima 20.000 studenata, niz fakulteta i studijskih programa.

"Ovo sveučilište ima odlično razgranatu europsku suradnju te mediteransku prepoznatljivost, izvrsnost i kvalitetu. Još jednom smo vidjeli koliki je značaj splitskog Sveučilišta", kazao je premijer i dodao da ono ima potporu Vlade i Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U obnovu Istočne obale uloženo 42 milijuna kuna

Predsjednik Vlade potom se sastao s članovima Lučke uprave Split te je sudjelovao na otvorenju radova na projektu "Rekonstrukcija i dogradnja Obale kneza Domagoja I. i II. u Gradskoj luci Split".

U izjavi za medije, premijer Plenković čestitao je ravnatelju Lučke uprave Split Vici Mihanoviću, splitskom gradonačelniku Andru Krstuloviću Opari i splitsko-dalmatinskom županu Blaženku Bobanu, koji su krenuli u projekt obnove Istočne obale, u čemu, dodao je, imaju potporu Vlade i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

"Ovaj projekt bit će pravo osvježenje za Split, predstavljat će iskorak u arhitektonskom, ali i funkcionalnom smislu, pomoći će odvijanje prometa i kretanje ljudi na jedan ugodniji i sigurniji način", kazao je Plenković.

Podsjetio je da je projekt Rekonstrukcija i dogradnja Obale kneza Domagoja I. i II. zajednički financiran sredstvima Europske unije i Državnog proračuna u ukupnom iznosu od 42 milijuna kuna. Premijer je naglasio da je ovaj projekt dio šire politike Vlade, simboličkog naziva renesansa hrvatske obale, u što je do sada uloženo 1,3 milijarde kuna.

"Na taj način smo brojnim projektima lučke i obalne infrastrukture i investicija u luke pokrenuli brojne razvojne projekte diljem Jadrana i to je dokaz jadranske i mediteranske orijentacije Hrvatske i naše Vlade", poručio je Plenković.

Predsjednik Vlade izrazio je nadu da će ovaj projekt biti gotov i realiziran kroz 11 mjeseci, dodavši da će vizura Istočne obale poprimiti upravo onakav sjaj kakav Split zaslužuje.