Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 29. 12. 2020.

U 2020. pokazana je veća snaga države nego ikada dosad

Predsjednik Vlade Andrej Plenković ocijenio je da je godina na izmaku bila teška zbog pandemije za cijeli svijet, a za Hrvatsku i zbog potresa, te da je u tim okolnostima zadržan smjer odgovornog upravljanja javnim financijama

Ovo je teška godina, teška za svijet, Europu, Hrvatsku, godina u kojoj smo imali pandemiju kakve nije bilo sto godina te dva jaka potresa. S obzirom na to kakav je bio cijeli prvi mandat i početak tekućega, rekao bih da je bila uobičajena što se tiče poteškoća s kojima smo se morali nositi. Mislim da smo  se trudili da učinimo sve što je u tim okolnostima bilo potrebno, rekao je premijer.

Izjavio je to nakon sastanka Međuresorne radne skupine za praćenje provedbe financijskog doprinosa iz Fonda solidarnosti EU-a namijenjenog financiranju obnove Zagreba te Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije.

Premijer je naglasio glavne poteze Vlade u 2020. godini i rekao da je njima pokazana snaga države.

"Ovo je demonstracija snage države veća nego ikada dosad – bilo da je riječ o zdravstvenoj sigurnosti, bilo o direktnim potporama gospodarstvu i privatnom sektoru. A pritom smo zadržali smjer i pravac onoga što je krasilo naš mandat u 2017, 2018. i 2019, a to je odgovorna politika upravljanja javnim financijama, pri čemu smo imali i proračunske viškove i smanjili javni dug i podigli Hrvatskoj kreditni rejting", naglasio je Plenković.

Zadržan je najviši kreditni rejting

U ovoj godini, istaknuo je, zadržan je najviši kreditni rejting, Hrvatska je ušla Europski tečajni mehanizam II, postoji jasan plan za uključenje u europodručje i u schengenski prostor, dok je je eksplozija nezaposlenosti izostala.

"Dapače, kreditnim linijama koje smo omogućili gospodarstvu kriza je prevladana, imali smo bolju turističku sezonu nego itko drugi na Mediteranu, osigurali smo 24,2 milijarde eura za idućih deset godina, dovršili Nacionalnu razvojnu strategiju te prvi nacrt Nacionalnog programa oporavka i otpornosti koji je poslan Europskoj komisiji, dok je HDZ istodobno odnio najuvjerljiviju pobjedu od 1995. i osvojio drugi mandat", rekao je premijer.

Izrazio je žaljenje zbog velikog broja preminulih od COVID-a 19. "Važan je dakako svaki život, i to ćemo sigurno imati na umu u predstojećim tjednima i mjesecima", naglasio je.

Premijer je opovrgnuo pisanje tjednika "Nacional" o tome da je imao blagu upalu pluća kao posljedicu oboljenja od COVID-a 19.

"Ako sam desetog dana izolacije shvatio da imam jak kašalj i da bih se, umjesto da se vratim na posao, trebao s nekim konzultirati o tome kakvo mi  je zdravstveno stanje, a svo sam vrijeme bio kod kuće, pretpostavljam da ni vi ne biste otišli u lunapark, nego radije liječniku", odgovorio je na pitanje novinara je li bio na pregledu u bolnici na Jordanovcu.

Na dodatan upit znači li to da je bio na pregledu na kojemu mu je dijagnosticirana lakša upala pluća odgovorio je da mu je preporučeno da još nekoliko dana ostane kod kuće, a nakon toga se upala pluća nije razvila.

Smatra da je njegovo zdravstveno stanje bilo posve transparentno i da ga je javnost svaki dan mogla vidjeti putem videa.

Dogovoreno 20 milijuna kuna za Sisak i Petrinju, prva sredstva već sutra

Premijer Plenković izjavio je nadalje da je u dogovoru s Ministarstvom financija ugovoreno 20 milijuna kuna za interventnu pomoć na sisačkom i petrinjskom području, a prva isplata može se očekivati već sutra.

Premijer je to izjavio nakon sastanka Međuresorne radne skupine za praćenje provedbe financijskog doprinosa iz Fonda solidarnosti Europske unije za financiranje obnove Zagreba te Krapinsko-zagorske  i Zagrebačke županije nakon potresa u ožujku ove godine.

U međuvremenu je nov snažni potres magnutude 6,3 stupnjeva po Richterovoj ljestvici pogodio Petrinju, a premijer Plenković telefonom je petrinjskog gradonačelnika Darinka Dumbovića obavijestio da će odmah posjetiti Petrinju te da su na petrinjsko područje upućene sve raspoložive službe i snage.

Posebna odluka u vezi s potresom u Sisačko-moslavačkoj županiji

Nakon 3. sastanka Međuresorne radne skupine za praćenje provedbe financijskog doprinosa iz Fonda solidarnosti EU-a za financiranje obnove Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, premijer je istaknuo da će Ministarstvo graditeljstva za sutrašnju sjednicu Vlade pripremiti posebnu odluku koja se odnosi na potres u Sisačko-moslavačkoj županiji.

"U dogovoru s Ministarstvom financija izdvojit ćemo interventnih 20 milijuna kuna kako bi se županiji i gradovima omogućile interventne mjere. To je nešto nalik odluci od 100 milijuna za popravak zagrebačkih krovova, zabatnih zidova i svega što je bitno da krovovi ne prokišnjavaju za vrijeme zime. Tu ćemo reagirati odmah", poručio je premijer.

Sredstva će se osigurati iz pričuve i preraspodjele unutar resora kako bi se već sutra doznačila županiji. Dodatna sredstva tražit će se "kombinirano" – nacionalno i iz Fonda solidarnosti. To je interventna mjera, trenutačna pomoć, rekao je Plenković.

Premijer je istaknuo da je razgovarao s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, koja je izrazila spremnost Komisije da pomogne i u vezi s potresom u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Najprije će se procijeniti šteta. Ekipe stručnjaka Građevinskog fakulteta još su jučer bile u Sisku i Petrinji te će također obići Glinu i druga mjesta.

Na pitanje hoće li se mijenjati Zakon o obnovi tako da se Sisak i Petrinjauvrste u nj, a ujedno u Fond za obnovu, kako bi ravnatelj Fonda Damir Vanđelić mogao koordinirati obnovu Zagreba, Siska i Petrinje, Plenković je poručio da će se pronaći odgovarajući pravni okvir.

Podsjetio je također na to da je 683 milijuna eura europskih sredstava za 2021. i 2022. godinu namijenjeno javnim potrebama, dok Vanđelić vodi brigu o privatnima, što je riješeno Zakonom o obnovi. "Prema tome, naći ćemo rješenje po sličnom modelu. Nažalost, imamo veoma mnogo iskustva", rekao je.

Obnova Zagreba: najveći dio sredstava za obrazovnu infrastrukturu

Plenković je podsjetio na to da je iz europskog Fonda solidarnosti Hrvatskoj dodijeljeno 683 milijuna eura za obnovu dviju županija i Zagreba nakon potresa u ožujku.

Najveći dio tih sredstava namienjen je obrazovanju, te će 285 milijuna eura biti utrošeno na obrazovnu infrastrukturu odnosno na osnovne i srednje škole, fakultete i sveučilišta.

Za zdravstvo je izdvojeno 140 milijuna eura, a tu će svotu podijeliti zdravstvene ustanove u nadležnosti Ministarstva zdravstva i one za koje je nadležan Grad Zagreb.

Za prometnu infrastrukturu izdvojeno je 109 milijuna eura, a za kulturnu baštinu 116 milijuna eura. U to spadaju ne samo kulturne institucije nego i brojne druge državne ustanove.

"Treba pripremiti projektnu dokumentacijau za sve to, a sredstva se moraju utrošiti u idućih 18 mjeseci. Svrha je sastanka bila da utvrdimo zajednička nacionalna pravila za korištenje th sredstava te pripremu dokumentacije svakog resora kako bi se sredinom siječnja otvorile prijave za taj natječaj", rekao je premijer.

Upitan u kojoj bi mjeri tih 683 milijuna eura trebalo pokriti javne potrebe, Plenković je objesnio da je pet milijardi kuna mnogo, ali da su štete veće, pa će dio obnove financirati same institucije.

Na prozivke pročelnika zagrebačkog Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Pavla Kalinića, koji je ustvrdio da se u Zagrebu nakon potresa "ne radi ništa", Plenković je ocijenio da to nije prvi put da Kalinić ima "eksapade koje je teško razumjeti", dodavši da se čak i službenici zagrebačke uprave ograđuju od njegovih izjava.

Horvat: zaprimljeno 80 zahtjeva za naknadu štete

Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat izvijestio je da je Ministarstvo dosad zaprimilo oko 80 zahtjeva za naknadu štete nakon potresa u Zagrebu.

Svi potrebni formulari koje građani moraju popuniti nalaze se na internetskoj stranici Ministarstva, a mogu se također predati u pisarnici. Za obradu zahtjeva bit će potrebno još tjedan ili dva, najavio je Horvat.

Izvor: Hina/Vlada