Hrvatskoj na raspolaganju milijarde eura, treba ih što bolje iskoristiti

Poluge za ekonomski i društveni razvoj Hrvatske nakon pandemije veće su nego ikada, šansa je pred nama i svi moramo uložiti maksimalan napor da tu situaciju što bolje iskoristimo, poručio je premijer Plenković

Predsjednik Vlade Andrej Plenković obišao je danas će izložbu fotografija EU-projekata "EU fondovi mijenjaju Hrvatsku". Pojasnio je da se ove godine zbog epidemiološke situacije umjesto uobičajenog dana otvorenih vrata održava izložba na Zrinjevcu.

Izdvojio je pet u financijskom smislu najvrednijih projekata koji se financiraju iz europskih fondova: Pelješki most, LNG terminal na Krku, širokopojasni Internet, Zračna luka Dubrovnik i otvorena znanstveno-istraživačka platforma na Institutu Ruđer Bošković.

Istaknuo je da je Hrvatska u ovome trenutku na 106% ugovorenih sredstava iz aktualnog Višegodišnjeg financijskog okvira, dok je isplaćeno 46% sredstava, a ovjereno 36%.

"Naša je Vlada prije nešto više od 4 godine preuzela tek 9% ugovorenih sredstava i došla na 106%. Isplatili smo ogromna sredstva, u plusu smo za 28 milijardi, u odnosu na plaćenu članarinu s obzirom na sredstva koja smo povukli", dodao je.

Kazao je da se približavaju kraju pregovori između Europskog vijeća, Europskog parlamenta i Europske komisije o novom Višegodišnjem financijskom okviru i Instrumentu EU iduće generacije.

Podsjetio je da je Hrvatskoj, kada se zbroje sredstva iz VFO-a, Instrumenta EU iduće generacije te Europskog fonda solidarnosti, na raspolaganju u idućih deset godina 24, 2 milijarde eura, ne računajući u to sredstva koja će se moći povlačiti još iduće tri godine iz prošlog financijskog okvira zbog roka N+3.

"Sredstava je zaista jako puno. Poluge za ekonomski i društveni razvoj Hrvatske nakon ove Covid-19 krize su veće nego ikada, šansa je pred nama i na svima nama je da učinimo maksimalni napor i da to što bolje iskoristimo", poručio je predsjednik Vlade.

U Vukovaru i potpredsjednik Milošević, to je važna poruka počasti žrtvama

Premijer Plenković odgovarao je potom na pitanja novinara o ostalim aktualnim temama.

Govoreći o Koloni sjećanja u Vukovaru, koja će se ove godine zbog epidemije koronavirusa održati u posebnim epidemiološkim uvjetima, kazao je da će u Vukovaru uz njega ove godine biti potpredsjednici Vlade Tomo Medved i Boris Milošević, te ministri Mario Banožić, Nataša Tramišak i Josip Aladrović, koji dolaze iz slavonskih županija.

Na komemoraciji u Škabrnji sudjelovat će ministri Gordan Grlić Radman, Marija Vučković i Ivan Malenica, najavio je premijer Plenković.

Upitan koja se poruka šalje odlaskom potpredsjednika Vlade Miloševića u Vukovar, predsjednik Vlade Plenković kazao je da je riječ o izrazito važnoj poruci počasti žrtvama Domovinskog rata na tragu politike pomirbe, suživota i okretanja budućnosti.

"S obilježavanjima koja su krenula njegovim dolaskom u Knin, odlaskom potpredsjednika Vlade Medveda u Grubore, mojim odlaskom u Varivode, dolaskom predstavnika SDSS-a koji je član i potpredsjednik Vlade gospodina Miloševića u Vukovar zaista smo zaokružili geste koje su važne i vrijedne za Hrvatsku u četvrtom desetljeću njene demokracije, poštivanja vrijednosti Domovinskoga rata, prisjećanja žrtve hrvatskih branitelja, osobito onih koji su dali svoj život u Vukovaru, u Škabrnji, ali i drugim dijelovima Hrvatske", poručio je.

Podsjetio je da je upravo na prijedlog njegove Vlade Hrvatski sabor izmijenio Zakon o blagdanima i  18. studenoga proglasio neradnim danom.

Naglasio je da je iz istraživanja jasno da velika većina hrvatskih građana podržava tu politiku Vlade.

Ako se svi budu pridržavali mjera, i ova Kolona sjećanja obilježit će se dostojanstveno s pijetetom prema žrtvama

Novinare je zanimalo i kakvu poruku predsjednik Republike šalje ukoliko se ne pojavi u ovogodišnjoj Koloni sjećanja, premijer Plenković kazao je kako zaista ne zna hoće li predsjednik Republike sudjelovati ove godine u obilježavanju u Vukovari te da to treba pitati njega.

S obzirom na epidemiju koronavirusa i mogućnost da se zbog velikog broja ljudi u Koloni sjećanja pogorša epidemiološka situacija, premijer je istaknuo da postoji zahtjev Stožera civilne zaštite da ne rade ugostiteljski objekti, "čime se sprječavaju situacije u kojima može doći do širenja zaraze".

Dodao je da je Kolona sjećanja vani, na otvorenom, uz intenciju da se hoda u skupinama od po 25 ljudi.

"Ako se svi budu pridržavali razumnog razmaka mislim da ćemo napraviti sve što je potrebno da i ova Kolona sjećanja prođe na dostojanstven način, s pijetetom prema žrtvama Vukovara i Škabrnje", dodao je.