Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 29. 10. 2020.

Proračun za 2021. čuva gospodarstvo, radna mjesta i zdravstvo

Otvarajući 17. sjednicu Vlade, premijer Plenković je izrazio uvjerenje da možemo izbjeći daljnje pooštravanje mjera ako se budemo odgovorno ponašali

Na početku današnje Vladine sjednice premijer Plenković se osvrnuo na trenutnu epidemiološku situaciju, kazavši da broj oboljelih od koronavirusa ubrzava u Hrvatskoj, ali također diljem Europe i svijeta.

Izvijestio je da Hrvatska danas ima rekordnih 2776 zaraženih te da raste i broj preminulih i svaki je dan dvoznamenkasti.

Premijer je rekao da brojne europske zemlje koje su u goroj situaciji od Hrvatske uvode strože restriktivne mjere. Mi smo također, dodao je, uveli strože restrikcije kako bismo ograničili javna okupljanja i smanjili brzinu širenja zaraze u stanovništvu.

"Premda brojevi očekivano i dalje rastu, imamo naznaka da su mjere koje smo usvojili počele djelovati. Bude li tako, za dva do tri tjedna možemo očekivati vrhunac epidemije. Naravno, tu postoji jako puno nepoznanica i teško je sa sigurnošću davati procijene koje bi bile sasvim pouzdane. No, imamo razloga vjerovati u učinkovitost mjera koje su usvojene", poručio je Plenković.

Predsjednik Vlade kazao je da raste i broj hospitaliziranih. "To smo predvidjeli i osigurali dovoljan broj kreveta. Sada je najvažnije da se svi pridržavamo mjera koje su donesene jer u protivnom neće doći do usporavanja i epidemija će se nastaviti širiti. To naravno nitko ne želi, a osobiti Vlada", naglasio je.

Poručio je da sada ovisi o svakome od nas hoćemo li se pokazati uspješnima kao u prvom proljetnom valu, izrazivši uvjerenje da možemo izbjeći daljnje pooštravanje mjera ako budemo odgovorni.

"O svakome od nas ovisi hoćemo li spasiti stotine života, stotine tisuće radnih mjesta i hoćemo li zadržati gospodarsku aktivnost", kazao je premijer, pozvavši pritom sve građane na maksimalnu odgovornost i solidarnost.

"Ovo je trenutak kada svi zajedno odlučujemo hoćemo li uspjeti", rekao je Plenković, istaknuvši da se Hrvatska u povijesti znala uspješno nositi s velikim izazovima.

"Pokažimo se još jednom na visini zadatka. Pokažimo da smo kao nacija solidarni, da mislimo jedni na druge, a ne samo na sebe. To svakodnevno pokazuju naši liječnici, medicinske sestre koji rade u izrazito teškim uvjetima i daju sve da bi spasili živote ne bojeći se izlagati vlastiti. Na tome mi smo im zahvalni", naglasio je.

Imam povjerenja u odgovornost hrvatskih ljudi

Premijer smatra da je odgovornost najmanje što možemo učiniti kao društvo, a to znači da smanjimo druženja, osobito privatna i obiteljska, držimo distancu, nosimo maske u zatvorenim prostorima i tamo gdje ne možemo održati distancu te da redovito prozračujemo zatvorene prostore i vodimo računa o higijeni.

"Nisu to velike žrtve, a time štitimo živote i radna mjesta. Imam povjerenja u odgovornost hrvatskih ljudi. Pokažimo da smo snažni onda kada je to najpotrebnije. Uvjeren sam u ime cijele Vlade da Hrvatska to može", poručio je Plenković.

Kazao je i da se zbog epidemioloških preporuka sjednica Vlade ponovno održava u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.

Pokazatelji za treće tromjesečje ukazuju na oporavak gospodarstva

Predsjednik Vlade osvrnuo se i na rebalans Državnog proračunana za 2020. i prijedlog proračuna za 2021. godinu.

Smatra dobrim da ekonomski pokazatelji za treće tromjesečje ukazuju na oporavak gospodarstva nakon početnog ekonomskog udara kao posljedice Covida 19.

"Prema dostupnim informacijama za domaće gospodarstvo i za međunarodno okruženje predviđa se da će u 2020. godini gospodarski pad iznositi osam posto. To je manje od onih procjena o kojima smo govorili tijekom proljeća", naveo je Plenković.

Podsjetio je da je prije izbijanja pandemije koronavirusa fiskalna politika Vade, u funkciji gospodarskog rasta, bila usmjerena na daljnje jačanje fiskalne održivosti koja se ogleda u ostvarenju proračunskih viškova i to nekoliko godina zaredom, i snažnom smanjenju udjela javnog duga u BDP-u.

Rekao je da je Vlada vrlo brzo postala svjesna da će pandemija kornavirusa dovesti do značajnih negativnih socijalno-gospodarskih posljedica i stoga je iskoristila stvoreni fiskalni prostor za potporu u svrhu održavanja zaposlenosti i gospodarske aktivnosti.

"U odnosu na projekcije iz svibnja ove godine uspjeli imati bolju turističku sezonu koja se na kraju pokazala iznad svih očekivanja. Stoga smo imali i bolju situaciju kada je riječ o proračunskim prihodima. Ovo je posljedica naših kvalitetnih i pravodobnih epidemioloških reakcija i kvalitetne pripreme sezone koja je omogućila bolje treće tromjesečje", istaknuo je premijer.

Naveo je i pojačan priljev sredstava iz EU-ovih fondova i to u okviru pomoći koja se odnosi na financiranje posljedica kornavirusa.

"No, nastavak pandmeije od nas zahtjeva daljinu snažnu potporu gospodarstvu, zdravstvu, a osobito najranjivijim skupinama društva", poručio je premijer.

Stoga ovim rebalansom proračuna, naglasio je, saniramo sektor zdravstva, povećamo izdvajanja za mirovine i nezaposlene te prava iz sustava socijalne skrbi.

Nastavljamo i s odlučnom potporom gospodarstvenicima, posebice u sektorima koji su snažno pogođeni pandemijom, kao i poljoprivrednicima, naveo je.

U svrhu osiguranja kontinuiteta i sigurnosti u opskrbi prirodnim plinom dodatna sredstva kroz ovaj rebalans izdvajaju se i za prvu fazu projekta terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku

Slijedom naših obaveza temeljem članstva u Europskoj uniji, rekao je, izdvajamo određena sredstva za doprinos proračunu Europske unije, kao i sufinanciranje projekata na središnjoj, ali i lokalnoj razini.

"Od rashoda koji se financiraju od izvora koji ne utječu na rezultat proračuna opće države prvenstveno valja spomenuti povećana izdvajanja EU sredstava za očuvanje radnih mjesta i za skraćivanje radnog vremena te dodatna sredstva za prvu fazu obnovu zgrada oštećenih potresom koji je pogodio Zagreb i okolicu", kazao je Plenković.

Prema ESA 2010 metodologiji imat ćemo manjak od 29,5 milijardi kuna ili osam posto BDP-a, naveo je premijer.

Hrvatskoj u idućih sedam do deset godina na raspolaganju 24,2 milijarde eura

Proračun za iduću godinu, rekao je premijer, početak je povratka na putanju javnih financija prije korona krize koju je obilježilo smanjenja udjela javnog duga u BDP-u i proračunski suficit.

Za iduću godinu, podsjetio je, Vlada predviđa oporavak BDP-a po realnoj stopi od pet posto, godinu kasnije 3,4, a 2023. godine 3,1 posto.

"Mi smo u ovu fiskalnu projekciju uključili i korištenje sredstva iz novog instrumenta "EU nove generacije" iz kojeg imamo 6 milijardi eura bespovratnih sredstva i 3,6 milijardi eura zajmova", rekao je premijer.

Istaknuo je i da je Hrvatskoj na raspolaganju iz europskih sredstva u idućih sedam do deset godina 24,2 milijarde eura.

Osniva se Fond za obnovu

Predsjednik Vlade najavio je da će danas biti potpisani ugovori o osnivanju Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije nakon potresa sa županima i gradonačelnicima.

"Drago mi je da je prijedlog ugovora dobio široku podršku i u Skupštini Grada Zagreba i u dvjema skupštinama ovih županija. Danas Vladi će biti usvojen prvi program mjera, što je posebno važno", rekao je premijer i zahvalio svim stručnjacima koji su dali doprinos da se program mjera realizira.

Premijer je kazao da će Vlada danas imenovati i privremenog ravnatelja Fonda. Avans na sredstva kroz Fond solidarnosti već su isplaćena.

Minimalna neto plaća 2021. godine 3.400 kuna

Predsjednik Vlade je kazao da će, nakon razgovora i analiza sa socijalnim partnerima, Vlada donijeti uredbu koja se odnosi na konačni iznos visine minimalne plaće za 2021. godinu. Ona će iznositi ukupno u bruto iznosu 4.250 kuna, odnosno u neto iznosu 3.400 kuna, što je za 187 kuna više u bruto iznosu, odnosno 150 kuna više u neto iznosu. To je povećanje za 4,61 posto, pojasnio je premijer.

Rekao je da će minimalna plaća od 1. siječnja iduće godine biti veća za 1.130 kuna bruto odnosno 904 kune neto u odnosu na 2016. godinu.

"Time je kroz četiri godine minimalna plaća porasla za 36,21 posto. Ovakvo povećanje je najveće do sada u vremenu bilo koje vlade kada je riječ o minimalnoj plaći", kazao je Plenković.

Veledrogerijama 1,84 milijarde kuna, rokovi plaćanja unutar 180 dana

Predsjednik Vlade spomenuo je i sastanak s veledrogeijama. Izvijestio je, uz već isplaćenih 300 milijuna kuna, Vlada će kroz rebalans predvidjeti dodatnih 1,34 milijarde kuna, dodatnih 200 milijuna kuna za Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje za plaćanje lijekova ljekarnama.

Kada se sve to zajedno zbroji, riječ je o 1,84 milijarde kuna, čime bi se rokovi plaćanja sveli na 180 dana.

"Smisao ovakve odluke, s obzirom na obaveze koje postoje po brojim bolnicama, je da se svedemo na obaveze koje su ostale samo unutar zadnjih 180 dana", zaključio je premijer Plenković.

Pad BDP-a je nešto manji od očekivanja, puni oporavak gospodarstva očekuje se krajem 2022. godine

Vlada je na 17. sjednici raspravljala o prijedlogu rebalansa ovogodišnjega državnog proračuna i o prijedlogu proračuna za 2021. te projekcijama planova za 2022. i 2023. godinu. Iznesena je informacija o aktualnom stanju epidemije koronavirusa u Hrvatskoj te donesena uredba o rastu minimalne plaće za 2021. godinu.

Bolnički sustav hitno se prilagođava novonastalim okolnostima

Ministar zdravstva Vili Beroš na početku sjednice iznio je najnovije epidemiološke podatke.

Kazao je da se radi o velikom broju mikrožarišta, izražena je i lokalna transmisija bolesti te veliki dio pozitivnih s negativnom epidemiološkom anamnezom, što znači da ne znaju gdje su se zarazili.

Napomenuo je da je u posljednjih tjedan dana evidentirano 13.926 novih slučajeva zaraze, što je značajan broj s obzirom na to da čitavo vrijeme raspolažemo epidemiološkim mjerama. Također, sve je veći broj hospitaliziranih.

Dodatni problem je što velik broj ljudi ne dolazi iz samoizolacije, "epidemiolozi nailaze na problem skrivanja kontakata, što čini problem, jer dovodi do daljnjeg širenja epidemije i predstavlja izravnu opasnost za zdravstveni sustav", kazao je ministar, dodavši da je sve navedeno predstavlja alarm te apelirao na krajnje odgovorno ponašanje.

"Bolnički sustav se žurno prilagođava novonastalim okolnostima. Hitni bolnički prijem KB-a Dubrava privremeno je prenamijenjen za potrebe oboljelih od covida, a druge hitne pacijente primat će drugi hitni bolnički prijemi u Zagrebu. Hitni pacijenti, suspektni na covid-19, zbrinjavaju se prema dosadašnjem rasporedu, a bolnice u Zagrebu su pozvane na povećanje kapaciteta u hitnom prijemu za suspektne bolesnike", rekao je Beroš.

Dodao je da je liječnicima obiteljske medicine naloženo evidentiranje kontakata oboljelih, a od 23. listopada uključeno je 122 doktora medicine koji rade pod nadzorom za pomoć epidemiološkim timovima.

Ministar Božinović također je upozorio na nužnost odgovornog ponašanja, posebno se osvrnuvši na pridržavanje epidemioloških mjera tijekom blagdana Svih svetih.

Istaknuo je kako je ravnateljstvo Civilne zaštite od posljednje sjednice Vlade izdalo 545.000 artikala zaštitne opreme, odnosno 25,5 tona, u što su uključene maske, rukavice, odijela, dezinficijensi, viziri i termometri.

Podsjetio je kako je sukladno odluci nacionalnog stožera provedena mobilizacija zagrebačke sportske dvorane Arena, kao tercijarnog centra za liječenje od covida te je dvorana u ovome trenutku opremljena s 420 kreveta s madracima.

"Ravnateljstvo je za potrebe uspostave dodatnih funkcionalnosti Arene mobiliziralo pravne osobe za osiguranje prehrane, posteljine, dezinfekciju čišćenja prostora", kazao je ministar.

Pokaže li se potreba za mobilizacijom sportskih dvorana u Osijeku, Splitu i Rijeci, dodao je, sva potrebna oprema spremna je za izdavanje u središnjem skladištu u Jastrebarskom i regionalnim skladištima.

Ključno je očuvanje radnih mjesta

Ministar Marić kazao je, predstavljajući Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, da smo "ove godine ostvarili nešto malo bolji rezultat nego što smo predvidjeli u svibnju pri donošenju prethodnog rebalansa."

"Krenut ću od rebalansa za 2020. godinu. Imamo nešto malo bolji rezultat od naših prvih očekivanja na prihodovnoj strani. Pad BDP-a je nešto manji nego što su bila očekivanja, za oko sedam milijardi kuna. Međutim, to je i dalje oko 12,2 milijardi kuna manje nego prošle godine. Ono što raduje je situacija s doprinosima. Oni su najbolji pokazatelj stanja na tržištu rada, a ključno je sada očuvati radna mjesta", rekao je uvodno Marić.

"Kada gledamo rashodovnu stranu, rashodi su veći za 8,6 milijardi kuna u odnosu na inicijalni plan od čega su rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države veći za 6,9 milijardi kuna", dodao je.

"Ministarstvo zdravstva je u ovom rebalansu najzastupljenije, djelomično zbog duga veledrogerijama, ali i troškova bolnica, a tu su i investicije za KBC Rijeka. Mirovine naravno da nisu i neće biti upitne", nastavio je ministar.

Ministar je otkrio kada se očekuje i formalni oporavak gospodarstva.

"Ovogodišnji deficit iznosi 29,5 milijardi kuna, odnosno 8 posto BDP-a. Ove godine smo kompletne javne financije i proračun stavili u funkciju gospodarstva, očuvanja radnih mjesta i prevladavanja izuzetno teških okolnosti u zdravstvu zbog epidemije. Na naše inzistiranje, na našu inicijativu za vrijeme predsjedanja izglasana je privremena suspenzija fiskalnih pravila, sve kako bi državni proračuni bili poluga gospodarstvima", kazao je.

"Ne smijemo zanemariti da se dugovi u zdravstvu prema europskoj metodologiji gledaju kao troškovi. Međutim, rashoda ćemo imati i za druga javna poduzeća, a primjer toga je Croatia Airlines. Nakon pada BDP-a ove godine, očekujemo rast od pet posto u 2021. godine, a godinu nakon rast od 3,4 posto. Puni oporavak gospodarstva vidimo krajem 2022. godine, ali neke sastavnice oporavka će se preliti i na početak 2023. godine", zaključio je Marić.

Dodao je da COVID mjere značajno utječu na rezultat proračuna opće države u 2020. godini, dok se u 2021. godini isplate COVID mjera planiraju pretežito iz europskih sredstava.

Financijski doprinos Hrvatske Instrumentu hitne potpore 21,2 milijuna kuna

Vlada je na današnjoj sjednici donijela odluku o financijskom doprinosu za pružanje hitne potpore unutar Europske unije za suzbijanje epidemije covida-19 u iznosu od 21,2 milijuna kuna, s obzirom na to da trenutačni iznos iz Instrumenta za hitnu potporu nije dostatan.

Na temelju Sporazuma Europske komisije i država članica sudionica o nabavi cjepiva protiv covida, EK je ovlaštena sklopiti prethodne sporazume o kupnji s proizvođačima cjepiva radi nabave cjepiva za suzbijanje pandemije na razini Europske unije.

Troškovi prethodnih sporazuma o kupnji s proizvođačima cjepiva financiraju se iz Instrumenta za hitnu potporu, međutim EK je obavijestila države članice da taj novac nije dostatan za financiranje svih predviđenih prethodnih sporazuma.

Stoga je od država članica EU zatražena dopuna sredstava u ukupnom iznosu od 750 milijuna eura, kako bi se omogućilo sklapanje dodatnih dvaju prethodnih sporazuma s proizvođačima cjepiva s kojima pregovarački tim EK provodi pregovore.

Napravljena je i procjena proračunskih implikacija svake pojedine države članice EU sukladno udjelu bruto nacionalnog dohotka u ukupnom bruto nacionalnom dohotku EU. Prema navedenom kriteriju iznos doprinosa za Hrvatsku je 0,4 bruto nacionalnog dohotka odnosno 2.810.177 eura, što je 21.260.301 kuna, izvijestio je ministar zdravstva Vili Beroš.

Iznos se osigurava u okviru državnog proračuna za ovu godinu na razdjelu Ministarstva zdravstva.

Saboru upućena tri konačna prijedloga zakona

U Sabor je Vlada uputila konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o osobnoj iskaznici, a novina je u zakonu da će osobne iskaznice na novom elektroničkom nosaču podataka sadržavati biometrijske identifikatore nositelja osobne iskaznice, odnosno prikaz lica i dva otiska prstiju u digitalnim formatima.

Mijenja se i vizualni izgled osobne iskaznice te se osiguravaju uvjeti za provedbu EU Uredbe o jačanju sigurnosti osobnih iskaznica građana Unije i boravišnih isprava koje se izdaju građanima Unije i članovima njihovih obitelji, istaknuo je.

Sukladno Uredbi, podignuta je i dobna granica za izdavanje osobnih iskaznica koje se mogu izdavati s dužim rokom važenja, s navršenih 65 na navršenih 70 godina starosti, a propisano je i obveza povlačenja iz uporabe osobnih iskaznica bez roka važenja koje ne zadovoljavaju minimalne sigurnosne standarde.

Omogućit će se i da bilo koji od roditelja, kao zakonski zastupnik djeteta, podnese zahtjev i preuzme izrađenu osobnu iskaznicu svojeg djeteta te se propisuje obveza ishođenja osobne iskaznice osobi koja je navršila 16 godina života i kojoj je sud dopustio sklapanje braka i ima prebivalište u Hrvatskoj.

Stvaraju se i tehnički preduvjeti za korištenje elektroničkih funkcionalnosti osobne iskaznice i na drugim uređajima (mobitelima i tabletima), a ne samo na računalima.

Saboru je upućen i konačni prijedlog zakona o proglašavanju Parka prirode "Dinara" kojim bi se parkom prirode proglasilo područje hrvatskog dijela planina Dinare, Troglava i Kamešnice, izvorišnog i gornjeg dijela toka rijeke Cetine te krških polja uz Cetinu (Hrvatačko, Paško i Vrličko), a prostire se na području Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije, na površini od 62,9 hektara.

Time bi se osiguralo očuvanje izvornih prirodnih vrijednosti toga područja, bogate georaznolikosti, divljih vrsta flore i faune, endema te cjelokupne raznolikosti prirodnih staništa, uz dopuštanje obavljanja određenih gospodarskih i drugih djelatnosti te zahvata, u mjeri u kojoj se neće ugroziti bitna obilježja i uloga prostora.

Na području budućeg Parka prirode "Dinara" nalazi se 11 područja ekološke mreže (2 područja za ptice i 9 za vrste i staništa) tako da će oko 90 posto područja parka prirode ujedno biti i područje ekološke mreže Natura 2000.

Parkom prirode "Dinara" upravljat će javna ustanova koju će Vlada Republike Hrvatske osnovati uredbom.

Saboru je upućen i konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja.

Uredba se primjenjuje na usluge internetskog posredovanja i internetske tražilice čije se pružanje nudi poslovnim i korporativnim korisnicima internetskih stranica koji putem tih usluga (internetskog posredovanja i internetskih tražilica) nude robu ili usluge potrošačima.

Zakonom se regulira nadležno tijelo i zadaće, inspekcijski nadzor te prekršajne odredbe za postupanje protivno predloženom zakonu.

Povećanje minimalne plaće od 1. siječnja na 3.400 kuna neto

Uredbom o visini minimalne plaće određeno je da će minimalna neto plaća od 1. siječnja iznositi 3.400 kuna. To je 150 kuna više nego 2020. godine te je je od početka mandata 2016. godine minimalna plaća povećana za 1130 kuna u bruto te 904 kuna u neto iznosu.

Minimalna plaća za 2020. godinu u neto iznosu iznosila je 3.250 kuna, u bruto iznosu 4.062,51 kune, u trenutku predlaganje njezine visine iznosila je 46,49 posto prosječne bruto plaće u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj i to od siječnja do srpnja 2019. godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku.

Kako je došlo do izmjena obračuna i rasta bruto plaća, ona trenutno iznosi 44,25 posto prosječne bruto plaće s obzirom na razdoblje u prvih sedam mjeseci ove godine te je Stručno povjerenstvo za praćenje i analizu kretanja minimalne plaće predložilo da se iznos minimalne bruto plaće za 2021. utvrdi u rasponu od trenutnog iznosa bruto minimalne plaće do 4.407,82 kune.

Horvat: obveza nam je i dužnost što prije započeti obnovu

Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat predstavio je, a Vlada potom usvojila Odluku o davanju suglasnosti na Ugovor između Republike Hrvatske, Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije o osnivanju Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije i davanju ovlasti ministru prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za potpisivanje Ugovora između Republike Hrvatske, Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije o osnivanju Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije i Ugovora o obavljanju poslova za uspostavu Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, Odluku o donošenju Prvog programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije te Odluku o osnivanju Međuresorne radne skupine za praćenje provedbe bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije namijenjenih za financiranje obnove Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije.

"Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije se definira kao ustanova za obavljanje stručnih i drugih poslova pripreme, organiziranja i provedbe obnove zgrada oštećenih u potresu i praćenje programa provedbe mjera za obnovu", rekao je Horvat.

Osnivači Fonda su Republika Hrvatska s osnivačkim udjelom od 70 posto, Grad Zagreb s 20 posto te Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija, svaka po 5 posto, naveo je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat.

Prvim Programom mjera obnove zgrada oštećenih potresom, koji je Vlada danas usvojila sukladno Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom, utvrđen je način obnove i druge mjere i aktivnosti obnove odnosno uklanjanja oštećenih zgrada javne namjene, višestambenih zgrada, poslovnih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada i obiteljskih kuća, na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije.

"Ovime smo korak bliže prema organiziranoj obnovi oštećenih zgrada u potresu, što građani čiji su domovi stradali s nestrpljenjem očekuju. Naša je obveza i dužnost da s obnovom započnemo što je prije moguće", rekao je Horvat.

Istaknuo je da je Prvi program donesen tri dana prije nego je Zakonom predviđeno. "Eliminiramo sve loše konotacije da u nečemu u ovom trenutku kasnimo", dodao je.

Europska komisija je 11. kolovoza donijela Odluku o dodjeli predujma Hrvatskoj iz Fonda solidarnosti EU, namijenjenih za financiranje obnove i isplatila ga u iznosu 88,9 milijuna eura bespovratnih sredstava.

Taj je novac isplaćen i prije donošenja Odluke o dobivanju pomoći iz Fonda solidarnosti, a prijedlog je EK da se Hrvatskoj dodijeli ukupno 683,7 milijuna eura iz Fonda, naveo je Horvat koji će biti i predsjednik Međuresorne radne skupine za praćenje provedbe bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije namijenjenih za financiranje obnove.

Članovi Međuresorne radne skupine su i ministar nadležan za zdravstvo, ministar nadležan za znanost i obrazovanje, ministar nadležan za regionalni razvoj i fondove Europske unije, ministar nadležan za kulturu, ministar nadležan za gospodarstvo i održivi razvoj, ministar nadležan za financije, ministar nadležan za pravosuđe i upravu, ministar nadležan za unutarnje poslove, ministar nadležan za obranu, predstavnik Ureda predsjednika Vlade RH, privremeni ravnatelj Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, gradonačelnik Grada Zagreba, župan Krapinsko-zagorske županije te župan Zagrebačke županije.

"Vjerujem da ćemo nakon današnjih odluka i potpisivanja Ugovora o osnivanju Fonda krenuti u konkretne aktivnosti kad je riječ o obnovi Zagreba i dijelova dvije županije i dobro je da je to na vrijeme, ocijenio je premijer Andrej Plenković.

Vlada će sudjelovati u dražbi za brod koji se gradi u 3. maju

Također, usvojeno je Izvješće o provedbi Akcijskog plana za 2019. i 2020. godinu uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine, za 2019. te Godišnje izvješće o državnim potporama za 2019. godinu.

Prema odluci koju je vlada usvojila, Ministarstvo financija zadužuje se za sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi koju provodi Financijska agencija od 12. kolovoza do 3. studenoga ove godine, te predaju ponude za kupnju broda Nov. 514 kao dijela stečajne mase Uljanika d.d., po početnoj cijeni od 142,1 milijun kuna, a eventualno može licitirati do maksimalnog iznosa svojih potraživanja od 174,2 milijuna kuna. Kupljeni brod prenio bi se na upravljanje Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine na upravljanje.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja će, pak, zajedno s odabranim brodogradilištem sudjelovati u pregovorima s potencijalnim brodovlasnikom o ugovoru o završetku i kupoprodaji broda.

Vlada je u četvrtak usvojila i izmjene Zaključka o iskazivanju spremnosti uključivanja Vlade Republike Hrvatske za stvaranje preduvjeta za pokretanje brodograđevne djelatnosti na području Pule putem društva Uljanik Brodogradnja 1856 d.o.o.

Zaključkom se zadužuje Ministarstvo financija da u odnosu na imovinu u vlasništvu Uljanik Brodogradilišta u stečaju, procijenjene vrijednosti do 106,6 milijuna kuna, na kojoj Hrvatska banka za obnovu i razvitak ima založna prava I. i II. reda, a Ministarstvo financija III. reda, izvrši zamjenu potraživanja, sa stanjem na dan sklapanja ugovora o zamjeni.

Gradu Korčuli i Općini Vuka suglasnost za zaduženje

Nadalje, dana je suglasnost za uspostavu diplomatskih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Južni Sudan, Savezne Republike Somalije, Srednjoafričke Republike, Kraljevine Tonge te Kraljevine Butana.

Također, Vlada je dala prethodnu suglasnost za sklapanje Sporazuma o obavljanju poslova operativnog vođenja Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava unutar sustava e-Građani te za sklapanje Sporazuma o obavljanju poslova operativnog vođenja sustava Osobnog korisničkog pretinca unutar tog sustava.

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved obrazložio je, a Vlada prihvatila Odluku o prijenosu prava upravljanja stanovima i kućom u vlasništvu Republike Hrvatske.

Izmijenjene su Odluke o osnivanju Savjeta inicijative Partnerstva za otvorenu vlast i o osnivanju Stalnog povjerenstva za provedbu integracije stranaca u hrvatsko društvo.

Gradu Korčuli dana je suglasnost za zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak, a Općini Vuka za zaduženje kod Privredne banke Zagreb d.d., Zagreb.

Izmijenjena je i Uredba o unutarnjem ustrojstvu Državnog inspektorata.

Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dana je suglasnost za sklapanje ugovora s odabranim ponuditeljem za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada.

Također, poništen je postupak davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene – industrijske luke Urinj i izgradnje i gospodarskog korištenja pomorskog dobra izvan lučkog područja u k.o. Kostrena Barbara.