Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 8. 10. 2020.

Moramo pronaći ravnotežu između zaštite zdravlja i gospodarstva

Premijer Andrej Plenković osvrnuo se na početku današnje Vladine sjednice na rekordna 542 nova slučaja zaraze koronavirusom te poručio da je posrijedi ozbiljna prijetnja čije relativiziranje ima za posljedicu neodgovorno ponašanje koje ugrožava javno zdravlje i gospodarstvo

Danas su zabilježena 542 nova slučaja zaraze koronavirusom, najviše je od početka pandemije, a ujedno je i najveći skok u jednom danu, čak 179 više od jučer, kazao je.

U svijetu je dosada oboljelo preko 36 milijuna ljudi, a više od milijun ljudi je umrlo od koronavirusa, što je svaka 50. smrt u svijetu.

"Pandemija se nažalost ubrzava. Samo jučer je bilo rekordnih 343 tisuće oboljelih, dva puta više nego koncem lipnja. U Euopi je dosad oboljelo preko 5 milijuna i 600 tisuća ljudi. Broj mrtvih je dosegao 228 tisuća", upozorio je premijer.

Dodao je da se u Hrvatskoj, nakon što se broj aktivnih slučajeva u tri tjedna od 5. do 29. rujna prepolovio, s gotovo 2800 na manje od 1200, dok se u većini europskih zemalja povećavao, u posljednjih tjedan dana bilježi zabrinjavajući trend. U posljednjih 10 dana broj aktivnih slučajeva je skočio za 1000 i danas premašuje 2200. Sličan trend je u većini europskih zemalja posljednjih tjedana gdje se broj oboljelih značajno povećao, kazao je premijer i kao primjer naveo Njemačku, Italiju, Španjolsku, Mađarsku, Grčku, Slovačku, Sloveniju, Srbiju, Francusku i Belgiju.

"Ovaj virus je ozbiljna prijetnja zdravlju i životima. Relativiziranje i omalovažavanje ima za izravnu posljedicu nepridržavanje zaštitnih mjera i neodgovorno ponašanje čime ugrožavamo i zdravlje i gospodarstvo", upozorio je predsjednik Vlade.

Cilj je pronaći ravnotežu između zaštite zdravlja i funkcioniranja ekonomije i društvenog života

Podcrtao je da je potrebno poklanjati povjerenje znanosti i Stožeru, a ne voditi se za politikantskim nagađanjima i improvizirajućim savjetima.

Bliži se jesen u smislu klimatskih okolnosti te je sve više dana s vremenskim uvjetima koji pogoduju širenju virusa. Zbog takvih i budućih uvjeta ljudi će sve više vremena boraviti u kućama, u zatvorenom gdje je vjerojatnost zaraze veća.

"Stoga Stožer poduzima mjere kako bismo se što bolje mogli nositi s ovim najvećim izazovom", poručio je premijer, naglasivši da im je cilj pronaći ravnotežu između zaštite zdravlja kao prioriteta i funkcioniranja ekonomije i društvenog života.

Bitno je da jedno ne ugrozi drugo, ali to ovisi od svakoga od nas, kazao je premijer Plenković, ističući da moramo biti jedinstveni u ovoj borbi i imati povjerenja u odgovornost građana.

"Znam da nikome nije ugodno nositi maske u zatvorenim prostorima, no osobito tamo gdje se ne može ostvariti distanca to je zaista važno i moramo to prihvatiti", rekao je.

Odgovornim ponašanjem treba pridonijeti ekonomskom patriotizmu

"Održat ćemo gospodarsku aktivnost, gospodarstvo mora ići, ali istodobno da bismo to osigurali osobna odgovornost svakog građanina i discipliniranost je presudna. Mala žrtva za svojevrsni komoditet osigurava normalan rad i zdravlje. To je ključna formula uspjeha u ovoj borbi", poručio je premijer.

Nužno je, ističe, izbjegavati velika okupljanja, čak i kada je riječ o obiteljskim te je apelirao na međusobnu solidarnost i poštovanje.

"Ako moramo održati gospodarstvo, moramo raditi, ići u škole, održavati funkcioniranje cijeloga društva za to je pretpostavka zdravlje i potrudimo se da mu svatko od nas da svoj doprinos", pozvao je premijer, dodajući da je nužno kroz odgovorno ponašanje pridonijeti ekonomskom patriotizmu.

Na Dan Hrvatskog sabora prisjećamo se trenutaka sudbonosnih za budućnost Hrvatske

Vlada se pridružila obilježavanju mjeseca borbe protiv raka dojke, a jučer je obilježen i Nacionalni dan borbe protiv raka dojke.

Premijer Plenković izvijestio je da su ostvareni bolji rezultati kroz provedbu Nacionalnog programa raka dojke.

Jučer je obilježena 29. obljetnica raketiranja Banskih dvora, a danas je Dan Hrvatskog sabora, na sjednicu 8. 10. 1991. kada je Hrvatska proglasila neovisnost i raskinula sve formalne i pravne veze s bivšom državom.

"Prisjećamo se tih trenutaka koji su bili sudbonosni za budućnost Hrvatske i pretpostavka njenog međunarodnog priznanja", poručio je predsjednik Vlade.

Od vanjskopolitičkih tema izdvojio je sjednicu Europskog vijeća održanu krajem prošlog tjedna u Bruxellesu te posjet državnog tajnika Sjedinjenih Američkih Država Michaela Pompea.

Europsko vijeće bilo je posvećeno jedinstvenom tržištu i vanjskopolitičkim temama, ali prije svega otvorenoj raspravi o zajedničkoj borbi protiv koronavirusa.

Razgovore d državnim tajnikom SAD-a ocijenio je vrlo dobrim te istaknuo da je napravljen ozbiljan korak unaprijed prema ukidanju viza za hrvatske državljane, kao i u pregovorima o Sporazumu za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja te uopće poboljšanje gospodarskih, političkih, sigurnosnih i obrambenih odnosa s najvećom svjetskom silom.

Hrvatsku je posjetio i potpredsjednik ukrajinske Vlade Reznikov s kojim su ponovo podijeljena iskustva koja Hrvatska ima u mirnoj reintegraciji svojeg područja, u kontekstu situacije u kojoj se Ukrajina trenutno nazali.

Početkom tjedna održan je 11. sastanak Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem u Našicama, na kojem je konstatiran veliki napredak u provedbi Projekta Slavonija, Baranja i Srijem.

Premijer Plenković podsjetio je da je više od zadnjeg sastanka Savjeta u Vukovaru ugovoreno više od 5 milijardi kuna projekata, što sve skupa iznosi 16,5 milijardi kuna ugovorenih projekata.

"Nastavljamo sa snažnom potporom naše Vlade prema pet slavonskih županija", poručio je na kraju uvodnog obraćanja premijer Plenković.

Beroš: rekordan skok broja zaraženih bio je donekle očekivan

Na otvorenom dijelu sjednice Vlade raspravljeno je 14. točaka dnevnog reda. Na početku je ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio o aktualnom stanju vezanom za koronavirus u Republici Hrvatskoj.

Kazao je da je današnji rekordni skok broja zaraženih od koronavirusa bio donekle očekivan s obzirom da su u zadnje vrijeme glavni izvor zaraze privatna i javna okupljanja bez pridržavanja epidemioloških mjera.

"Javna okupljanja i veća obiteljska druženja, na koje dolaze osobe s blagim simptomima infekcije, najčešći su uzrok razvoja mikrožarišta. Na taj način zaraza se nastavlja širiti dalje, unutar obitelji, radne sredine, domova za starije, vrtića, škola, zdravstvenih ustanova. Trenutno postoje brojna tinjajuća žarišta u gotovo svim županijama", rekao je Beroš.

Dodao je da su privatna i javna okupljanja bez pridržavanja mjera doprinijela širenju zaraze. "Ovaj skok je stoga donekle bio i očekivan, a može se i u narednim danim očekivati sličan trend, naročito ako se nastavi nepridržavanje mjera u javnom prostoru i svakodnevnom životu", upozorio je ministar.

Beroš je poručio da je Nacionalni stožer spreman brzo djelovati u takvim okolnostima, no prvenstveno apelira na pridržavanje postojećih mjera.

Nepridržavanje mjera uz istodobno ignoriranje respiratornih simptoma osobito je nepoželjno ponašanje, u takvoj situaciji potrebno je postupati odgovorno, istaknuo je.

U Hrvatskoj su danas zabilježena rekordna 542 nova slučaja zaraze koronavirusom. Trenutno je aktivno njih 2206, a na bolničkom liječenju je 361 pacijent.

U zadnjih tjedan dana u bolnice su zaprimljena 343 pacijenta, dok je otpušteno 255, pa broj hospitaliziranih postupno raste, kazao je Beroš.

Prošloga tjedna oboljelo je 116 zdravstvenih djelatnika a u samoizolaciji je 844. Zdravstveni radnici koji se zaraze na radnom mjestu ostvaruju pravo na 100-postotnu naknadu plaće.

Beroš je naglasio kako je osobito važno da svi profesionalci koji rade s ranjivim skupinama, osobito s djecom, prilagode svoj način rada tako da bude epidemiloški prihvatljiv.

Podsjetio je kako je listopad mjesec posvećen ranom otkrivanju raka dojke te istaknuo da je zahvaljujući programu ranog otkrivanja raka dojke i dobrom odazivu žena na preventivne preglede spašeno preko 6000 života.

Odaziv je trenutno 60 posto, pa treba učiniti dodatni napor da se on poveća, zaključio je ministar Beroš.

Produljene mjere za šest županija, grad Novalju i općinu Đulovac

Državna tajnica Ministarstvu unutarnjih poslova Irena Petrijevčanin Vuksanović izvijestila je da su na prijedlog nekoliko županijskih stožera Civilne zaštite produljene mjere zaštite od širenja koronavirusa u šest županija, jednoj općini te u dva grada.

"Vezano za prijedlog stožera civilne zaštite Ličko-senjske županije, Grada Novalje, Požeško-slavonske, Koprivničko-križevačke, Splitsko-dalmatinske, Sisačko-moslavačke, Bjelovarsko-bilogorske županije te općine Đulovac donesene su odluke o Izmjenama i dopunama odluka o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se produljuju propisane mjere već danih mjera od 14 do 30 dana te kao što znate ograničenje javnih i privatnih okupljanja na najviše od 10 do 50 osoba", rekla je Petrijevčanin Vuksanović.

Predstavila je i podatke prema kojima je od 1. do 7. listopada izvršeno ukupno 26.871 nadzor poslovnih objekata, trgovina, javnih otvorenih prostora, noćnih klubova i drugih ugostiteljskih objekata.

Županijskim centrima prijavljena su 284 okupljanja, za što je kazala da je blagi porast te je izdano 1778 upozorenja.

Pripadnici ravnateljstva Civilne zaštite u zadnjih su sedam dana postavili 11 kontejnera za potrebe medicinskih ustanova za potrebe medicinskih ustanova s područja Grada Zagreba i Grada Gospića.

"Ukupno 10 za Infektivnu kliniku 'Dr. Fran Mihaljević' i jedan za Opću bolnicu Gospić", kazala je Petrijevčanin Vuksanović.

Dodala je kako stožer Civilne zaštite promišlja o nizu novih eventualnih mjera, čemu prethode intenzivni sastanci svih dionika društva i uključenih djelatnika stožera.

Izmjene Zakona o osiguranju

Saboru je poslan Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić kazao je da se mijenjaju i dopunjuju određene odredbe Zakona o osiguranju radi usklađivanja s Direktivom iz 2019. godine.

"Omogućuje se primjena izmijenjene odredbe predmetne direktive koja se odnosi na prilagodbu za volatilnost na nerizične kamatne stope – izmjena postojećih 100 baznih bodova na 85. S druge strane, uvodi se obveza obavješćivanja Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) od strane nadzornih tijela o svim zahtjevima za uporabu ili promjenu unutarnjeg modela procjene rizika, kao i obveza obavješćivanja EIOPA-e i nadzornog tijela relevantne države članice domaćina kod izdavanja odobrenja za rad društvu za osiguranje ili društvu za reosiguranje, čiji će se dio aktivnosti temeljiti na slobodi pružanja usluga ili slobodi poslovnog nastana u drugoj državi članici", izvijestio je Marić.

Prihvaćena je Uredba o objavi Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Ruske Federacije o uvjetima smještaja Veleposlanstva Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji i Veleposlanstva Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj. Državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Frano Matušić kazao je da se sporazumom utvrđuju nekretnine koje Vlada RH i Vlada Ruske Federacije daju jedna drugoj na besplatno korištenje za potrebe smještaja konzularnih odjela veleposlanstava.

Također, sporazumom se utvrđuje da će, pored navedenih nekretnina, Vlade jedna drugoj na području svoje države olakšati stjecanje prostorija za diplomatsko predstavništvo.

Odluka za ugovaranje gradnje druge cijevi Tunela Učka

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković predstavio je Odluku o izmjenama i dopunama br. 6 Ugovora o koncesiji za financiranje, građenje, upravljanje i održavanje "Jadranske autoceste" – dionica: Dragonja – Pula i Kanfanar – Pazin – Matulji.

Prema toj Odluci, Republika Hrvatska kao davatelj koncesije i Bina - Istra kao koncesionar, sklopit će ugovor o izgradnji drugog kolničkog traka (još jednog traka u svakom smjeru) od čvora Vranja do tunela Učka/Portala Kvarner, dionice duge osam kilometara na sjeveroistočnoj strani autoceste, koja uključuje izgradnju 5,63 kilometra dugačke druge cijevi tunela Učka s opremom i poprečnim vezama te izgradnju novog odmorišta na kvarnerskoj strani tunela Učka, rekao je ministar.

Radovi će uključivati i izgradnju novog čvorišta Vranja, novog podvožnjaka, dva nova nadvožnjaka, izgradnju prometne poveznice iznad portala obje cijevi tunela Učka na istarskoj strani, tri nova cestarinska prolaza te nove zgrade za vatrogasnu postrojbu na postojećoj platformi s istarske strane tunela Učka.

Predviđeno je i produljenje trajanja postojećeg ugovora o koncesiji, odnosno koncesije koja istječe najkasnije 18 mjeseci nakon planiranog datuma otplate duga, odnosno najkasnije 15. lipnja 2039. godine, kazao je Butković.

Dodao je da je razdoblje produljenja od pet godina jednako kao prethodno, koje je Vlada odobrila 2018. godine.

Procijenjena vrijednost investicije koncesionara u navedene radove iznosi približno 1,5 milijardi kuna. Radovi bi trebali trajati tri i pol godine tijekom kojih će biti angažirano u prosjeku oko 500 radnika. Po završetku koncesije investicija ostaje u vlasništvu Republike Hrvatske te se očekuje da će navedena ulaganje utjecati na rast BDP-a za 0,5 posto.

Očekuje se i povećanje prihoda državnog proračuna s osnova poreznih davanja u iznosu od 680,6 milijuna kuna.

Po isteku trajanja koncesije, odnosno u polovici eksploatacijskog vijeka, državi u potpunosti ostaju, pored postojećih do sada izgrađenih dionica Istarskog ipsilona u što je koncesionar uložio 5,7 milijardi kuna, i nova dionica od 1,5 milijardi kuna što sveukupno predstavlja iznos koncesionarova troška izgradnje dionica Istarskog ipsilona od 7,2 milijarde kuna, zaključio je ministar Butković.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković ocijenio je važnom ovu Odluku, "osobito s obzirom na izgradnju druge cijevi Tunela Učka".

Ujedinjeni za sprečavanje gubitka bioraznolikosti do 2030.

Vlada je usvojila Zaključak o prihvaćanju Izjave čelnika o potpori prirodi "Ujedinjeni na sprečavanju gubitka bioraznolikosti do 2030.", pripremljenu nakon ovogodišnje 75. Opće skupštine UN-a.

"Cilj izjave je da čelnici država i vlada prenesu snažnu i jasnu poruku u obliku zajedničkog odgovora kojim se ističe da je potrebno predano i hitno djelovati te usmjeriti sve snage u poduzimanje transformativnih aktivnosti na svim razinama kako bi se zaustavio gubitak bioraznolikosti i ublažile klimatske promjene", istaknuo je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.

Prihvaćanje izjave u skladu je s politikama Hrvatske u smjeru razvoja održivog društva na načelu zelenog i kružnog gospodarstva osiguravajući klimatsku neutralnost, očuvanje i održivo korištenje prirodnih dobara, kao i s novim održivim politikama Europske unije: Europskim zelenim planom i Strategijom Europske unije za bioraznolikost do 2030. godine, dodao je Ćorić.

Srednjoj medicinskoj školi pri Katoličkom školskom centru u Bihaću 375 tisuća kuna

Donesena je i Odluka o pružanju pomoći za projekt potpore obrazovnih aktivnosti i funkcioniranje Srednje medicinske škole pri Katoličkom školskom centru "Ivan Pavao II" u Bihaću.

Državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Frano Matušić izvijestio je da je Banjalučka biskupija uputila Vladi Republike Hrvatske zamolbu za jednokratnom financijskom pomoći Srednjoj medicinskoj školi pri Katoličkom školskom centru "Ivan Pavao II" u iznosu od 600 tisuća kuna.

Slijedom toga, naveo je Matušuć, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova uputit će pomoć u iznosu od 375 tisuća kuna, a spomenuta sredstva donacije koristit će se namjenski za potporu obrazovnih aktivnosti i funkcioniranja Katoličkog školskog centra.

Sredstva za provedbu ove Odluke osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2020. godinu.

Državni tajnik Matušić kazao je da se Ministarstvo vanjskih i europskih poslova zadužuje za koordinaciju i praćenje provedbe ove Odluke.

Dva milijuna kuna za pet projekata vezanih uz hrvatsku nacionalnu manjinu

Hrvatska će s ukupno dva milijuna kuna poduprijeti pet strateških projekata u četiri države, vezanih uz hrvatsku nacionalnu manjinu.

Zaključkom Vlade, na prijedlog Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, iz proračuna će se za izgradnju Hrvatske kuće u Subotici izdvojiti 1,3 milijuna kuna.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda Zvonko Milas istaknuo je kako će realizacijom tog projekta hrvatska zajednica dobiti primjereno središte za tri ključne institucije u Republici Srbiji – Hrvatsko nacionalno vijeće, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Novinsko-izdavačku ustanovu "Hrvatska riječ".

Za projekt "Kadrovsko osnaživanje hrvatske zajednice u Republici Srbiji" izdvojit će se 200.000 kuna, kao i za projekt "Potpora radu Hrvatskoga kazališta u Pečuhu u Mađarskoj".

To je, uz HNK u Mostaru, jedino profesionalno hrvatsko kazalište izvan Hrvatske i vrlo je važno za kulturni i društveni život Hrvata u Mađarskoj, istaknuo je Milas.

Za projekt "Potpora Radiju hrvatske nacionalne manjine - Radio Duxu iz Tivta u Crnoj Gori" izdvojit će se 150.000 kuna, kao i za projekt "Hrvatskog štamparskog društva iz Gradišća u Austriji - Hrvatske novine, 110 godina izlaženja".

Djelatna potpora tim strateškim projektima pridonijet će stvaranju boljih preduvjeta za razvoj i napredak pripadnika hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, Mađarskoj, Crnoj Gori i Austriji te osnažiti njihovu povezanost s Hrvatskom, zaključio je Milas.