Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 25. 9. 2020.

Preuzmimo odgovornost za zdraviji, pravedniji i održiviji svijet

Na 75. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda putem videolinka predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je da globalni izazovi zahtijevaju snažnu privrženost multilateralizmu te da treba pospješiti borbu protiv COVID-a 19 radi očuvanja zdravlja ljudi i što bržega gospodarskog oporavka

Govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti:

Gospodine predsjedniče, ekselencije,

2020. će u povijesti biti upamćena kao godina kriza i obljetnica. Krize su bile brojne, počevši s pandemijom COVID-19 i posljedičnim globalnim gospodarskim usporavanjem. Jasno su nam pokazale da je ponovna potvrda naše zajedničke predanosti multilateralizmu relevantnija nego ikada.

Obljetnice su također bile brojne. Slavimo 75 godina Ujedinjenih naroda, 25 godina Četvrte svjetske konferencije o ženama, ali i Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma.

Sve ove prekretnice u našoj zajedničkoj povijesti podsjećaju nas koliko možemo postići kroz zajedničko djelovanje; koliko je potrebno da bismo svijet učinili boljim mjestom.

Dopustite mi da se prvo osvrnem na najvažnije pitanje našeg vremena.

Kriza uzrokovana COVID-om-19 predstavlja veliki test otpornosti na stres za funkcioniranje multilateralizma, kako regionalno, tako i globalno, ali i za bilateralnu suradnju između zemalja.

Nikada u povijesti naše organizacije nismo imali ovakvu raspravu Opće skupštine na visokoj razini.

Nisu potrebni dodatni dokazi "novog normalnog", dokazi iznimnih promjena u našim životima, od toga.

Učimo kako živjeti s pandemijom i njezinim posljedicama.

Odgovor na ovu krizu ne bi smio dovesti do smanjenog povjerenja i izolacionizma u međunarodnoj zajednici.

Naprotiv, on bi trebao potaknuti našu spremnost da radimo zajedno, u pravom duhu solidarnosti i međusobne potpore.

Pobjeda u bitci protiv pandemije zahtijeva odgovorno i uključivo vladanje, blisku suradnju i dijeljenje resursa u cilju jačanja naših oslabljenih zdravstvenih sustava, spašavanja života, radnih mjesta i ekonomskog opstanka.

Nužna je sinergija na regionalnoj i međunarodnoj razini, kako bismo se mogli nositi s medicinskim i socio-ekonomskim posljedicama krize.

Ovo je važna lekcija i mi moramo povećati svoju osviještenost i spremnost u nadolazećim mjesecima, sve dok učinkovito cjepivo ne bude razvijeno.

Cjepivo mora biti dostupno najvećem mogućem broju ljudi i ne bismo smjeli štedjeti napore da to ostvarimo.

Hrvatska pozdravlja rezoluciju Opće skupštine o "Sveobuhvatnom i koordiniranom odgovoru na pandemiju COVID-19", usvojenu u ovoj Skupštini s premoćnom podrškom.

Ova rezolucija jasno pokazuje potrebu za zajedničkim globalnim pristupom u odgovoru na utjecaj i posljedice pandemije.

Mobilizacija političke volje i financijskih resursa je najučinkovitiji odgovor protiv pandemije.

Europska unija pokazala je to na najbolji mogući način u srpnju, kroz zaključke Europskog vijeća.

Hrvatska prepoznaje ključnu ulogu Svjetske zdravstvene organizacije.

Posebno naglašavamo važnost podizanja statusa cjepiva protiv COVID-a-19 na razinu globalnog javnog dobra.

Moramo nastaviti procjenjivati djelovanje WHO-a te nastaviti inkluzivan razgovor o jačanju ove institucije, njezinog financiranja i mogućih koraka u cilju njezine reforme.

Gospodine predsjedniče,

Gospodarski oporavak od krize i jačanje naših zdravstvenih sustava bili su u fokusu predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije u prvoj polovici 2020.

Danas, gotovo tri mjeseca nakon kraja našeg predsjedanja, dok pandemija COVID-19 i dalje traje, slogan našeg predsjedanja – "Snažna Europa u svijetu punom izazova" – pokazao se dobro odabranim i kontinuirano relevantnim.

Dopustite mi da dodam da se Hrvatska, osim s krizom COVID-19, nosi i s posljedicama razornog potresa koji je pogodio Zagreb 22. ožujka.

Koristim ovu priliku da zahvalim svim svjetskim čelnicima koji su nam poslali poruke solidarnosti i pružili podršku.

Nezapamćene okolnosti u kojima živimo predstavljaju jedinstvenu priliku da razmislimo o globalnoj ulozi multilateralizma i ojačamo važnost uređene globalizacije i međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima.

Dok štitimo dobrobit svojih građana, još je važnije da u ovako izazovnim vremenima nastavimo poštovati i podržavati zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i međunarodno pravo i vladavinu prava.

Hrvatska uviđa da je pristup utemeljen na ljudskim pravima jedini smjer naprijed, osiguravajući da nitko ne ostane zaboravljen.

Gospodine predsjedniče,

Nijedna organizacija nije u boljem položaju od Ujedinjenih naroda za globalno postizanje ciljeva međunarodne suradnje; iz tog razloga moramo podržati svoju organizaciju, financijski i politički.

Da bi ispunila svoju opredijeljenost spram solidarnosti, Hrvatska sudjeluje u "Timu Europa", paketu globalne pomoći vrijednome 36 milijardi eura.

Ovo će pomoći podržati partnerske države u njihovoj borbi protiv COVID-a-19.

Čvrsto podržavamo Plan UN-a za globalno humanitarno djelovanje i njegove programe, kao koordiniran pristup pronalasku multilateralnih rješenja u ovoj krizi.

Hrvatska je doprinijela 400 000 eura multi-partnerskom fondu UN-a za reakciju i oporavak od COVID-a-19.

Također podržavamo napore Svjetske zdravstvene organizacije s doprinosom od 600 000 eura.

Gospodine predsjedniče,

Izbijanje pandemije COVID-19 znatno je promijenilo djelovanje i aktivnosti vlada diljem svijeta.

Hrvatska, kao dobro poznata turistička destinacija, pažljivo postiže ravnotežu između zdravlja naših građana i otvaranja turističke sezone u cilju očuvanja radnih mjesta i pomoći turističkom sektoru i nacionalnom gospodarstvu.

Naš zajednički rad na punoj provedbi Agende za održivi razvoj 2030, Pariškog sporazuma o klimi i međunarodno dogovorenih ciljeva o bioraznolikosti bit će ključni u suočavanju s neizbježnim sistemskim šokovima u budućnosti.

EU se već obavezala transformirati svoje gospodarstvo i društvo kako bi postala prvi klimatski neutralan kontinent do 2050.

Održiv, klimatski neutralan rast vidimo kao temeljan element budućnosti, ne samo Europe, već i cijeloga svijeta.

Također moramo sačuvati multilateralizam u području trgovine, kako bismo sačuvali nesmetane globalne lance vrijednosti, osigurali učinkovitu trgovinu dobara i usluga te posebno medicinskih proizvoda.

Pametna digitalizacija pokazala se jednom od okosnica funkcioniranja naših društava u jeku pandemije, kada su se mnoge tvrtke i uslužne djelatnosti, uključujući u javnom sektoru, većim dijelom ili čak u potpunosti prebacile u digitalnu sferu.

Potrebna nam je sigurna digitalna infrastruktura, kao i ekološki prihvatljiv internet, budući da ICT sektor već sada koristi više od 10% ukupne potrošnje struje – što je više od energije koju sve svjetske nuklearne elektrane proizvode zajedno – taj udio eksponencijalno raste.

Stoga, kako bismo digitalno gospodarstvo učinili održivim i izbjegli da donese nove izazove u budućnosti, potrebna su nam dodatna ulaganja u tom području, usporedo s naglaskom na upotrebu obnovljivih izvora energije, kao i odgovarajući pravni okvir koji regulira ovo sve važnije područje.

Nažalost, pandemija COVID-19 je također otvorila vrata širenju jedne druge podmukle, ali manje očite pandemije.

Pojava i konvergencija raznih grupa i fenomena koji se hrane lažnim vijestima, trolanjem, namjernim dezinformacijama, medijskom nepismenošću i općim neznanjem, razlog je za ozbiljnu zabrinutost.

Posebno strašni bili su kibernetički napadi na zdravstvene institucije koje se bore protiv pandemije.

Nažalost, ne postoji lagano i brzo rješenje. Nema ljekovitog cjepiva protiv lažnih vijesti.

U tom smislu, pozdravljamo sve odgovorniji pristup velikih tehnoloških tvrtki i medijskih kuća.

Međutim, još puno toga preostaje za učiniti, a javni i privatni čimbenici moraju surađivati u tom nastojanju, kako bi se društvu omogućilo da izgradi otpornost protiv hibridnih prijetnji i kibernetičkih napada.

Također ne smijemo zaboraviti na prijetnje i opasnosti poput terorizma i proliferacije oružja masovnog uništenja, ali i na korupciju i trgovinu ilegalnim supstancama.

Ove teme ne smiju biti van naše pažnje.

Gospodine predsjedniče,

Još jedna važna obljetnica koju obilježavamo ove godine pripada području kontrole oružja, a to je 50. godišnjica Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT), naš vrijedan multilateralni instrument za sprječavanje nuklearne proliferacije i postizanje nuklearnog razoružanja.

Zbog pandemije COVID-19 morali smo odgoditi NPT konferenciju 2020. za neki kasniji datum.

Imajući u vidu da Pregledna konferencija 2015. nije postigla konsenzus o supstantivnoj završnoj deklaraciji, od velike je važnosti ovoga puta održati uspješnu konferenciju, poželjno ne kasnije od travnja sljedeće godine.

Također je važno ne ignorirati prijetnju koja proizlazi iz ilegalne trgovine i zloupotrebe malog i lakog naoružanja.

Hrvatska je u 2020. predsjedavajuća Wassenaarskim sporazumom, prvim svjetskim mehanizmom kontrole izvoza konvencionalnog oružja i osjetljivih roba i tehnologija s dvojnom namjenom.

Nastavit ćemo zagovarati rastuću važnost učinkovitog multilateralnog djelovanja po pitanju nezakonitog prijenosa oružja i njegovog širenja.

Ponosan sam što Hrvatska po prvi puta ima kandidata za suca Međunarodnog suda pravde.

Na nadolazećim jesenskim izborima, naša kandidatkinja je gđa. Maja Seršić, profesorica međunarodnog prava i pro-rektorica za međunarodnu suradnju Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Osim dokazanih profesionalnih kvaliteta, vjerujemo da bi izbor prof. Seršić također bio važan za postizanje bolje rodne ravnoteže i poštenije zastupljenosti država u sastavu Suda.

U svom govoru u ponedjeljak, prigodom 75. godišnjice UN-a, naglasio sam potrebu reforme Ujedinjenih naroda.

Potrebni su nam Ujedinjeni narodi za 21. stoljeće.

Da bismo to postigli, moramo nastaviti s reformama te u tom nastojanju ne štedjeti napora, uključujući po pitanju Povelje UN-a.

Naša organizacija mora sačuvati svoje temeljne vrijednosti i načela na kojima je utemeljena, ali isto tako mora odražavati stvarnost i potrebe našeg vremena.

Dodatno, uvjereni smo da vrijednosti koje dijelimo možemo bolje očuvati i promicati kroz blisku suradnju između UN-a i drugih multilateralnih organizacija, kao što su Vijeće Europe, OESS i NATO.

Promjene na globalnoj sceni postaju sve brže i dublje.

Utječu na sve nas, predstavljajući izazove koji zahtijevaju globalne odgovore.

Da bi to bilo moguće, moramo uložiti više u solidarnost i partnerstva.

Razumijemo da će novi geopolitički sukobi ocrtati nadolazeći period.

S obzirom na navedeni kontekst, trebali bismo više ulagati u dijalog, istovremeno potvrđujući privrženost multilateralnim rješenjima, poštivanju međunarodnog prava i ustaljenih normi.

U globaliziranom svijetu nam je potreban multilateralizam koji će biti na korist svima, ne samo nekima.

Pandemija bi mogla dodatno pogoršati postojeće regionalne sukobe i globalne sigurnosne izazove.

Stoga Hrvatska u potpunosti podržava poziv glavnog tajnika za svjetsko primirje.

Gospodine predsjedniče,

Kao što sam spomenuo ranije, neke od ovogodišnjih obljetnica odnose se na Jugoistočnu Europu.

Prije 25 godina potpisan je Daytonsko-pariški mirovni sporazum, koji je prekinuo najkrvaviji rat u Europi od Drugog svjetskog rata, onaj u Bosni i Hercegovini.

U međuvremenu, ovaj dio Europe se temeljito promijenio nabolje, ali neki problemi opstaju i zaslužuju našu punu pažnju.

Kao jedna od stranaka navedenog sporazuma, Hrvatska smatra da bi godišnjicu Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma trebalo iskoristiti kako bi se promislilo o njegovim postignućima, ali i o postojećoj situaciji u Bosni i Hercegovini, s ciljem čvrstog usmjeravanja ove zemlje na njezinom europskom putu.

Hrvatska, kao susjed i prijatelj ove zemlje, ima snažan interes za stabilnost i blagostanje Bosne i Hercegovine, svih njezinih konstitutivnih naroda i svih njezinih građana.

Puna jednakost Hrvata, kao jednog od konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini te njihova dobrobit, ostaje naš najviši prioritet. Posebno njihova legitimna zastupljenost u tijelima, kroz odgovarajući izborni zakon koji priječi bilo kakav izborni inženjering.

Prije 20 godina održan je Zagrebački summit.

On je po prvi puta potvrdio europsku perspektivu Jugoistočne Europe i otvorio put ka članstvu u EU za države u regiji.

U svibnju ove godine, Hrvatska je bila domaćinom drugog Zagrebačkog summita, na kojemu je EU potvrdila svoju nedvosmislenu podršku europskoj perspektivi država Zapadnog Balkana.

Europska perspektiva država Zapadnog Balkana bila je ključan poticaj političkim i gospodarskim reformama u regiji i znatno je doprinijela miru, demokraciji, blagostanju i sigurnosti u Europi.

Gledajući unatrag, puno toga je postignuto i puno toga se promijenilo nabolje.

Gledajući unaprijed, iskrena pomirba ključna je za stabilnost regije.

To se može graditi samo na istini i utemeljeno na činjenicama, zajedno s pronalaskom svih preostalih nestalih osoba i pravdom za sve žrtve.

Gospodine predsjedniče,

Danas brojni naši građani sa strepnjom gledaju u budućnost.

Izvori neizvjesnosti su brojni, od nepredvidljivosti tržišta do opasnosti koje donose globalne klimatske promjene, koje će biti izazov stoljeća.

U svjetlu činjenice da oceani imaju središnju ulogu u reguliranju zemljine klime, ne možemo ignorirati da je u posljednjih pet godina postignut rekord globalnih temperatura oceana.

Posljedično, dok se razina mora nije promijenila tijekom posljednja dva tisućljeća, od 1900. je već narasla za 20 centimetara i ubrzava alarmantnom brzinom, prijeteći mnogim obalnim područjima i gradovima.

Zagađenost oceana plastikom također raste zabrinjavajućom brzinom. Između 8 i 14 milijardi tona plastike svake godine završava u svjetskim oceanima.

Ne možemo više stajati postrance, slijegati ramenima i zatvarati oči suočeni s tom tmurnom realnošću.

No to je samo jedan od brojnih popratnih učinaka globalnog zatopljenja koji zvoni zvono za uzbunu i ukoliko ne djelujemo sada, šteta učinjena našoj planeti bit će nepopravljiva.

Naši građani računaju na nas, svjetske lidere, da ostvarimo obećanja za boljim sutra, za njih i njihovu djecu.

Ujedinimo se stoga kao nacije i preuzmimo svoju odgovornost da ostvarimo zdraviji, pravedniji i održiviji svijet za buduće generacije.

Hvala Vam.