Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 8. 9. 2020.

Bez otvaranja Hrvatska ne bi imala 50% prošlogodišnje rekordne sezone

Nakon sudjelovanja u 15. konvenciji hrvatskih izvoznika premijer Plenković je izjavio da je otvaranje Hrvatske u turističkoj sezoni bio kalkulirani rizik te da se odluka o tome temeljila na procjenama i konzultacijama sa stručnjacima

Predsjednik Vlade Plenković naglasio je da se nismo otvorili ne bismo imali sedam milijuna turista, 50 milijuna noćenja te ne bismo došli na 50 posto prošlogodišnje, rekordne sezone u povijesti.

"To sam objasnio danas i namjerno sam to izgovorio jučer na CNN-u. Jer, sve ostalo što ne bi bio kalkulirani rizik, to bi bio kompletni lockdown i karantena. Nemate više niti jednu vladu na svijetu, lidera ili organizaciju koja će biti odvjetnik takve politike", rekao je.

Omogućeno aktiviranje gospodarstva

Istaknuo je da je odluka bila temeljena na procjenama i konzultacijama sa stručnjacima.

"Većina je njih, koji su eksperti za te teme, predvidjela da će ljetni mjeseci imati niži intenzitet epidemije i da će nam to omogućiti da uz veću otpornost ljudi na ovu bolest omogućimo aktiviranje gospodarstva. Sada, kada ćemo, vjerujem, našim mjerama i mjerama drugih zemalja – a naša je želja da one ne budu uvijek samo nacionalnog karaktera, nego što više koordinirane – omogućiti, po meni, smanjenje broja, tada ćemo očekivati otvaranje granica kao što je to bilo ranije", ocijenio je premijer Plenković.

Na pitanje o očekivanjima vezano za smanjenje broja zaraženih, Plenković je kazao da podaci u zadnjih nekoliko dana ukazuju na to.

Brze i izdašne mjere za gospodarstvo

O mjerama za gospodarstvo, Plenković je podsjetio da su mjere koje je Vlada poduzela bile brze i izdašne.

"Da nismo dali takve mjere, stavili ih na stol privatnom sektoru, pitanje je bismo li zadržali funkcioniranje tolikog broja ljudi. Vodite računa da su tijekom proljeća, osobito u travnju, svibnju i lipnju, zaista ogromni brojevi poslodavaca i radnika bili obuhvaćeni tim mjerama. Sada smo išli kalibrirano, išli smo za mikropoduzetnike, na mjere skraćenog radnog vremena te za nekoliko ugroženih djelatnosti – promet, turizam i ugostiteljstvo te sve one koji se bave organizacijom različitih događaja", naglasio je.

Premijer Plenković je izdvojio da to, prema procjeni ministra Aladrovića, košta maksimalno do 800 milijuna kuna."Smatramo da je to ulaganje u budućnost hrvatske ekonomije i bolja startna pozicija za gospodarski oporavak te veću otpornost", poručio je.

Vezano za ovrhe, kazao je da se i tu maksimalno izašlo ususret te ponovio da se obveze koje netko osobno preuzima moraju ispunjavati. "Ne možemo živjeti u sustavu u kojem će netko dizati kredit pa ga neće platiti, dobiti račun pa ga neće platiti. Dakle, mjere olakšavanja – da. Mjere koje bi ovo sve skupa pretvorile u nekakav beskrajni otpis dugova – ne", rekao je.

Budućnost autoindustrije u Hrvatskoj

Upitan za prosvjed u subotu u Zagrebu, Plenković je kazao da je taj prosvjed dio šireg aktivizma na globalnoj razini. Zagreb je, dodao je, bio na kalendaru brojnih drugih gradova.

"Svatko tko je to pratio, može donositi svoje zaključke. Živimo u slobodnom društvu, svatko može izraziti svoje mišljenje, a na kraju jedna velika većina informiranih, obrazovanih, mudrih i odgovornih ljudi će pokloniti povjerenje onome za koga misle da je pouzdaniji", rekao je.

Novinare je zanimala i budućnost autoindustrije u Hrvatskoj. Premijer Plenković je odgovorio da je to jedna od onih industrijskih grana koja nas je zbog niza okolnosti zaobišla.

"Kada su se dijelile karte, oni su svi završili u onim zemljama u kojima nije bilo rata. Sada imamo dosta naših kompanija koje su angažirane za brojne autoindustrije, ali ne u cjelini nego u dijelovima", kazao je, istaknuvši Rimca i njegovu fascinantnu priču u zadnjih 12-ak godina.

"On je svjetski lider i privlači investicije velikih kompanija. Njegov uspjeh povući će za sobom i druge da budu orijentirani prema Hrvatskoj. To je bio dio našeg razgovora u više navrata u prošlom mandatu i ja mu čestitam", izdvojio je.

Vodimo razgovore o ostanku BAT-a

Upitan o najavama British American Tobacca (BAT) da bi se mogao povući iz Hrvatske, predsjednik Vlade je podsjetio da je bio ovo ljeto u Kanfanaru i razgovarao s vodstvom BAT-a u Hrvatskoj.

"Podsjećam, kada su oni ulazili u tu kompaniju potpisali su papir na kojem kažu da će tu biti još pet godina. To je startna pozicija, vrlo važna da o njoj vodimo računa, dakle taj se rok sada polako primiče kraju", kazao je, dodavši da su kompanije poput BAT-a važne za Hrvatsku ne samo zbog njihove velike izvozne djelatnosti nego i zbog proizvodnje.

"Proizvodnje koja se ne tiče samo ljudi koji rade u tvornici u Istri nego, primjerice, onih koji rade za tu kompaniju proizvodeći duhan u Virovitičko-podravskoj županiji. Vodimo razgovore, siguran sam da ćemo napraviti kvalitetan dogovor koji će omogućiti da oni ostanu u Hrvatskoj. Nadam se što dulje, neovisno o njihovom globalnom restrukturiranju", zaključio je predsjednik Vlade Plenković.