Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 3. 7. 2020.

Hrvatska već od 15. kolovoza mora imati stabilnu i čvrstu vladu

U razgovoru za Jutarnji list predsjednik HDZ-a Plenković govori o prvim potezima buduće vlade, političkim ucjenama i nastavku borbe protiv koronavirusa

Koronavirus ne jenjava, opet imamo povećan broj novozaraženih. Jesmo li previše popustili mjere? Slovenska Vlada, čiji su nam turisti jedni od najvažnijih, i koji su polako počeli dolaziti na Jadran, kritizira što smo otvorili noćne klubove, mislite li da je to bila pametna odluka?

Epidemiološka situacija u Hrvatskoj je pod kontrolom te i dalje bolja nego u brojnim drugim zemljama. Zahvaljujući odgovornom ponašanju građana i pravovremenim restriktivnim mjerama pobijedili smo COVID-19 u prvom poluvremenu. Oprezno i fazno smo reaktivirali gospodarstvo, što podrazumijeva i otvaranje granica. Širenje zaraze uspješno sprječavamo, sustav brzo gasi sva žarišta zaraze koja izbiju. Zdravstveni sustav funkcionira i nije došlo do preopterećenosti radi širenja virusa kao u nekim drugim zemljama, a osigurali smo i redovitu i kontinuiranu dobavu zaštitne opreme iz Kine. U fazi smo kada moramo balansirati između gospodarstva, društvenog života te zaštite života i zdravlja stanovništva. Pooštrili smo mjere u zdravstvenim ustanovama i u domovima za starije i nemoćne osobe, kao i u javnom prijevozu. Što se tiče noćnih klubova, čim je uočeno da su se pojavili slučajevi zaraze, inspekcijski timovi koji se sastoje od inspektora civilne zaštite i policijskih službenika obilaze klubove s ciljem nadzora provođenja epidemioloških mjera. HZJZ je donio posebne preporuke za klubove i u slučaju nepridržavanja mjera, Stožer je spreman reagirati i donosit će restriktivnije mjere.

Razgovarali ste sa slovenskim premijerom, hoće li nas Slovenija maknuti s liste zemalja koje su sigurne od korone i kako će to utjecati na naše planove da ostvarimo barem 30 posto turističkog prometa?

Redovito sam u kontaktu sa slovenskim kolegom Janezom Janšom, kao i s drugim čelnicima europskih zemalja o suradnji u borbi s koronavirusom i aktualnoj epidemiološkoj situaciji. Neće biti zatvaranja granice. Zajedničkim naporima nastavljamo balansirati između mjera za zaštitu zdravlja i gospodarskih aktivnosti. Da je Hrvatska sigurna zemlja prepoznato je i u drugim državama, s obzirom da unatoč pandemiji imamo oko 300.000 stranih turista. Poduzeli smo potrebne mjere i pokrenuli aplikaciju Enter Croatia, kako bismo omogućili dolazak turista u sigurnim uvjetima.

Zašto smo otvorili granicu s BiH u trenutku kad je kod njih dnevni broj oboljelih bio gotovo 400, jeste li to odlučili zbog izbora?

Odluka Stožera na tragu je preporuka Europske komisije, da svi hrvatski državljani bez obzira gdje imaju prebivalište mogu prelaziti granicu kao i svi ostali građani EU. Svi ostali državljani trećih zemalja za ulazak trebaju ispuniti određene uvjete, koji spadaju u izuzetke od opće zabrane ulaska. S obzirom da je EU stavila Srbiju na listu zemalja iz kojih se može ući, a mi smo imali znatno više importiranih slučajeva zaraze iz Srbije nego iz BIH, odluka Stožera bazira se na izjednačavanju uvjeta koje njihovi državljani moraju ispuniti za ulazak u Hrvatsku. Primjena ovih mjera će se stalno analizirati, a na snazi su do 15. srpnja, nakon čega će se odlučivati o njihovom produženju. Unatoč epidemiološkim okolnostima, naši će državljani moći sudjelovati na ovim izborima u 41 državi.

Izbori se održavaju praktički u jeku pandemije, DIP i HZJZ izdali su preporuke za izborni dan. Kako će izgledati doček rezultata u HDZ-u u ovim okolnostima?

U nedjelju imamo redovite izbore, koji će se održati svega dva mjeseca ranije nego prije četiri godine. Epidemiološka situacija je stabilna i pod kontrolom, a HZJZ i DIP pripremili su kvalitetan okvir koji omogućuje svima da ostvare glasačko pravo, uz pridržavanje epidemioloških preporuka. Svi članovi biračkih odbora obavezno će imati maske, dok je preporučeno nošenje maski u prvom redu biračima s kroničnim bolestima koje možebitno predstavljaju veći rizik za razvoj težih oblika bolesti koronavirusa. Kao i tijekom cijele kampanje, koju smo vodili bez većih skupova, HDZ će pripremiti doček izbornih rezultata bez velikog broja uzvanika, pridržavajući se svih epidemioloških mjera i preporuka.

Rekli ste da je predsjednik taj koji je birao datum, no on je izjavio kako je pitao i vas i Bernardića imate li neki preferirani datum, te da ste vi rekli da nemate. Jesu li se izbori ipak trebali održati 21. lipnja kada smo imali povoljnu situaciju ili ste ipak trebali pričekati zadnji ustavni rok jer znamo da će se većina vjerojatno dugo slagati, Hrvatska gubi dragocjeno vrijeme kada se može povoljno zaduživati...

Što se tiče ljetnih izbora, mi se redovito konzultiramo sa članovima našeg Znanstvenog savjeta. Procjena je da je veća vjerojatnost da će se drugi val širenja zaraze dogoditi najesen nego u ljetnim mjesecima, kad su respiratorne bolesti kao što je COVID-19 nižeg intenziteta. I WHO ima najave na tom tragu. Upravo zato, kako ne bismo ugrozili zdravstvenu sigurnost građana i kako bi Hrvatska najesen imala stabilnu i funkcionalnu Vladu, odlučili smo ići na izbore sada kad to epidemiološke okolnosti dopuštaju. U nekim zemljama u kojima je epidemiološka situacija lošija nego u Hrvatskoj, poput Francuska i Srbije, već su se proteklih dana održali lokalni i parlamentarni izbori, a predsjedničke izbore je imala i Poljska. Odgoda izbora je ujedno i odgoda demokracije i to ne dolazi u obzir.

Podsjetit ću, predsjednik Republike raspisuje izbore, a imao je na raspolaganju četiri nedjelje – od 21. lipnja do 12. srpnja. Teoretski izbori su mogli biti 21. ili 28. lipnja. Zamislite da smo izbore planirali najesen pa da se dovedemo, radi epidemioloških uvjeta, u situaciju da smo ih prisiljeni odgađati, možda do proljeća ili ljeta 2021., dok se ne steknu povoljniji epidemiološki uvjeti? Mi smo htjeli izbjeći odgodu izbora i produljenje mandata naše Vlade izvan ustavnih okvira, jer nam ne treba ustavna kriza. Vodili smo se s logikom da Hrvatska s već formiranom Vladom uđe u jesen, kada možemo očekivati drugi val i kada ćemo morati donositi odluke za očuvanje našeg gospodarstva i zdravlja nacije.

A što se tiče financiranja mjera za gospodarstvo, naša Vlada već je osigurala nekoliko snažnih izvora financiranja, po najpovoljnijim mogućim uvjetima. Novom euroobveznicom refinancirana je dolarska obveznica izdana prije deset godina, koja dospijeva 10. srpnja te se njezina kamata od 6,6 posto zamjenjuje s 1,5 posto, pa je riječ o značajnoj uštedi. Zahvaljujući aktivnostima Hrvatske na putu prema europodručju i ERM II., prvi put se odlukom Europske središnje banke za Hrvatsku uspostavila linija za valutni ugovor o razmjeni, u iznosu od 2 milijarde eura. Sve to potvrđuje kakvu reputaciju Hrvatska danas ima na međunarodnim financijskim tržištima. Želimo osigurati Hrvatskoj da iz Višegodišnjeg financijskog okvira i Plana oporavka EU-a ima na raspolaganju 22 milijardi eura za brzi gospodarski oporavak.

Kako komentirate odluku da Rajko Ostojić samoinicijativno ode u samoizolaciju, dok s druge strane vi niste išli iako ste imali fizički kontakt s Novakom Đokovićem?

Ponašanje gospodina Ostojića najbolje pokazuje s kojom razinom neodgovornosti bi SDP vodio Hrvatsku. On je prvo sam sebi odredio samoizolaciju, bez ikakvih konzultacija s epidemiolozima, a potom je i iz nje izišao nakon nekoliko dana – također mimo svih preporuka HZJZ-a o trajanju samoizolacije. Takvim neodgovornim ponašanjem i propisivanjem vlastitih pravila, Ostojić se izruguje građanima. Što se tiče Zadra, vodio sam se isključivo mišljenjem epidemiologa i struke. Oni su utvrdili da u mom slučaju nije bio ostvaren bliski kontakt te da stoga nema razloga za samoizolacijom. Nemam razloga sumnjati u njihovu procjenu. S obzirom na odgovornu dužnost koju obnašam, obavio sam već dvaput testiranja i oba puta nalaz je bio negativan. Vjerujem mišljenju stručnjaka, a ne SDP-ovim nadriliječnicima, koji su se i sami pokazali krajnje licemjernima i neodgovornima.

Kritike na račun Stožera idu u smjeru da su donosili dvojbene i političke odluke, a s druge strane imamo i dvoje sudaca Ustavnog suda koji propituju ustavnost odluka.

Odluke Stožera nisu dvojbene, niti političke. One se donose temeljem uputa struke i prvenstveno s ciljem zaštite života i zdravlje naših građana, u čemu smo još uvijek među najuspješnijim državama Europe. SDP nastoji na sve način minirati i difamirati uspješan proces kojim je pravodobnim mjerama spriječen talijanski scenarij u Hrvatskoj. Oni kao da su se stavili u ulogu opozicije koja navija za koronu.

Pravni temelj za donošenje odluka Stožera su Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i Zakon o civilnoj zaštiti, te članak 16. Ustava. Ograničenja donesena radi sprječavanja širenja koronavirusa i zaštite ljudskih života, bila su razmjerna i balansirana, što je također u skladu s odredbama Ustava. Stoga me nimalo ne brine zahtjev dvoje sudaca koji, prema mojem saznanju, traže ocjenu ustavnosti dvije odluke Stožera i ovlasti koja proizlazi iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Štoviše, Ustavni sud je do sada zaprimio više od 20 prijedloga za ocjenom ustavnosti pojedinih odluka Stožera i zakona. Među tim zahtjevima već se nalaze dvije odluke i Zakon čiju ustavnost propitkuju suci Ustavnog suda. Znači, o njima bi Ustavni sud, uključujući i dvoje sudaca koji su sada podnijeli zahtjev, odlučivao i bez tog zahtjeva, a Vlada se o tim predmetima već očitovala.

Vidimo da je Škoro napokon javno izjavio da može s HDZ-om, ali da ste im vi kao premijer problematični. Je li moguća Vlada HDZ-a i DP u kojoj vi ne biste bili premijer?

HDZ će pobijediti, mi očekujemo da naš rezultat bude u okvirima prošlih izbora kada su nam i tada brojne ankete davale manje mandata nego što smo dobili. Idemo u izbore s ogromnim postignućima – Hrvatska je danas puno bolja zemlja nego prije četiri godine. Pripremili smo program za budućnost "Sigurna Hrvatska" koji ide za tim da kapitalizira snažnu državu u osnaženom međunarodnom položaju, što je ideja novog hrvatskog suverenizma kojeg zagovaram cijelo vrijeme. Ucjena premijerskim mjestom, koju je Most promovirao 2015. je nevjerojatna teza onih koji nikad nisu upravljali zemljom, koji ne razumiju kako Vlada funkcionira, ne razumije što znači politički autoritet u ovakvom političkom sustavu gdje je uloga predsjednika Vlade vodeća u političkom životu. I uopće ići s tim konceptom je politički bezobrazno i funkcionalno neprovedivo. I 2016. uputio sam poruke da takve ucjene ne dolaze u obzir, a sada sam s ovim iskustvom još čvršći u tom stavu. Da nam to uvjetuje bilo tko na sceni nema šanse da se to dogodi. Principijelno, na takve stvari uopće pomišljati je pogreška.

Ne biste uopće sjeli s njima za stol ako je to početni uvjet?

To je uvjet koji nije realan, kao da bih ja sada rekao njima hoće li na čelu pokreta biti Škoro ili netko drugi. Nisam tako nešto primijetio u nekim drugim političkim sustavima. I to je derivat Mostovih logika koje su loše i neprovedive. Ja koji sam surađivao s Mostom u dobroj vjeri, nakon što sam ih upoznao, ne bih poželio nikome da s njima više surađuje jer to je skupina ljudi koja nema konstruktivnu politiku, nego samo refleks destrukcije i rušenja. Mi smo ih i na lokalnim izborima u Metkoviću pobijedili i doživjet će poraz ponovno na ovim izborima u tom gradu. A svi koji su u Mostu bili korektniji, pobjegli su glavom bez obzira, pa i sada pred izbore. Ostali su Petrov, Grmoja i Bulj a i sada su doveli ljude koji nemaju veze s politikom. I oni i Škoro forsirali su križanje listića u drugom krugu predsjedničkih izbora. Takvu razinu političke nelojalnosti, nezrelosti i destrukcije nisam dosad vidio na našoj političkoj sceni.

Je li moguća Vlada u kojoj je, primjerice, Zlatko Hasanbegović ministar kulture, Hrvoje Zekanović ministar obrazovanja, a Škoro prvi potpredsjednik Vlade?

Vidim da su i oni sami demantirali te medijske teze, daleko smo mi od bilo kakvih licitiranja s imenima.

Biste li mogli uopće zamisliti da sjedite u Vladi s Hasanbegovićem?

Čovjek koji ode na listu neke druge stranke, a član je predsjedništva HDZ-a, bez da o tome obavijesti vodstvo stranke ili lokalnu organizaciju – to najviše govori o njemu.

Je li moguć scenarij ponavljanja izbora ako se ne uspijete dogovoriti?

Onaj tko zna kako držati parlamentarnu većinu, što znači politička stabilnost i konsenzus većine, taj zna što znači upravljati, za razliku ovih drugih poput Mosta i Domovinskog pokreta. Ljudi očekuju rezultate. Pogledajte sva izvješća agencija za kreditni rejting – prvo što gledaju je li Vlada stabilna. Sada nam treba odgovorno vodstvo i čvrsta vlast koja će se već u rujnu moći uhvatiti u koštac s gospodarskim i javnozdravstvenim izazovima.

I Fitch prognozira da će Vlada teško biti stabilna s obzirom na opcije koje će ući u Sabor. Što to znači za državu koja se nalazi u krizi?

Ako smo mi pokazali da smo u stanju rekonfigurirati parlamentarnu većinu, ako smo bili u stanju riješiti krizu u Agrokoru, ako smo bili u stanju isplatiti 4,5 milijardi kuna za dugove Uljanika i postići da danas brodogradilišta počinju graditi brodove na zdravim osnovama, a usto smo ostvarili tri proračunska viška, ostvarili rast, smanjili javni dug i nezaposlenost, povećali zaposlenost, ostvarili investicijski kreditni rejting te pokazali da možemo braniti zdravlje građana u epidemiji i povrh toga izići u susret privatnom sektoru s 5,6 milijardi isplaćenih naknada za radnike, onda se vide naši rezultati i da smo Vlada koja uspješno upravljanajvećom krizom od Domovinskog rata.

S obzirom na krizu i sve što nas čeka na jesen, opcija ponavljanja izbora onda nije izgledna? I predsjednik Republike govori o tome da novi izbori ne bi ništa donijeli.

Nismo nas dvojica o tome razgovarali, ali mislim da se i bez konzultacija slažemo u jednoj fundamentalnoj stvari. U ovim okolnostima Hrvatska mora imati stabilnu Vladu. I to je razlog zašto sada idemo na izbore. Nakon izbora, tijekom ljetnih mjeseci treba odmah formirati većinu i poslije 15. kolovoza možemo biti u punoj snazi rada. Ideja je da ne zamaramo birače s više izbora. Zato smo i 2017. išli u rekonfiguriranje većine kada smo imali čak i neke iz naših redova koji su govorili da je bolje ići na nove izbore nakon raskida koalicije s Mostom. I tada sam gledao koji je opći interes za državu. Jer imali smo izbore u studenom 2015., pa u rujnu 2016., što bi bilo da smo treći put išli na izbore u dvije godine? Slika bi bila da smo nestabilna država u kojoj nitko ne može održati vlast. I time bi poslali poruku da naš sustav nije dobar. Da smo tada išli na nove izbore nitko ne bi dao novac za spašavanje Agrokora i dogodio bi se kolaps koncerna, malih OPG-ova i dobavljača. Tu smo pokazali odgovornost. Bez obzira što sam i tada shvaćao da će dio ljudi i iz našeg političkog spektra zamjeriti jer smo išli s partnerima s kojima se svjetonazorski razlikujemo, ali smo pronašli programske temelje da surađujemo. Temeljem te odluke, Hrvatska je sve ovo ostvarila.

Obećali ste daljnja porezna rasterećenja. Kako to sve mislite ostvariti u situaciji kad nam je deficit 25 milijardi kuna?

Daljnjim faznim poreznim rasterećenjem, poticanjem investicija u kombinaciji s pojačanom apsorpcijom sredstava iz europskog proračuna te iz Programa za oporavak i otpornost EU, od čega za Hrvatsku očekujemo ukupno gotovo 22 milijarde eura, potom povećanjem produktivnosti i globalne konkurentnosti Hrvatske, stvorit ćemo prostor za povećavanje porezne osnovice. Time osiguravamo ostvarivanje dodatnih proračunskih i investicijskih prihoda putem snažnije stope gospodarskog rasta u narednim godinama. U prvoj fazi smanjit ćemo stopu poreza na dohodak s 24% na 20% odnosno s 36% na 30% i tako utjecati na rast primanja svih radnika. Za poduzeća s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna, smanjit ćemo stopu poreza na dobit s 12% na 10%, čime ćemo obuhvatiti više od 100.000 poduzeća i obrta. Za svu hranu stopu PDV-a snizit ćemo s 25% na 13% i omogućiti niže cijene, a ići ćemo i u daljnja porezna i administrativna rasterećenja.

Kako to da ste se od Bandića tek počeli ograđivati nakon potresa?

U postojećem izbornom sustavu nerealno je očekivati da jedna politička opcija ostvari apsolutnu većinu. Bez parlamentarne većine nema reformi, nema političke i financijske stabilnosti, niti odgovornog vođenja države i institucija tijekom kriznih situacija. Mi ćemo na idućim lokalnim izborima izići s jakim kandidatom za zagrebačkog gradonačelnika i timom kvalitetnih ljudi koji će ponuditi viziju HDZ-a za razvoj i obnovu Zagreba u narednom desetljeću. Što se tiče Zakona o obnovi Zagreba, pripremili smo zakonski okvir koji je cjelovit, transparentan i provediv. Zakon je prošao javnu raspravu, a činjenica da je pristiglo 400-ak primjedbi pokazuje da je dobro da nismo brzali kod donošenja, jer bi se pritom možda otvorio i prostor za manipulacije. To nismo htjeli ni pod koju cijenu. Obnova Zagreba ne može se uspoređivati s obnovom Gunje. Šteta u Zagrebu procijenjena je na 86 milijardi kuna: to je 20% hrvatskog BDP-a, 60% državnog proračuna ili cijena 22 pelješka mosta. Iza izbora zakon će biti spreman za usvajanje i to će biti prvi potez nove parlamentarne većine HDZ-a.

Paralelno s pripremom zakona, poduzeli smo hitne mjere i osigurali 140 milijuna kuna za popravak najosnovnijeg: krovišta, dimnjaka, zabatnih zidova, liftova i bojlera, kako bi ljudi mogli stanovati u svojim domovima i imali grijanje i toplu vodu. Za naše sugrađane čiji su domovi nažalost neuseljivi, osigurali smo alternativni smještaj i sredstva za njihove najamnine.

Sklopili smo i ugovor o zajmu 200 milijuna dolara sa Svjetskom bankom za financiranje obnove bolnica i škola. Aplicirali smo na Europski fond solidarnosti od kojeg bismo mogli dobiti 600 milijuna eura, a avansno 100 milijuna eura već tijekom ljeta.

Za razliku od političkih aktivista i SDP-a koji su ostali samo na riječima, svi ministri u Vladi odrekli su se svojih plaća za ožujak. A Hrvatska demokratska zajednica uplatila je 1,1 milijun kuna za akciju "Zajedno za Zagreb". Pitao sam Davora Bernardića u RTL Duelu koliko je SDP donirao. Još nisam dobio odgovor.

Intervju u PDF-u