Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb| 25. 6. 2020.

Potporama spašeno 600 tisuća radnih mjesta, očuvali smo ekonomiju

Na 237. sjednici Vlade premijer Plenković upozorio je na to da je virus Covid-19, nakon uspješne borbe u prvom valu, ponovno prisutan te podsjetio na to da je Vlada u proteklih nekoliko mjeseci osigurala golema sredstva za normalno funkcioniranje države i očuvanje gospodarstva

Napomenuo je da je Vlada, nakon što se virus pojavio u veljači, zahvaljujući pravodobnim mjerama i odgovornom ponašanju svih sugrađana, uspjela obuzdati širenje u ožujku i travnju, te se nakon toga racionalno i s obzirom na brojeve, započelo s postupnim popuštanjem u tri faze: 27. travnja, 4. svibnja i 11. svibnja.

Uspostavili smo povoljnu epidemiološku situaciju u zemlji i omogućili otvaranje stranim turistima

"To se pokazalo ispravnim i učinkovitim jer smo od 23. svibnja do 16. lipnja, dakle, punih 25 dana zabilježili svega 12 novooboljelih. To je u tom trenutku bio drugi najbolji rezultat u cijeloj Europi. Usporedbe radi, Slovenija je u tom istom razdoblju imala 31, Slovačka 49, Malta 56, Grčka 273, Mađarska 398 slučajeva, od zemalja koje su imale mali broj novooboljelih. U susjednoj BiH i u Austriji, bili ih je više od 700, u Bugarskoj više od tisuću, u Srbiji preko 1400, a u Sjevernoj Makedoniji gotovo 2400. Italija, Njemačka, Španjolska, Poljska Francuska su imale od 8 do 13 tisuća ljudi. Važno je da shvatimo kontekst", svoje je tvrdnje premijer potkrijepio brojkama.

Dodao je da nam je takva, izuzetno povoljna epidemiološka situacija ostvarena u Hrvatskoj, omogućila da se među prvima otvorimo prema stranim turistima, tim više što je turizam vitalna grana hrvatskoga gospodarstva.

Poduzeli smo potrebne mjere da boravak turista u Hrvatskoj bude siguran

"Bili smo svjesni da to istodobno predstavlja i potencijalni rizik. Zbog toga smo se otvorili prema desetak europskih država koje su također imale povoljnu epidemiološku sliku, a iz kojih tradicionalno dolazi najveći broj gostiju u Republiku Hrvatsku. Poduzeli smo potrebne mjere i pokrenuli aplikaciju Enter Croatia, kako bismo omogućili turizam u sigurnim uvjetima. To se pokazalo uspješnim, jer za sada, kad gledamo podatke, imamo više od 200.000 turista koji trenutno borave u Hrvatskoj, unatoč ovakvim okolnostima. Posljednjih dana ponovno smo zabilježili porast broja zaraženh, riječ je uglavnom o našim građanima koji su se došli iz nekih susjednih zemalja i to treba poslužiti kao upozorenje da se i dalje moramo pridržavati mjera", upozorio je Plenković.

Rekao je da je razumljivo što je, nakon dva mjeseca zatvaranja na gotovo četiri tjedna, došlo do određenog opuštanja.

S izborima u srpnju, do mogućeg drugog vala imat ćemo stabilnu vlast i institucije

"Iako se očito virus širi nešto sporije u ljetnim mjesecima, to je vrlo bitno i temeljni razlog činjenice da se na izbore ide u ljetnim mjesecima, jer je intenzitet ovakve respiratorne zarazne bolesti najniži u ljetnim mjesecima. Željeli smo doći u poziciju da na jesen, kada brojni strani epidemiolozi smatraju da bi mogli biti i drugoga vala i da će, u konačnici, cijela ova pandemija trajati dulje s obzirom da u ovom trenutku nema ni lijeka ni cjepiva, da je najbolje da u tom trenutku imamo legitimitet stabilnu vlast i institucije za suočavanje s ovim problemom i pitanjem što ranijega gospodarskog oporavka", pojasnio je Plenković, dodajući da moramo biti svjesni da se naš suživot s virusom nastavlja, da se na to moramo naviknuti i prilagoditi se.

"Mi ćemo učiniti sve da ga održavamo na što nižoj razini. U tom pogledu moramo biti spremni na izbijanje pojedinih žarišta, kao što bilježimo proteklih dana, no moramo također voditi računa da održimo gospodarstvo i turizam, jer smo samo popuštanjem onih restriktivnih mjera mogli reaktivirati gospodarstvo", naglasio je.

Balansiranje između samodiscipline, odgovornosti i normalnog funkcioniranja države i gospodarstva

"Na tom tragu ćemo nastaviti voditi našu politiku. Ovo je sada ne samo za Hrvatsku svojevrsni ples, balansiranje između samodiscipline, odgovornosti, restriktivnih mjera i zajedničkih nastojanja da, vodeći računa o preporukama epidemiologa, pazimo na higijenu, dezinfekciju i na distanciranje. To su poruke koje su važne: moramo štititi i sebe i druge", rekao je premijer.

Naveo je da je Stožer već jučer donio određene mjere, te da je jasno da će borba protiv virusa trajati.

"Ovo sigurno nije sprint, nadam se da nije maraton, ali je očito borba na srednje pruge i s te strane moramo imati nove reflekse", istaknuo je.

"U svakom slučaju, Vlada i sva nadležna tijela učinit će maksimum da i dalje štitimo javnozdravstveni sustav. Najbitnije mi se čini da pošaljemo poruku da je od trenutno aktivnih 117 slučajeva svega 18 hospitalizacija, da nema nijednog bolesnika u kritičnom stanju i da nitko nije na respiratoru. To je bitno drugačija okolnost nego što je to bilo na početku epidemije i o tome moramo voditi računa." poručio je, napominjući da od eksperata očekuje savjet u pogledu razvoja virusa, o tome je li doista blaži ili je mutirao.

Angažirali smo golema financijska sredstva i spasili 600.000 radnih mjesta

"Mi smo, još jednom moram naglasiti, napravili ogromne mjere da bismo zadržali radna mjesta. Zahvaljujući tim mjerama spasili smo praktički 600 tisuća radnih mjesta, i oko 103 tisuće poduzeća, tj. društava koja su koristila naše mjere za ožujak travanj i svibanj" podsjetio je premijer.

"Kad se uzme i ono što je učinjeno kroz davanje naknada za plaće radnicima putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, odnosno njihovih poslodavaca, kad se računa da smo otpisali i izravne poreze i doprinose, kad se uzme u obzir i nabava nužne medicinske opreme koju smo učinili tako da nijedna ustanova, bilo zdravstvena bilo socijalna ili koja druga, ne manjka opremom, zahvaljujući angažmanu Vlade, možemo kazati da smo dali ogroman iznos sredstava u proteklih nekoliko mjeseci, a da smo pritom, zahvaljujući reputaciji koju uživamo među financijskim institucijama, financijskim tržištima osigurali financiranje, likvidnost, isplatu plaća mirovina i normalno funkcioniranja države," napomenuo je, dometnuvši da se Vlada tu pokazala na visini zadatka koji se pred nju postavio.

"U ožujku smo isplatili 1,6 milijardi kuna, naknadu je primilo 85.000 poslodavaca za 503.000 radnika; u travnju, 2,2 milijarde kuna za 99.000 poslodavaca i 569.000 radnika te u svibnju, 1,5 milijardi kuna za 94.000 poslodavaca i 375.000 radnika", kazao je Plenković dajući primjer grada Zagreba u kojem ze za više od 27.000 poduzeća i obrta te za 185.000 zaposlenih, isplaćeno 1,6 milijardi kuna.

"Ujedno smo se, danas kada gledamo podatke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, doveli u situaciju da smo na razini zaposlenosti prije krize. Imamo isti broj zaposlenih kao i prije krize, ima nešto više nezaposlenih, za 17,5 tisuća ljudi, ali činjenica je da oni nisu angažirani sezonski što bi sigurno bili u ovom trenutku, ne samo oni, nego i brojni drugi te bi broj nezaposlenosti danas bio manji", kazao je.

Naveo je da se čine novi iskoraci te najavio da će HZZZ i MInistarstvo rada, nakon konzultacija na Vladi i resora, donijeti sve ostale mjere koje se tiču skraćenog radnog vremena. Ono će omogućiti dodatna sredstva brojnim poduzećima da zadrže svoje radnike u okolnostima kada, prije svega proizvodnja i prerađivačka industrija trebaju potporu s obzirom na eventualni nedostatak potražnje.

Osigurali smo Hrvatskoj 22 milijarde eura u idućih sedam godina

"Istodobno, prošli tjedan je održano Europsko vijeće", nastavio je Plenković.

"Mi se na tom zadnjem Europskom vijeću održanom za vrijeme našeg predsjedanja, snažno zalažemo da Hrvatska u idućih sedam godina ima na raspolaganju skoro 22 milijarde eura, dakle više od 11,5 milijardi eura kroz sedmogodišnji proračun, što je veći novac nego što smo imali u proteklih sedam godina, te da pritom još iz Programa EU iduće generacije tj. programa za gospodarski oporavak, dobijemo više od deset milijardi, od čega bi tri četvrtine bila bespovratna sredstva", ponovio je.

"Na tom tragu nastavljamo razgovore i sa predsjednikom Europskog vijeća, sa predsjednicom Komisije idućega tjedna i s drugim kolegama, s obzirom da će idući sastanak na vrhu biti sredinom srpnja", najavio je.

Konferencija o budućnosti Europe bit će okvir novih rješenja za europske politike

Osvrnuo se i na prije dva dana održan Tripartitni socijalni sastanak na vrhu.

"Mislim da smo s te strane, da spomenem i jučerašnji sastanak na razini veleposlanika u Bruxellesu, dogovorili mandat za pregovore o Konferenciji o budućnosti Europe. Jedan od naših ciljeva, gdje smo nakon više mjeseci teških pregovora s državama članicama, usuglasili dokument i sada slijede pregovori s Europskim parlamentom i Komisijom. Želimo da upravo ta konferencija, pogotovo nakon iskustva sa ovom krizom za cijelu Europu zadnjih šest mjeseci, bude forum u okviru kojeg ćemo nalaziti nova rješenja za europske politike i uopće, za ulogu EU prema državama članicama i njezinim građanima", naglasio je.

Zahvalio je ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću, koji je u ime Vlade bio na komemoraciji u spomen-parku Brezovica povodom Dana antifašističke borbe.

"To je također bitan i važan dan za hrvatsku povijest", podvukao je Plenković.

Na kraju, istaknuo je da je danas spomendan, Dan neovisnosti 25. lipnja i podsjetio da je na taj dan donesena povijesna odluka Hrvatskoga sabora o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika, a slijedom referenduma održanog 19. svibnja 1991. godine.

"To je jedna od najvažnijih odluka Hrvatskoga sabora", kazao je, napominjući da treba podsjetiti i na moratorij zbog kojeg je odluka stupila na snagu tek 8. listopada, najavivši da ćemo ove godine toga dana obilježiti i Dan Hrvatskoga sabora.

Potporama spašeno 600 tisuća radnih mjesta, pokazali smo da znamo očuvati našu ekonomiju u krizi

Zdravstveni sustav spreman je odgovoriti na ugrozu

Državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Tomislav Dulibić govorio je o aktivnostima vezanim za koronavirus i istaknuo da je broj novooboljelih počeo rasti nakon što je u 25 dana, od 23. svibnja do 16. lipnja, Hrvatska imala ukupno samo 12 novooboljelih, a uslijed popuštanja mjera s jedne strane te, s druge strane, nepridržavanja propisanih mjera.

Naveo je i da je u Zadru situacija stavljena pod kontrolu, a u Đakovu su epidemiolozi i dalje na terenu te je u tijeku obrada i klasifikacija kontakata.

Virus je ponovno ušao i u zdravstveni sustav te je u Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan u Jankomiru utvrđeno ukupno 15 pozitivnih pacijenata i 4 zaposlenika, stoga su odmah uvedene zabrane posjeta domovima u sektoru socijalne skrbi i bolnicama u zahvaćenim područjima – Zagrebu, Zagrebačkoj županiji, Zadarskoj te Splitsko-dalmatinskoj županiji te potom i u Osijeku.

"Porast broja zaraženih proteklih dana podsjetnik je da je virus i dalje prisutan. Popuštanjem mjera za kontrolu širenja zaraze odgovoran je prije svega pojedinac jer svojim ponašanjem te poštivanjem preporuka HZJZ-a može zaštititi vlastito i zdravlje drugih. Stoga je mudro ovaj porast broja novooboljelih prihvatiti kao korektiv vlastitog ponašanja. Ostanimo oprezni i odgovorni", poručio je državni tajnik Dulibić.

Naglasio je da je zdravstveni sustav spreman odgovoriti na ugrozu, baš kao i ranijih mjeseci, naročito sada, kako je rekao, kad daleko više znao o virusu nego ranije.

Hrvatska ulazi u fazu suživota s koronavirusom, bit ćemo uspješni kao i u prvoj fazi, ako tome pristupimo zajedno

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je da Hrvatska ulazi u fazu suživota s koronavirusom i može se očekivati porast broja novooboljelih, a njihov broj ovisit će o pridržavanju mjera HZJZ-a.

Podsjetio da je i kod završetka prve faze borbe protiv koronavirusa, odnosno popuštanja mjera, ukazivano da će uslijediti faza suživota s virusom:

"To znači da je za očekivati da će doći do porasta novooboljelih. Međutim, taj će porast u svakom slučaju biti manji ako se svi skupa budemo pridržavali mjera HZJZ-a. To je najbolji način da se uspori širenje virusa tijekom ljeta", rekao je.

"Većina novooboljelih "uvezeni" su slučajevi, većinom iz BiH i Srbije te slučajevi širenja virusa unutar zatvorenih prostora. Stoga su i donesene odluke o novom režimu na graničnim prijelazima te korištenja maski za lice u javnom prijevozu", istaknuo je ministar Božinović.

"Kod mjera treba imati u vidu da one vjerojatno neće trajati tako dugo kao u prvoj fazi jer sada moramo pokazati fleksibilnost - brzu reakciju i kad je u pitanju donošenje restriktivnih mjera i kod njihovog popuštanja", dodao je.

"Sustav je postavljen tako da u hodu možemo brže donositi odluke kako bi se napravio balans između gospodarstva, društvenog života i zaštite života i zdravlja stanovništva. U fazi suživota s virusom uspostavile su se određene navike u ukupnoj populacije koje će biti, po svemu sudeći, veoma važne za jesen, ako se obistine predviđanja znanstvenika da će doći do sljedećeg vala širenja virusa. A s time se mora računati sve dok se ne nađe neko medicinsko rješenje", naglasio je.

"Stožer", poručio je, "na dnevnoj bazi prati situaciju, analizira podatke i konzultira se te donosi zaključke koje se pretvaraju u mjere i odluke koje su racionalne, usmjerene na zaštitu života i zdravlja građana, očuvanje gospodarskih aktivnosti u ljetnom razdoblju, prije svega turizma".

"A bit ćemo uspješni kao i u prvoj fazi, ako tome pristupimo zajedno, solidarno sa svim hrvatskim građanima", zaključio je.

Ukupno 7,6 milijardi kuna za potpore za očuvanje radnih mjesta

Vlada je na sjednici donijela Zaključak kojim prihvaća Izvješće o do sada poduzetim mjerama za očuvanje radnih mjesta te planiranim mjerama za iduće razdoblje.

Ministar rada i mirovinskoga sustava Josip Aladrović istaknuo je koliko su važne bile mjere koje je Vlada pravodobno donijela da bi se sačuvala ekonomija i da bi ekonomski utjecali na tokove koji su se dogodili uslijed koronakrize.

"Potpore su zaista pokazale svu moć Vlade Republike Hrvatske da sačuva radna mjesta", kazao je ministar i ponovio da se potporama poslodavcima omogućava sufinanciranje plaća radnicima u iznosima od 3.250 kuna za ožujak i u iznosima od 4.000 kuna za travanj i svibanj, a bitno je da su svi poslodavci na ove iznose oslobođeni plaćanja doprinosa.

Ministar je rekao i da je, u dijalogu sa socijalnim partnerima, utvrđeno kako postoje potrebe za potporama u određenim sektorima i u lipnju "te smo skrojili posebne uvjete koji su sada prilagođeni reaktivaciji tog djela gospodarstva i prilagođeni našim najugroženijim sektorima".

"Do sada smo isplatili oko 5,3 milijarde kuna za navedene potpore, a kada uključimo doprinose u taj iznos, to je ukupno 7,6 milijardi kuna", naveo je ministar Aladrović.

Hrvatska se vratila na razinu zaposlenosti iz faze prije koronakrize

Kazao je i da se Hrvatska, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, vratila na razinu zaposlenosti iz faze prije koronakrize: "Sada imamo više od 1.543.000 osiguranika, a u fazama prije nego što je kriza započela smo imali niži broj. Što se tiče tržišta rada, možemo reći da smo uspješno savladali sve do sada postavljene prepreke".

"Također, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, imamo određen porast nezaposlenih, iako su u posljednjih mjesec dana i trendovi na strani broja nezaposlenih pozitivni, te u posljednjih mjesec dana bilježimo konstantan pad broja nezaposlenih", naglasio je ministar.

Potpore za očuvanje radnih mjesta kroz skraćenje radnog vremena

Zajedno sa socijalnim partnerima, sada se izrađuju kriteriji za potporu za očuvanje radnih mjesta kroz skraćenje radnog vremena, čije bi trajanje trebalo biti od 1. lipnja do 31. prosinca ove godine.

"Potpora je zamišljena tako da poslodavcima koji zbog poteškoća u poslovanju i pada poslovnih aktivnosti imaju potrebu za skraćenim radnim vremenom. Omogućit će se sufinanciranje razmjernog dijela plaće sukladno skraćenom radnom vremenu, a potpora je namijenjena svim sektorima za one tvrtke koje imaju više od deset zaposlenih", pojasnio je ministar i dodao:

Financiranje je predviđeno do kraja 2020. godine, a pokrilo bi se iz SURE programa Europske komisije:

"Očekujemo da će ukupna investicija za očuvanje radnih mjesta do kraja godine iznositi nešto manje od tri milijarde kuna", rekao je i zaključio:

"Svim ovim mjerama, već poduzetim i onima koje ćemo poduzeti u budućem vremenu, poduzimamo aktivnosti u cilju zaštite tržišta rada i naših radnika. Hrvatska nije sama u ovome, kriza je utjecala je na ekonomske prilike u zemljama Europe i svijeta, ali našom borbom za poduzetnike i zaposlenike pokazali smo da znamo očuvati vlastitu ekonomiju".

Izmjenom Zakona o otocima jednakopravni pristup vodi sugrađanima na otocima

Vlada je donijela uredbu kojom je izmijenila Zakon o otocima. Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Marko Pavić kazao je da na otocima trenutno imamo 4. 860 kućanstava koja nisu spojena na vodoopskrbnu mrežu. "To znači da preko deset tisuća građana na našim otocima nema jednakopravni pristup vodi kao i oni koji su na kopnu", kazao je ministar i pojasnio:

"Zbog toga Zakon o otocima predviđa subvencioniranu cijenu vode, a izmjenom ove uredbe potrošnju po stanovniku na otoku podižemo s 45 kubnih metara na 85 kubnih metara na godinu, čime izjednačavamo pravo našim sugrađanima na otocima pristup cijeni vode po cijeni vode koja je na kopnu, a isto tako osiguravamo dovoljnu količinu vode za sve naše otočane".

Dodao je da je to primjer kako "Vlada razmišlja o regionalnom razvoju, a isto tako da su nam otoci u fokusu samom regionalnog razvoja".

U Hrvatskoj je trenutno 246 tisuća turista, broj raste za 20 do 30 tisuća dnevno

Ministar turizma Gari Cappelli kazao je da otoci ostvaruju oko 25 posto dolazaka turista, te je i zbog toga ova Uredba značajna.

"U Hrvatskoj je trenutno 246 tisuća turista i njihov broj raste za 20 do 30 tisuća dnevno", rekao je i dodao da je to znak da je Hrvatska "sigurna i prepoznatljiva" turistička zemlja.

U skladu sa planom smanjenja parafiskalnih davanja smanjen vodni doprinos investitorima u gradnji

Prema Zaključku u vezi s daljnjom pripremom i realizacijom vodno-komunalnih projekata, podržava se daljnja priprema i realizacija vodno-komunalnih projekata Sušine-Đurđenovac, Biograd, Ludbreg, Slavonski Brod 2, Preko-Kali, Krapina, Kutjevo-Velika, Pirovac-Tisno-Jezera, Rogoznica, Špišić Bukovica-Suhopolje-Gradina, Otočac i Zagreb za sufinanciranje iz sredstava EU fondova.

"Ukupna procijenjena vrijednost ovih projekata iznosi 4,6 milijarde kuna, bez PDV-a, od čega procijenjena vrijednost EU bespovratnih sredstava iznosi 3,3 milijarde kuna", rekao je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.

U skladu s Akcijskim planom za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja 2020., izmijenjena je Uredba o visini vodnog doprinosa. Izmjenom je Vlada smanjila vodni doprinos, koji investitor plaća na gradnju građevina uključujući i građevinu koja se ozakonjuje, i to za 50 posto.

Izvor: Hina/Vlada