Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 19. 6. 2020.

Unatoč okolnostima bez presedana naše je predsjedanje mnogo postiglo

Govor predsjednika Vlade Andrej Plenkovića na virtualnom sastanku na vrhu zemalja članica Europske unije

Dragi Charles, draga Ursula,

Dragi kolege,

Zahvaljujem vam svima na odličnoj suradnji i podršci.

Ovo je naš peti i posljednji skup u ovom formatu za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije. Stoga bih želio iskoristiti priliku osvrnuti se na iznimno polugodište, bez presedana u dugoj povijesti naše Unije.

Do trenutka preuzimanja kormila Vijećem u siječnju, Hrvatska se dugo i predano pripremala za svoje prvo predsjedanje Vijećem EU.

Slogan našeg Predsjedanja je "Snažna Europa u svijetu punom izazova", ali nitko nije mogao zamisliti ovoliko puno izazova s kojima smo se morali suočiti i pandemiju koja nije viđena u zadnjih 100 godina.

Vrlo smo brzo gurnuti u do tada neviđenu kriznu situaciju. Većinu smo planova morali ponovo razmotriti i nanovo poredati prioritete zbog pandemije COVID-19. Fokus smo brzo morali prebaciti s prioritetnih tema našeg Predsjedanja na najvažniji prioritet – sigurnost europskih građana.

Istovremeno smo postali prvo Predsjedanje ikada čiji je glavni grad Zagreb usred tih 6 mjeseci pogođen potresom jačine 5,5 po Richterovoj ljestvici. Šteta koju je Zagreb pretrpio je iznimno velika i iznosi 11,5 milijardi eura. U tom kontekstu smo 10. lipnja predali zahtjev za dodjelu sredstava iz Fonda solidarnosti EU.

Unatoč svemu, ostali smo usredotočeni na sve zadaće koje Predsjedanje nosi. Dozvolite mi kratak pregled naših glavnih postignuća:

Odgovor na pandemiju COVID-19

Naš glavni zadatak bila je koordinacija zajedničkog odgovora na krizu uzrokovanu COVID-19. Prikladno je reći da je EU mnogo postigla u rekordnom vremenu.

Nakon aktiviranja Aranžmana za integrirani politički odgovor na krizu (Integrated political crisis response mechanism - IPCR) u formatu dijeljenja informacija već krajem siječnja, Predsjedništvo je par tjedana kasnije odlučilo aktivirati punu primjenu ovog mehanizma.

Učinkovita suradnja Predsjedništva s državama članicama i Europskom komisijom za vrijeme krize bila je neophodna. Suradnja se nastavlja u istom duhu sada kada nastojimo ponovo uspostaviti slobodu kretanja i vratiti se potpuno funkcionalnom schengenskom prostoru te osigurati naše povezivanje s trećim zemljama.

Vijeće je moralo djelovati u izvanrednim okolnostima. Samo se COREPER (Odbor stalnih predstavnika, kojemu na tome zaista želim zahvaliti) nastavio sastajati u fizičkom obliku, kao i nekoliko ključnih radnih tijela Vijeća. Sve ostalo moralo je biti odrađeno putem video-konferencija.

U rekordnom smo vremenu postigli suglasje o ključnim prijedlozima poput instrumenta CRII (Coronavirus Response Investment Initiative) i instrumenta SURE (Support to mitigate Unemployment Risks in an Emergency).

Uspjeli smo privesti kraju druge predmete povezane s COVID-om, kao što su privremena suspenzija pravila korištenja zračnih slotova na zračnim lukama, privremena fleksibilnost za lučke usluge ili mjere olakšanja za avijaciju i željeznice.

Vijeće je aktiviralo opću klauzulu fiskalnog okvira EU o izuzeću, osiguravši time potrebnu fleksibilnost za države članice u zaštiti njihovih zdravstvenih sustava i gospodarstava.

Usvojili smo dopunjeni proračun EU za 2020. godinu, složivši se da se gotovo sav preostali novac iz ovogodišnjeg proračuna učini dostupnim za borbu protiv pandemije COVID-19.

Sudjelovali smo u repatrijaciji, zajedno s drugim državama članicama, kroz skupne konzularne napore koje je hrvatsko Predsjedanje koordiniralo s radnom skupinom Europske službe za vanjsko djelovanje. Oko 650 000 državljana EU sigurno je vraćeno svojim domovima tijekom ove krize.

Brexit/budući odnosi

Ujedinjena kraljevina napustila je EU 31. siječnja 2020. i drago nam je da se to dogodilo na uređen način.

Usvojili smo direktive za pregovore o novom partnerstvu s UK te su pregovori započeli 2. ožujka. Ovom prilikom želim iskreno zahvaliti našem glavnom pregovaraču Michel-u Barnier-u za njegove napore u rukovođenju procesom i odličnu suradnju s našim Predsjedanjem.

Politika proširenja/Zapadni Balkan

Vrlo smo zadovoljni da je, unatoč blokadi iz listopada 2019. godine, Vijeće na inicijativu Hrvatske uspjelo otvoriti pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Ova odluka bila je moguća zahvaljujući novoj metodologiji pristupnih pregovora, koju smatramo veoma dobrodošlom.

Drago nam je da je Vijeće sada posvećeno ovom smjeru, koji je pokrenut na početku mandata nove Komisije. Posebno sam zadovoljan sa Zagrebačkim summit-om sa Zapadnim Balkanom, održanim 6. svibnja, koji je još jednom potvrdio EU perspektivu regije i dodanu vrijednost procesa proširenja. Zagrebačka deklaracija ostaje važna smjernica za naše buduće djelovanje u tom smislu.

U svibnju smo također održali ekonomski i financijski dijalog sa Zapadnim Balkanom i Turskom te usvojili zajedničke zaključke.

Vijeće je usvojilo i zaključke o unaprjeđenju suradnje s partnerima Zapadnog Balkana u području migracija i sigurnosti.

Osigurali smo financijsku pomoć partnerima Zapadnog Balkana u borbi protiv COVID-19.

Provedba Strateškog programa i drugi prioriteti

Postigli smo impresivan napredak oko Strateških smjernica u području pravosuđa i unutarnjih poslova te smo sada vrlo blizu dogovoru, kako ga podržava 26 država članica. Imamo dobro izbalansiran tekst, koji ne prejudicira buduće razgovore o novom Paktu o migracijama. Nadamo se da ćemo u nadolazećim danima, prvom sljedećom prilikom na razini čelnika, svi biti u mogućnosti podržati ove važne operativne smjernice.

Postigli smo napredak vezano uz klimu – na primjer, Vijeće je usvojilo dugoročnu strategiju EU o emisijama za podnošenje Okvirnoj konvenciji UN-a o klimatskim promjenama. Aktivnosti su također znatno napredovale na Fondu za pravednu tranziciju.

Ministri prometa usvojili su Opatijsku deklaraciju, koja daje smjernice za razvoj pomorske politike EU do 2030. godine.

Također smo usvojili tri seta zaključaka u području zapošljavanja i socijalnih pitanja, uključujući poboljšanje vještina i stjecanje novih vještina te demografske izazove, koji su bili jedna od ključnih tema i prioriteta našeg Predsjedanja.

Vijeće je usvojilo tri seta zaključaka u području kulture i audio-vizualne politike, zaključke o europskim učiteljima i trenerima za budućnost, te Rezoluciju o obrazovanju i obuci u Europskom semestru.

Sa Sjedinjenim Američkim Državama smo nastavili suradnju u cijelom nizu pravnih i sigurnosnih pitanja.

Vanjska politika

Sastanak na vrhu našeg Istočnog partnerstva održan je jučer, na našu incijativu i to je važan signal. Ovo je također bilo u planu hrvatskog Predsjedanja te zahvaljujem Charles-u na njegovoj podršci u organizaciji.

Prethodno je Vijeće usvojilo zaključke o politici Istočnog partnerstva nakon 2020. godine, potvrdivši njegovu stratešku važnost i zajedničku predanost izgradnji zajedničkog područja demokracije, blagostanja i stabilnosti.

Vijeće je usvojilo odluku o pokretanju vojne operacije kriznog upravljanja u Mediteranu (EUNAVFOR MED IRINI), zaduženu za doprinos stabilizaciji situacije u Libiji u svim aspektima.

Održali smo neformalnu video-konferenciju s ministrima Europskog gospodarskog prostora te usvojili zajedničku izjavu.

Vijeće je usvojilo zaključke o vanjskom djelovanju EU na sprječavanju i borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma.

Također smo pripremili i usvojili pet setova zaključaka u području razvojne suradnje, uključujući zaključke o mladima te paketu "Team Europe".

Dodatne izvanredne okolnosti – predsjedanje i krizno upravljanje

Dva izvanredna sastanka Vijeća održana su prije mjera zatvaranja radi COVID-19:

Predsjedništvo je sazvalo izvanredno Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove kako bi se osvrnulo na situaciju na granicama Grčke i Bugarske s Turskom. Vijeće je u svojim zaključcima izrazilo solidarnost s Grčkom, Bugarskom i Ciprom te drugim državama članicama koje bi mogle biti suočene sa sličnom situacijom.

Predsjedništvo je sudjelovalo u organizaciji izvanrednog sastanka Vijeća za vanjske poslove u Zagrebu 6. ožujka, uz neformalni sastanak ministara vanjskih poslova (Gymnich). Ministri su usvojili izjavu o krizi u Idlibu i situaciji na vanjskim granicama EU s Turskom.

»Digitalno predsjedanje«

Na brojne smo načine bili "digitalno Predsjedanje".

Prvi digitalni trijalog održan je za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU (o temi Smart-TEN-T).

Također mi je drago da smo 9. svibnja usvojili zaključke Vijeća o oblikovanju digitalne budućnosti Europe, utvrdivši okvir za naš brz napredak u pitanjima koja sežu od umjetne inteligencije do povezivosti.

Do 13. ožujka, u Hrvatskoj je u sklopu predsjedanja Vijećem EU održano 7 događanja na visokoj razini, 2 događanja u sklopu parlamentarne dimenzije Predsjedanja te 21 događanje na radnoj i stručnoj razini.

Nakon uspostave mjera zatvaranja diljem Europe, nastavili smo s održavanjem neformalnih ministarskih sastanaka putem video-konferencija, raspravljajući o utjecaju pandemije COVID-19 na gospodarstvo, zdravstvene sustave, granice, obrazovanje, kulturu, zaposlenost, mobilnost, itd. Do danas je održano više od 60 video-konferencija (na razini čelnika država i vlada te ministara), pokrivši razne politike i mjere u gotovo svim sferama života. Drugim riječima, sve formacije Vijeća održale su virtualne sastanke, a neke od njih i više puta.

Višegodišnji financijski okvir i Plan oporavka

U vezi s ovom temom moram zahvaliti Ursuli i cijelom timu EK što su proizveli tako jak i odlučan plan za oporavak te za trud koji su uložili u ažuriranje prijedloga VFO-a.

Posao koji je danas pred nama je zahtjevan, a to je rasprava o oporavku nakon izbijanja pandemije te našem budućem Višegodišnjem financijskom okviru, prikladnom da odgovori na novu realnost. Više o tome reći ću pod drugom točkom današnjeg dnevnog reda.

Hvala vam, dragi kolege, za vašu podršku i povjerenje u ovim do sada neviđenim okolnostima.

Bilo bi mi puno draže da smo vas mogli ugostiti ovdje u Zagrebu, u ovoj konferencijskoj dvorani, koja je izgrađena posebno za ovu svrhu.

Predajemo kormilo Vijeća s ogromnim osjećajem postignuća, ponosni da smo postavili dobre temelje za oporavak EU.

Hvala vam također za vašu solidarnost nakon potresa koji je pogodio Zagreb u ožujku.

Završni je cilj dogovoriti mandat Konferencije o budućnosti Europe u Vijeću sljedećeg tjedna, sada kada smo nakon četiri mjeseca razriješili posljednje zadrške država članica.

Pravo je vrijeme za postizanje dogovora o mandatu Konfrencije o budućnosti Europe s Europskim parlamentom i Komisijom. Ovo je postalo tim važnije radi pandemije COVID-19. To naši građani očekuju.

Na kraju, želim uputiti najbolje želje njemačkom Predsjedanju, a posebno Angeli. Pod njezinim sposobnim vodstvom i iskustvom, do kraja godine zatvorit ćemo veliki broj važnih dosjea.

Još jednom hvala Charlesu i Ursuli te svima vama na podršci i odličnoj suradnji.