Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 11. 4. 2020.

Nema potrebe za izvanrednim stanjem, reagirali smo na vrijeme

U intervjuu s novinarom Večernjeg lista Žarkom Ivkovićem premijer Andrej Plenković govori o borbi protiv pandemije i za očuvanje radnih mjesta, o smanjenju državnih izdataka i o jedinstvu Europske unije u sadašnjoj krizi

Prva dva Vladina paketa pomoći poduzetnicima i gospodarstvu naišli su na vrlo široku podršku i struke i javnosti, kao i mjere koje ste poduzeli vezano za zdravstvenu krizu izazvanu pandemijom koronavirusa. To, uostalom, pokazuju i najnovija istraživanja javnog mišljenja i veliki rast Vladina i vašeg rejtinga. No najavili ste i treći paket pomoći. Što će sadržavati i kad bi se mogao aktivirati?

U ovoj fazi zadržao bih se malo na prva dva paketa. Okolnosti dviju kriza bez presedana – pandemije koronavirusa i potresa u Zagrebu – zahtijevale su čvrsti, snažni iskorak Vlade Republike Hrvatske, koja je rekla: u ovoj krizi stat ćemo iza hrvatskih radnika i njihovim poslodavcima osigurati sredstva za plaću u onim situacijama kada su mnoga od tih društava praktički prestala s proizvodnom, prerađivačkom ili uslužnom aktivnošću. Isto tako, odlučili smo poslati poruku hrvatskom gospodarstvu.

U protekle tri i pol godine konsolidirali smo javne financije, odgovorno upravljali, doveli kreditni rejting Hrvatske na investicijsku razinu, rapidno smanjili javni dug, izašli iz procedure makroekonomskih neravnoteža, prekomjernog proračunskog manjka, osigurali zdrav gospodarski rast, smanjili nezaposlenost, povećali zaposlenost, imali tri turističke rekordne sezone i s takvim konceptom zdravoga gospodarskog rasta išli prema cilju, a to je ulazak u europodručje za nekoliko godina i jačanje hrvatske ekonomije. Ta otpornost koju smo imali koristila nam je u ovoj krizi da uopće možemo promisliti i donijeti ovakve mjere.

U razdoblju koje je pred nama izlazit ćemo s novim mjerama, prilagođavat ćemo se okolnostima. S jedne strane, podržavat ćemo građane, radnike i gospodarstvo, a s druge strane racionalizirati troškove na rashodnoj strani proračuna. Isplatili smo ovaj tjedan 3,1 milijardu kuna za mirovine, preraspodijelili u proračunu 2,1 milijardu kuna za mjere kojima je obuhvaćeno 560 tisuća ljudi, a isplaćeno već 1,1 milijardu kuna.

Drago mi je što su te mjere naišle na podršku javnosti i što u ovoj krizi ljudi prepoznaju da, i u zdravstveno-sigurnosnom i gospodarsko-socijalnom smislu, imamo jasnu strategiju i viziju kako savladati izazove koji su pred nama.

Možete li ipak malo konkretizirati, je li taj treći paket već u pripremi i kad bi otprilike mogao biti aktiviran?

Donosit ćemo i zakone i odluke na način koji smatramo potrebnim. Mislim da smo za travanj poslali temeljnu poruku i da smo u fazi vrlo učinkovite provedbe mjera i kad je riječ o Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i odgodi plaćanja poreza, doprinosa itd., a slična vrsta administriranja uslijedit će i za sredstva za travanj i svibanj. Sigurno ćemo još donijeti horizontalni zakon, koji će ići za tim da se pomogne, primjerice, obustavi ovrha nad novčanim sredstvima, te još nekoliko mjera od kojih će naši građani imati koristi.

Najavljivali ste, iako to nije u djelokrugu Vlade, i pomoć kućanstvima. Predviđa li se odgoda plaćanja struje, komunalija?

Vidjeli ste da je Plinara u Zagrebu već napravila neke iskorake, moguće je da to učine i neka druga komunalna poduzeća. Obavili smo razgovor s predstavnicima najutjecajnijih javnih poduzeća u kojima je država stopostotni ili većinski vlasnik ili suvlasnik te smo apelirali da racionaliziraju svoje troškove, naprave planove kriznog poslovanja u ovim okolnostima i da dio dobiti uplate u proračun i pomognu državi. Svi će razmisliti o tome na koji način mogu dati doprinos da zajednički prebrodimo ovu krizu.

Sindikati vam prigovaraju da više pomažete poduzetnicima nego radnicima?

Mi vodimo dijalog sa svojim socijalnim partnerima. Važno nam je da ljudi razumiju da u ovoj situaciji želimo pronaći rješenje i za potrebe građana i za potrebe gospodarstva. Za nas su to komplementarni, a ne međusobno isključivi ciljevi. Radnici rade u gospodarstvu, a poslodavci su osigurali ta radna mjesta. Potpora i jednima i drugima mora biti komplementarna. Očekujemo i od jednih i od drugih, posebice od utjecajnih aktera – sindikalnih središnjica, čelništva HUP-a i drugih organizacija – da utjecajem na svoje članstvo i na druge sindikalne organizacije, a isto tako da u javnim nastupima osvijeste nužnost što šireg konsenzusa, da zajednički prebrodimo krizu, koja je globalna. Kad gledate situaciju u drugim zemljama, velikim bogatim zemljama, pa u Europi, u nama susjednim zemljama, ne nose se sve vlade i sva društva jednako kvalitetno s njome.

Što će Vlada poduzeti u slučaju zlouporabe javnog novca? Primjerice, ako poduzetnici novac dobiven od države ne iskoriste za isplatu plaća svojim radnicima?

Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Porezna uprava i FINA svakodnevno izmjenjuju podatke i uspostavljaju sustav kontrola provedbe svih vladinih mjera. Na taj način će se onemogućiti moguće zlouporabe, jer uz očuvanje radnih mjesta, važno je očuvati i stabilnost javnih financija i kontrolirati sve rashode državnog proračuna i zadržati maksimalnu fiskalnu odgovornost.

Pretpostavljam da se sa sindikatima razgovara i o rezovima. Slažu li se sa smanjenjem plaća u javnom i državnom sektoru?

Obavili smo konzultacije u četvrtak poslijepodne razgovor, koje su poslužile da međusobno razmijenimo mišljenja, te da vidimo razumijemo li svi kontekst vremena u kojem jesmo, činjenicu da, nažalost, u ovom trenutku ne postoji lijek za COVID-19, da ne postoji cjepivo i da nismo stekli imunitet. I svi se suočavamo s velikim upitnikom – koliko će ova kriza trajati? Dok smo svi zajedno u takvoj situaciji, važno je da svi akteri u društvu budu svjesni njezinih implikacija.

Razmišljate li o nagrađivanju zdravstvenih djelatnika, policajaca, vatrogasaca, dakle onih koji su izravno uključeni u borbu s koronavirusom i koji su se iskazali u potresu?

U ovoj neviđenoj krizi izrazito smo zahvalni liječnicima, medicinskim sestrama i cjelokupnom zdravstvenom osoblju, policajcima, vojnicima, inspektorima, carinicima, Civilnoj zaštiti, građanima uopće na velikoj solidarnosti, onima koji rade i omogućuju da svatko od nas može doći u dućan i kupiti ono što mu je najpotrebnije za život. Naša je poruka da svi moramo shvatiti da je ovo proces s kojim ćemo jedno vrijeme živjeti. To je neko novo normalno i u tome svi moramo dati doprinos. Ovo je vrijeme široke društvene solidarnosti. Posebno cijenimo doprinos onih službi koje su pomogle da svom silinom spriječimo širenje virusa i time zaštitimo zdravlje hrvatskih građana. I to je ono najvažnije.

Znači li to da se njihove plaće barem neće rezati?

U ovom trenutku nismo došli u tu fazu rasprave. Trenutačno sagledavamo kako naći izvore financiranja za mjere koje smo poduzeli i za sredstva koja će nedostajati u proračunu. Kad pogledamo prihodovnu stranu proračuna, to se ne može usporediti s mirnodopskom situacijom od prije pet tjedana. To su veliki izdaci za koje ćemo morati pronalaziti sredstva. Vodit ćemo računa o svima. S druge strane, načelo široke društvene solidarnosti svi moramo imati na umu. Moramo jednostavno svi biti svjesni toga da ćemo taj teret dijeliti zajedno.

U javnosti se predlagalo osnivanje i nacionalnog stožera za gospodarstvo, no vi ste to otklonili, ali ste rekli da ćete se oslanjati na savjete stručnjaka. Jeste li već uključili kojeg stručnjaka u promišljanje idućih gospodarskih mjera?

Prije svega bitno je reći da Stožer civilne zaštite čine ljudi koji su u službama Vladinih institucija. Nema tu nikoga tko je došao iz nekoga drugog konteksta. Sve aktivnosti koje Stožer temeljem zakona donosi u tijesnoj su koordinaciji s Vladom. O svemu što se poduzima prethodno se informira Vladu. A ta teza o stožeru za gospodarstvo više je medijska teza. Nećemo osnivati nikakav stožer za gospodarstvo. Postoji Vlada, a mi živimo u predstavničkoj demokraciji. Idete na izbore, dobijete povjerenje pa upravljate institucijama vlasti. Nakon Uskrsa vidjet ćemo mogu li nam u promišljanju izazova hrvatskoga gospodarstva u novim okolnostima pomoći stručnjaci iz ekonomske zajednice, privatnog sektora te sindikata.

Ministar Marić izjavio je u intervjuu Večernjem listu da nakon ove pandemije budemo spremni za ubrzani gospodarski razvoj. Spomenuo je kako o tome intenzivno razgovara s vama. Priprema li se to neki poseban plan?

Mi stalno razgovaramo. Imamo velik broj ekonomista u Vladi, ministara koji su zaduženi za gospodarske resore. Ovaj paket pripremao se danima, ponekad i večerima i vikendima, temeljito smo analizirali što u ovako kratkom roku možemo staviti na stol te ponuditi Hrvatskom saboru i hrvatskoj javnosti. Naravno da je u ovom kontekstu važna i hrvatska poljoprivreda. Otvoren je veliki prostor za ulaganja u poljoprivredu, a i za ulaganja u gospodarstvo budućnosti – u digitalnu ekonomiju, u sve one usluge koje su bitne da pratimo korak s četvrtom industrijskom revolucijom, koja u ovakvoj krizi dobiva sasvim novu dimenziju. Razmišljamo o tome idućem koraku, jer najbitnije će biti koliko će se koje gospodarstvo brzo dići na noge i loviti korak s novim izazovima. Vodit ćemo računa o tome da ta rješenja budu dobra za Hrvatsku i njezine građane.

U ovoj nesvakidašnjoj, vrlo teškoj situaciji vidimo da se funkcioniranje državnog aparata može poboljšati preko noći. Svjedočimo promjenama koje su se dosad činile nemogućima, od e-usluga do smanjenja birokracije. Hoćemo li nakon pandemije opet gledati onu staru javnu i državnu upravu? Je li vrijeme za „resetiranje“ državnog aparata i radikalnije promjene?

Mislim da proces digitalizacije napreduje. U sustavu e-građani na raspolaganju su 72 usluge. I ove restriktivne mjere zbog sprečavanja epidemije ljude upućuju da više koriste e-usluge nego što bi ih koristili inače. Jako je dobro ako postoji trend responzivnosti institucija i brzine procesuiranja različitih zahtjeva. Neka društva koja su ulovila korak s digitalnom revolucijom prije nas rade iskorake, ali mi smo mnoge usluge jako unaprijedili. Primjerice, e-recept mnoge zemlje nemaju, a Hrvatska ima. Na aktualni izazov borbe s koronavirusom pronašli smo rješenje s kojim se povezuju sustavi potrebni za elektronsko izdavanja e-propusnica, što je usluga u sklopu Centra dijeljenih usluga (CDU), koji je strateški projekt Vlade u digitalizaciji javne uprave. Općenito gledajući, država se u ovakvoj krizi pokazala poprilično otpornom i učinkovitom, i to u svim svojim sastavnicama. Na to možemo biti ponosni, kao i na odgovorno ponašanje hrvatskih građana.

Ipak, čini mi se da je ovo idealno vrijeme za „resetiranje“ državnog aparata i promjenu svega što nije bilo dobro.

Ovo je jedna vrsta kriznog upravljanja. Premda moram priznati da ja, kao predsjednik Vlade, i kolege u posljednje tri i pol godine gotovo konstantno imamo neku vrstu kriznog upravljanja. To nam je postala vještina koju možemo drugima tumačiti i objašnjavati. Mislim da smo imali dosta zahtjevan put od početka, tako da se sada smireno i sustavno nosimo s ovom situacijom. Činjenica je da su reforme potrebne hrvatskom društvu i naša je trajna zadaća da učinimo sve da institucije i gospodarstvo budu jeftiniji, učinkovitiji, brži i dostupniji građanima i gospodarskim subjektima. Pokušat ćemo iskoristiti vrijeme i u zadnjih šest mjeseci mandata ove Vlade i Hrvatskoga sabora za nastavak angažmana u tom području.

Imate li razrađene scenarije za slučaj da pandemija i blokada gospodarstva potraju šest ili više mjeseci? Ili ako se pogorša epidemiološko stanje u Hrvatskoj?

Mi smo se relativno dobro pripremili za ovu situaciju jer smo od početka, na temelju informacija koje smo dobivali iz Kine, shvatili kakva je prijetnja. Zato smo već krajem siječnja osnovali krizni stožer Ministarstva zdravstva, još dok je Kujundžić bio ministar, a onda je ministar Beroš preuzeo ustrojavanje Stožera civilne zaštite i međuresornu koordinaciju. Poduzeli smo dosta toga na vrijeme. Ono što trenutačno ne znamo ni mi niti itko drugi jest kad ćemo odgovoriti na tri temeljna pitanja: hoće li biti učinkovitoga i verificiranoga lijeka za COVID-19, hoće li istraživači, vjerojatno najbogatijih i najrazvijenijih zemalja, uspjeti pronaći cjepivo i kada ćemo steći imunitet. Ta nas činjenica navodi na promišljanje da nađemo način kako se boriti s ovom vrstom pandemije a da gospodarstvo funkcionira. Zato su svi izvori financiranja bitni.

Brojni stručnjaci i znanstvenici najavljuju drugi val epidemije nakon ljeta, koji bi iznova zaustavio gospodarske i druge aktivnosti. Može li to Hrvatska izdržati?

Izdržat ćemo sigurno, samo se svi skupa moramo prilagoditi situaciji. Solidarnost je ključna riječ u cijeloj priči, ali i strpljivost i samodisciplina. Mi, nažalost, u ovom trenutku – temeljem informacija koje imamo u konzultacijama sa Znanstvenim savjetom koji smo oformili, a koji je sastavljen od naših eksperata ovdje i onih koji rade u inozemstvu – nemamo dokaza da će nam toplo vrijeme ili vlaga utjecati na slabljenje virusa. Bilo bi sjajno kada bi postojali takvi dokazi. Restriktivne mjere koje smo poduzeli trenutačno su najučinkovitiji način da odvojimo one koji su, nažalost, zaraženi od onih koji su zdravi. Udarili smo restriktivnim mjerama na virus i taj udarac je bio tako snažan da smo uspjeli usporiti širenje zaraze.

Istodobno moramo gledati kako omogućiti da život funkcionira i da gospodarstvo radi. To zahtijeva puno prilagodbe. Uoči uskrsnih blagdana otvorili smo tržnice, ali po vrlo preciznom režimu, produljili smo radno vrijeme dućana do 20 sati da bi oni koji i dalje rade mogli u predblagdansko vrijeme stići sve obaviti i kupiti sve što im treba za blagdan Uskrsa.

Bi li eventualni drugi val pandemije mogao ugroziti i održavanje parlamentarnih izbora?

U rujnu će biti četiri godine našeg mandata, ali mi u ovoj fazi nismo ni vremenski, a kamoli analitički stigli pristupiti temi izbora. Prioritet su nam zdravlje naših sugrađana i gospodarski opstanak. Imamo još vremena da se tom temom pozabavimo.

Imate li razrađen scenarij koji bi uključivao proglašenje izvanrednog stanja u državi? Sad su, naime, proglašene „posebne okolnosti“ koje ugrožavaju život i zdravlje građana.

Mislim da u ovoj fazi za to još nema potrebe. Vlada funkcionira, Hrvatski sabor funkcionira, sve demokratske institucije čine što i trebaju činiti. Uveli smo restriktivne mjere, ali nismo uveli policijski sat, nismo izveli vojsku na ulice, nismo radili nešto što su neke druge zemlje činile. Smatramo da je ovo što sada radimo primjereno, da su ljudi shvatili ozbiljnost situacije, da reagiraju izrazito odgovorno pazeći na distancu jer time čuvaju sebe i svoje najbliže. Kada se jednom netko zarazi, prva pati najuža obitelj. Zato je važno biti odgovoran.

Jeste li zadovoljni ponašanjem oporbe u ovoj situaciji?

Oporba igra svoju ulogu, ima svoje ideje i inicijative. Mislim da su u najvećoj mjeri podržali sve što smo predložili. Idu s još nekim sugestijama, ali Hrvatska nije zemlja u kojoj novac pada s neba. Radimo ono što možemo. Svi bismo htjeli biti širokogrudniji, ali sve ovo što smo dosad učinili poprilično je velikodušno i poduzeto u interesu hrvatskih gospodarstvenika i radnika.

Neki tvrde da je proširenjem ovlasti Stožera civilne zaštite, koji o suspenziji pojedinih prava i sloboda odlučuje umjesto Sabora, suspendirana demokracija?

Nije tako. Radi se o odlukama koje su donesene u uvjetima kada je u odnosu na bolest COVID-19 proglašena i globalna pandemija od strane Svjetske zdravstvene organizacije, i epidemija na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske. Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske osnovala je Vlada Republike Hrvatske radi koordinacije svih službi u slučaju pojave koronavirusa COVID-19 u Hrvatskoj, a kako bi omogućili da Stožer bude operativan i da donosi odluke, izmijenili smo i Zakon o sustavu civilne zaštite. Odluke Stožera donesene su temeljem uputa struke i u skladu s postojećim zakonodavstvom te isključivo zato jer nastojimo na najbolji mogući način zaštiti zdravlje naših građana.

Pri tome smo vodili računa da, sva ograničenja donesena radi sprječavanje širenja koronavirusa i zaštite ljudskih života, budu razmjerna i balansirana. Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti namjeravamo unaprijediti postojeći institucionalni model upravljanja krizom u ovakvim situacijama. Predlažemo da u situaciji kada je istodobno proglašena i epidemija i pandemija zarazne bolesti, Stožer civilne zaštite može donositi posebne sigurnosne mjere u suradnji s Ministarstvom zdravstva i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo te pod neposrednim nadzorom Vlade Republike Hrvatske.

U situacijama, koje odlikuju brze i nepredvidljive promjene te stalna opasnost od rasta oboljelih, predloženi model dodatno će osigurati da poduzete mjere učinkovito štite živote i zdravlje ljudi, ali da istodobno strogo odgovaraju potrebama danog trenutka te traju samo dok to okolnosti zahtijevaju.

Europska unija pokazala je sporost u reakciji na pandemiju, neslogu i različite poglede na rješavanje krize. Pokazuje li ova situacija da bi nešto korjenito trebalo mijenjati i u birokratiziranom sustavu EU-a?

Mi predsjedamo Vijećem Europske unije i za vrijeme hrvatskog predsjedanja održan je velik broj sastanaka različitih resora i različitih konzultacija. Nažalost, ne onako kako smo htjeli, da to budu sastanci u Hrvatskoj ili pak redoviti sastanci Vijeća u Bruxellesu, nego putem videokonferencija. Održane su tri takve konferencije na razini Europskog vijeća. Što se dogodilo s ovom epidemijom? Kad ograničite kretanje, a to je ono što nam se dogodilo, automatski ste išli protiv jedne od četiriju temeljnih sloboda EU, a to je sloboda kretanja ljudi i robe. Ta dva elementa, a to je bio jedini način da se nosimo s epidemijom, znatno su utjecala na Uniju kakvu poznajemo. Svi su se okrenuli prije svega zdravstvenoj sigurnosti svojih građana. Međutim, sada nastojimo naći okvir kako da Unija bude dodana vrijednost kad je riječ, primjerice, o zajedničkoj nabavi zaštitne medicinske opreme, kako poticati istraživanja da se nađe lijek ili cjepivo, kako pomoći gospodarstvu i zaposlenosti. Hrvatska je za sve poduzete mjere tražila privolu jer su neke od njih oblik državne potpore. Sve je to Komisija odobrila, jer su se i kriteriji fleksibilizirali. Europske institucije razumiju da su ovo posebne okolnosti u kojima moramo imati neka druga mjerila nego inače.

Možemo, dakle, očekivati i bržu reakciju i veću solidarnost?

Solidarnost je temelj Europske unije, bez nje Hrvatska ne bi imala ni sredstva za Pelješki most, ni za širokopojasni internet, ceste, željeznice, luke, projekte u vodno-komunalnom gospodarstvu, znanstvene projekte, mjere za zapošljavanje… Kao najnovija članica, Hrvatske je dobar primjer dodane vrijednosti članstva u EU i onoga što nam u investicijskom smislu članstvo daje. Mi smo zemlja koja je 80 posto javnih investicija sufinancirala europskim novcem. Ovo je specifična okolnost i treba neko vrijeme da se na europskoj razini reagira na jedinstven način, jer je kriza velikih i snažnih razmjera.

Vlada je odlučila izdvojiti 43 milijuna kuna za pomoć bolnicama i Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Očekujete li zbog toga negativne reakcije u dijelu hrvatske javnosti?

Mislim da to velik broj naših građana razumije. Potpora Bosni i Hercegovini, osobito hrvatskom narodu kao konstitutivnom narodu, trajna je politika ove Vlade. I u kontekstu suočavanja s izazovima epidemije koronavirusa, odlučili smo usmjeriti upravo ta sredstva da pomognemo prije svega zdravstvenim institucijama. Mislim da na tu odluku svi zajedno možemo biti ponosni jer smo izašli ususret potrebama koje su više nego nužne, posebice u krajevima u kojima imamo dosta slučajeva zaraze. I to je solidarnost. Ako Europa može pomoći Hrvatskoj, može i Hrvatska pomoći Hrvatima u BiH.

Gledajući iz današnje perspektive na poteze koje ste povukli kao premijer i šef HDZ-a, biste li nešto mijenjali?

O tome, moram priznati, nisam ni stigao razmišljati. Tolika je bila dinamika rada u protekle tri i pol godine. Primjerice, zajedno s kolegama iz našeg tima „Odvažno za Hrvatsku“ ponovno sam izabran na čelu HDZ-a. To je bilo u ožujku 2020., koji ćemo pamtiti generacijama jer je bio presudan za promjene svih životnih okolnosti. Što se tiče HDZ-a, smjer stranke otpočetka je bio vrlo jasan. Sve što sam kazao 2016. provodili smo i u stranci i u mandatu ove Vlade, i u pogledu političke stabilnosti, gospodarskog rasta, pravne sigurnosti, društvene solidarnosti, jačanja međunarodnog položaja i domovinske sigurnosti. Radili smo sve što smo obećali. Ne mogu reći da smo baš sve ispunili, ali teško je to ostvariti u ovakvom vremenu, s toliko kriza koje nismo planirali. Želim što veću homogenost i jedinstvo unutar članstva i stranke. Imali smo demokratske izbore bez presedana – šest čelnih ljudi izravno birano bez ikakvih kritika na taj proces.

Što se tiče Vlade, mislim da smo učinili Hrvatsku boljom nego što je bila 2016. Imali smo veliku prijetnju uslijed krize u Agrokoru za gospodarski i financijski sustav. Tu smo krizu spriječili i naučili nešto iz te situacije. Mislim da sada, kada smo suočeni sa znatno većom krizom, možemo svoje odluke i odabire gledati u kontekstu onoga što je iza nas i onoga što može biti ostavština naših poteza dosta godina unaprijed.

A biste li promijenili neke kadrovske poteze? U Vladi se, primjerice, izmijenjalo dosta ministara.

Uglavnom su to bile okolnosti koje su bile jako rijetko stricto sensu vezane za rad Vlade. U politici dajete povjerenje ljudima koji s vama idu na izbore, dijele političku filozofiju i određene ciljeve. Bilo je rotacija, promjena koalicijskih partnera u krajnjoj liniji, ali temeljni je cilj bio održati političku stabilnost. Ona nam je omogućila da otporniji dočekamo ovakvu krizu premda, naravno, nismo ni sanjali da će doći. Kad rezimiramo, HDZ je i dalje stranka broj 1 za veliki broj naših sugrađana i u posljednjoj godini mandata te postoji povjerenje prema Vladi i u ovako teškoj situaciji. Nastavljamo odgovorno raditi za dobrobit Hrvatske.