Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 6. 3. 2020.

Da bi se izbjegla migracijska kriza, teba poštovati dogovor EU-a i Turske

Predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je u Zagrebu neformalni sastanak s ministrima vanjskih poslova država članica Europske unije

Premijer je u svom uvodnom govoru zaželio toplu dobrodošlicu ministrima koji su već dan ranije imali neformalni sastanak u kontekstu Gymnicha i zahvalio im što su neformalni skup ministara vanjskih poslova pristali pretvoriti i u formalnu konfiguraciju Vijeća za vanjske poslove, s obzirom na puno važnih pitanja koja se nalaze na dnevnom redu Europske unije.

Hrvatsko predsjedanje na samom se početku suočilo s krupnim izazovima

Plenković je podsjetio ministre na nekoliko važnih tema hrvatskoga predsjedanja:

"Hrvatska je na više nego odgovarajući način prepoznala ono što bi Europska unija trebala raditi u prvom dijelu 2020. godine, a to je da bude snažna u svijetu izazova.

U trenutku kad smo izrađivali taj slogan, nismo bili svjesni da ćemo se morati nositi u osnovi sa dvije krize: jedna je globalne naravi u smislu zdravstvene sigurnosti, širenja koronavirusa, a druga je novi mogući rast migracijske krize na istočnom Sredozemlju i na zapadno-balkanskoj ruti", istaknuo je, dodajući da smo se i prije toga uspješno nosili s povlačenjem Ujedinjene Kraljevine te je usvojen mandat za novi odnos s Unijom.

Pomažemo pri iznalaženju rješenja za sljedeći višegodišnji financijski okvir

"Isto tako, pomažemo Charlesu Michelu napredovati u smislu iznalaženja rješenja na razini Europskoga vijeća za pregovaračku kutiju za sljedeći Višegodišnji financijski okvir bitan za redovno funkcioniranje Europske unije.

U prvom smo pokušaju, rekao bih, imali različite skupine država članica koje su još uvijek bile malo previše udaljene, ali je hrvatsko predsjedništvo i dalje odlučno da pruži pomoć kako bi se postigao napredak i tijekom trajanja naše odgovornosti za glatko provođenje tog okvira već od 2020", kazao je Plenković.

Vratili smo pitanje proširenjana dnevni red Europske unije

Izrazio je osobito zadovoljstvo činjenicom da je Hrvatska na dnevni red Europske unije stavila pitanje proširenja na Zapadni Balkan i jugoistočnu Europu.

"Također, zahvaljujem i Europskoj komisiji, predsjednici Komisije van der Leyen i mađarskom povjereniku Varhelyju na izradi nove metodologije za pristupne pregovore. Mislim da će nam to omogućiti deblokiranje situacije koje smo imali u listopadu na Europskom vijeću, a isto tako i napredak Sjeverne Makedonije i Albanije", ocijenio je.

Plenković smatra da bi to trebalo biti dovoljno za odluku na razini Vijeća kako bi se donijela i politička odluka o otvaranju međuvladinih konferencija sa te dvije Vlade i prije održavanja zagrebačkog summita 6. i 7. svibnja.

"To je bio ključni cilj hrvatskog predsjedanja, jer što više Europska unija sudjeluje u našem susjedstvu, bit ćemo u boljem položaju da utječemo na procese stabilnosti, gospodarskih reformi, unutarnje preobrazbe, a i rješavanja onih ključnih problema koje postoje između tih zemalja".

Velika odgovornost prema susjednim zemljama

Plenković je najavio kako će se na tom sastanku na vrhu u Zagrebu, dvadeset godina nakon prvog zagrebačkog summita, Hrvatska moći vidjeti kao jedina zemlja koja je uspjela biti s jedne strane stola 2000. godine, a sada je na drugoj strani i to u ulozi predsjedateljice Vijećem.

"Zato imamo ogromnu odgovornost prema svim susjednim zemljama da rade uz pomoć svih nas, da idemo u istom smjeru sljedećih godina", poručio je Plenković.

Naveo je da je još jedan aspekt rada usmjeren na postizanje konsenzusa o mandatu za međuinstitucionalni sporazum kad se radi o Konferenciji o budućnosti Europe.

"Tu puno radimo u okviru Vijeća, da iznađemo rješenja za nekoliko otvorenih pitanja – kako postupati u tom velikom procesu da uključimo europsku javnost, naše građane u političku raspravu o tome o čemu se zapravo radi i koja su glavna pitanja danas u Europskoj uniji, kako ih moramo rješavati i kako nam to može pomoći da privučemo više potpore za europski projekt, razumijevajući kontekst na nacionalnoj i europskoj razini koja se jako mijenja", naglasio je.

Koordiniran europski odgovor na koronavirus

"Ovdje dolazimo do ključnih pitanja prioriteta", nastavio je predsjednik Vlade.

"To je Europa koja se razvija, koja štiti, brani i koja je globalno utjecajna. Kada govorimo o Europi koja štiti i koja je utjecajna, imamo dva pitanja: jedno od njih je zdravstvena zaštita. Naš ministar zdravstva upravo u Bruxellesu predsjeda izvanrednim vijećem ministara nadležnih za zdravstvo. Mislimo da je koordinirani europski odgovor bitan. Radi se o epidemiji koja ne poznaje granice i stoga moramo uskladiti naše aktivnosti.

Kao što je Hrvatska zauzela integrirani politički odgovor na krizu i mehanizam izgradila odmah, od početka smo pojačali dinamiku tog procesa. imali smo dva izvanredna vijeća za zdravstvo, naš ministar je otišao i u Italiju na posebni sastanak zdravstvenih ministara sa susjednim zemljama, gdje je bila i povjerenica Kyriakides.

Činjenica je da je na europskom kontinentu Italija postala jedna od zemalja u kojima je brzina širenja virusa, a i smrtnost najveća. To je nešto što bi nas trebalo staviti u pripravnost" naglasio je Plenković, dodajući da će ih ministar zasigurno izvijestiti kako se oni nose s tom krizom.

Analiza posljedica epidemije za financije, gospodarstvo i turizam

"Mislim da u jednom trenutku moramo pažljivo analizirati moguće posljedice, financijske, gospodarske, turističke aspekte za mnogo naših zemalja. Naš ministar financija razgovarao je telefonski u srijedu s Mariom Centenom i nizom drugih ministara financija kako bismo procijenili prve moguće mjere politika koje bismo mogli poduzeti radi ublažavanja negativnih posljedica."

Kazao je da je politika hrvatske Vlade bila da bude potpuno transparentna i da se na vrijeme uključe sve službe.

"To smo i učinili kako bismo reagirali na razuman i trijezan način, bez stvaranja panike u društvu. Mislim da smo u tome uspjeli. Do sada smo uspjeli izolirati jedanaest slučajeva u tri različita grada: Zagrebu, Rijeci i Varaždinu. Svi su međusobno povezani u žarištima. Do sada smo ta žarišta uspjeli obuzdati, ali moramo ostati budni.

Siguran sam da u dobroj mjeri i vaše Vlade rade isto", napominje Plenković.

Potpora i solidarnost Grčkoj u vezi s migrantskom krizom

Predsjednik Vlade izvijestio je da je o migrantskoj krizi razgovarao sa Charlesom Michelom i Ursulom von der Leyen te predsjednikom parlamenta Sassolijem te podsjetio da su svi zajedno bili na grčko-turskoj granici, blizu istočne Makedonije, grada Kastaniesa gdje su se i osobno upoznali sa situacijom.

"Brifirala nas je grčka policija i vojska koje su bile tamo, također premijer Mitsotakis. Želim naglasiti koliko cijenimo različita djelovanja i politike koje poduzima sadašnja grčka Vlada u odnosu na prošlu, do 2016. kada su granice bile poroznije i kad je došlo do velikog vala migranata i izbjeglica koji su s istočnog Sredozemlja išli prema Zapadnoj Europi. "Bez imalo dvojbe, to je bio događaj koji bi nepovratno izmijenio političku arhitekturu u mnogo europskih zemalja.

Danas moramo imati na umu lekciju koju smo tada naučili u svemu što radimo i kakve odluke donosimo", ističe Plenković.

Trenutak koji zahtijeva znatne diplomatske i političke vještine

Pozdravio je napore visokoga predstavnika koji je posjetio tu regiju, koji sudjeluje i pokušava ublažiti situaciju, iznaći mirno rješenje, a također i napore Charlesa Michela i drugih kolega.

"Prije svega, tu je turski predsjednik. Oni pokušavaju pronaći političko rješenje koje bi smanjilo napetosti na grčkoj granici i tu vidim situaciju malo drugačije kad govorimo o zemaljskim prijelazima u odnosu na pomorske, gdje situacija nije nimalo laka.

No, uz potporu i solidarnost koju dijelimo sa grčkom Vladom i na temelju zaključaka ministara unutarnjih poslova s obzirom na spremnost da se pojača prisutnost Frontexa, službe za vanjsko djelovanje, a bila je i brza mobilizacija dodatnih sredstava koja će Grčkoj omogućiti prave načine rješavanja problema, istodobno moramo slati i ozbiljne, uravnotežene poruke i Turskoj", kazao je Plenković.

Predsjednik Vlade smatra da je sada trenutak koji zahtijeva velike diplomatske i političke vještine.

"Zato vas potičem, kao ministre vanjskih poslova da postignete sporazum koji će biti u skladu s onim što radimo na različitim razinama u Europskoj uniji. Ta poruka bit će ona koja će se nastavljati na zaključke vašega vijeća ovdje u Zagrebu, zaključio je Plenković svoje obraćanje europskim ministrima.

Nastavak dijaloga Europske unije i Turske

Uoči sastanka s ministrima vanjskih poslova država članica Europske unije, predsjednik Vlade Andrej Plenković obratio se medijima poručivši da vjeruje da u nastavak dijaloga EU-a i Turske.

"U interesu je svih članica Europske unije, ali prije svega i humanitarni interes da ljudi koji su godinama bili na teritoriju Turske, a koji su sada bili transferirani prema grčkoj granici, ne dolaze u situaciju da žive u uvjerenju da je granica otvorena i prohodna, a onda se to ne događa", rekao je premijer Plenković.

Dodao je da treba poštivati sporazum iz 2016., koji je u tadašnjoj migracijskoj krizi smanjio intenzitet kretanja migranata na istočno-mediteranskoj i zapadno-balkanskoj ruti sa 100 na 2 posto, te da je to jedino rješenje kako bi se izbjegla situacija od prije četiri godine.

Intenzivna komunikacija o migrantskom pitanju na svim razinama

Ovoga tjedna, podsjetio je premijer, intenzivna je komunikacija na svim razinama po tom pitanju, podsjetivši da je zajedno s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, predsjednikom Europskoga vijeća Charlesom Michelom te predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem posjetio grčko-tursku granicu, a predsjednik Europskoga vijeća Michel razgovarao je u Ankari s turskim predsjednikom Erdoganom.

U Hrvatskoj su održani sastanci ministara vanjskih poslova i ministara obrane država članica Europske unije, a u posjetu Zagrebu bio je i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, dok je u Bruxellesu održan sastanak ministara unutarnjih poslova.

"Hrvatsko predsjedništvo napravilo je sve što je u ovom trenutku moglo napraviti da dođe do smirivanja napetosti i neponavljanja migracijske krize", istaknuo je.

Dodao je da je hrvatska pozicija cijelo vrijeme da se mora voditi dijalog i pronalaziti rješenje jer je, kao jedna od zemalja na migracijskoj ruti, svjesna što bi promjena okolnosti mogla značiti i politički i sigurnosno i financijski i humanitarno.