Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 28. 2. 2020.

Hrvatsko gospodarstvo raste na zdravim temeljima

Premijer Andrej Plenković poručio je da Vlada potiče gospodarski rast tako što se manje zadužuje, uvodi porezna i administrativna rasterećenja, provodi strukturne reforme, povećava ulaganja i bolje koristi europske fondove

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku bruto domaći proizvod Hrvatske u 2019. godini na godišnjoj razini povećan je za 2,9%, što predstavlja dinamičniji rast nego u 2018. godini (2,7%).

Ostvareni rast je bio gotovo dva puta brži od rasta na razini prosjeka EU-a (1,5%) što je omogućilo daljnje približavanje prosječnoj razini razvijenosti država članica EU-a. S ostvarenim rastom od 2,9% Hrvatska se, prema zadnjim procjenama Europske komisije za druge članice, našla na visokom desetom mjestu među članicama EU-a.

U strukturi BDP-a zabilježen je rast svih kategorija domaće i inozemne potražnje (osobna i državna potrošnja, investicije, robni izvoz i izvoz usluga). Dinamika rasta je u usporedbi s 2018. godinom najviše povećana kod investicija u fiksni kapital, dobrim dijelom zahvaljujući uspješnom korištenju europskih fondova.

Pojedinačno je najveći utjecaj na rast BDP-a imala osobna potrošnja na koju je utjecao nastavak pozitivnih trendova na tržištu rada (broj osiguranika je povećan 2,4%), daljnji rast neto plaća (nominalni rast od 3,4%) te kreditne aktivnosti poslovnih banaka (ukupni kreditni plasmani stanovništvu su na kraju godine bili 6,9% veći nego na kraju 2018.).

Snažan doprinos rastu daje i izvoz roba i usluga. Robni izvoz je najviše rastao pod utjecajem povećanog izvoza farmaceutskih proizvoda, motornih vozila i dijelova, a bolje izvozne rezultate ostvarila je i brodogradnja, dok je na izvoz usluga najviše utjecala još jedna rekordna turistička sezona.

,,Pokazatelji Državnog zavoda za statistiku potvruju da hrvatsko gospodarstvo kontinuirano raste po stopi od oko 3%, ali na zdravim temeljima. Uz istodobno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u za oko 3 postotna boda godišnje te kontinuirane suficite na tekućem računu platne bilance, gospodarski rast pokrećemo na smanjenju zaduživanja, poreznom i administrativnom rasterećenju, strukturnim reformama, povećanju ulaganja i boljem korištenju europskih sredstava. Vlada nastavlja predano provoditi strukturne reforme na svim razinama'', poručio je Plenković.

Marić: rast na zdravim osnovama, u skladu s projekcijama

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić kazao je da su stope rasta BDP-a u skladu s Vladinim projekcijama, da su ostvarene na zdravim temeljima te da treba nastojati da one budu i veće.

"Možemo biti zadovoljni, 2,9 postotna godišnja stopa rasta ostvarena je na dobrim i zdravim osnovama, a svi skupa moramo raditi kako bismo je, ne samo održali, nego i podignuli na još više razine. To se vidi i iz recentnog izvještaja Europske komisije po zemljama, gdje se između ostaloga ukazuje koje bi mjere trebalo poduzeti i koja strukturna područja unaprijediti, kako bismo ne samo održali, nego i podigli stopu rasta", rekao je Marić.

Konzistentne, vjerodostojne i kredibilne projekcije

Dodao je da je stopa rasta u 2019. od 2,9% gotovo identična originalnoj Vladinoj procjeni od 2,8%.

"Dobro je da imamo konzistentne, vjerodostojne i kredibilne projekcije", rekao je Marić.

Po podacima DZS-a, u četvrtom tromjesečju prošle godine BDP je realno porastao za 2,5% u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, što je sporiji rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je poraslo 2,9%.

Marić kaže da je, što se tiče četvrtog tromjesečja, osobna potrošnja rasla blago iznad Vladinih očekivanja, a investicijska potrošnja blago ispod.

Po podacima DZS-a potrošnja kućanstava u četvrtom lanjskom tromjesečju porasla je za 4% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a po stopi od 4% porasle su i bruto investicije u fiksni kapital.

Poticanje domaćeg izvoza

Izvoz roba i usluga porastao je 5,6% na godišnjoj razini, pri čemu je izvoz roba porastao 2,1%, dok je izvoz usluga skočio za 12,1%. Istodobno je uvoz roba i usluga porastao za 0,1%, pri čemu je uvoz roba ojačao za 0,8%, dok je uvoz usluga opao za 3,1%.

Marić kaže da je dojmljiv rast izvoza roba i usluga od 5,6%, poglavito rast izvoza usluga od 12%, ali da udara u oči i opadanje uvoza usluga.

"Općenito, kad se gledaju uvoz i izvoz roba i usluga, treba staviti velik naglasak na poticanje domaće komponente s izvoznom orijentacijom i smanjivanje uvozne ovisnosti gospodarstva", kaže Marić.

Za situacije poput epidemije koronavirusa predviđena je proračunska zaliha

Upitan kako planira zaštititi javne financije ud utjecaj koronavirusa i je li to uopće moguće u godini u kojoj je moguć veliki pad turizma, koji čini između 17 i 20% BDP-a, Marić je uz odgovorio da je najvažnije zaštititi zdravlje građana i njihove živote, a da je nemoguće procijeniti kolike će biti i koliko dugo će se osjećati gospodarske posljedice koronavirusa.

Rekao je da je za takve situacije predviđena proračunska zaliha koja je za ovu godinu planirana u iznosu od sto milijuna kuna, a postoje i određene stavke kod drugih resora, uključujući Ministarstvo zdravstva.

Tu je, kaže Marić, i Zakon o sustavu domovinske sigurnosti koji u slučaju pogoršanja okolnosti daje zakonsko uporište za određene korekcije.

"Najvažnije za reći našim građanima je da smo stabilizirali javne financije i učinili ih održivima i možemo sigurno s te strane biti mirni da ćemo i ovakve vrste okolnosti adekvatno i uspješno otkloniti odnosno anulirati", poručio je Marić.

Izvor: Hina/Vlada