Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 27. 2. 2020.

Izdavanjem obveznice Hrvatska godišnje štedi 700 milijuna kuna

Premijer Plenković je na početku 209. sjednice Vlade zahvalio ministru zdravstva Viliju Berošu, potpredsjedniku Vlade Davoru Božinoviću i svim drugim službama na svemu što poduzimaju u vezi s epidemijom koronavirusa

Naglasio je da je Hrvatska na vrijeme uočila opasnot od širenja koronavirusa. "Naš je cilj osigurati zdravstvenu sigurnost naših sugrađana", poručio je. Ponovno je apelirao na građane da žive normalno te budu smireni i odgovorni, kazavši da je javnozdravstvena situacija pod kontrolom.

Premijer je na početku današnje sjednice Vlade zahvalio ministru zdravstva Viliju Berošu i potpredsjedniku Vlade Davoru Božinoviću te svim ostalim službama na svemu što poduzimaju oko koronavirusa.

"Naš cilj je osigurati zdravstvenu sigurnost naših sugrađana. Stožer civilne zaštite koordinira sve aktivnosti, nastavit će se svakodnevno sastajati i izvještavati javnost", kazao je Plenković.

Rekao je da je uz ove aktivnosti na nacionalnoj razini jučer održan i sastanak sa šefovima županijskih stožera civilne zaštite.

"Potvrđena su tri slučaja, no javnozdravstvena situacija je pod kontrolom. Nema nikakvog mjesta panici. Apeliram na sugrađane da nema nikakvog razloga za nekakve ekstra zalihe, šopinge u kojima nestaju namirnice s polica. Živite normalno, sve službe koje trebaju djelovati će djelovati, prema

tome molim da s te strane budemo smireni i odgovorni", poručio je Plenković.

Premijer je naglasio da je Hrvatska ovu situaciju prepoznala na vrijeme. Sada je, kazao je, najvažnija zadaća prije svega na zdravstvenim ustanovama i djelatnicima, ali i ostalim službama.

"Mi ćemo, osobito gospodarski resori, voditi računa o tome da imamo na umu na koji način se nositi sa za sada nepredvidivim efektima ovakvih okolnosti koje se nazivaju vanjskim ili eksternim šokom. Naš je cilj da minimiziramo bilo kakve negativne posljedice. Bit ćemo oprezni", poručio je Plenković.

Prvi put imamo obveznicu na 20 godina

Predsjednik Vlade osvrnuo se i na jučerašnje izdanje obveznice u iznosu od 15 milijardi kuna.

U izdavanje obveznice, pojasnio je premijer, išlo se jer 5. ožujka dospijevaju dvije obveznice iz 2010. godine. Jedna je izdana u vrijednosti od milijardu eura uz kamatnu stopu od 6,50 posto, a druga od 5 milijardi kuna uz kamatnu stopu od 6,75 posto.

Republika Hrvatska, zastupana po Ministarstvu financija, realizirala je na domaćem tržištu kapitala izdanje tri tranše obveznica - petogodišnje obveznice (dospijeća 2025.) u iznosu od 5 milijardi kuna, 14-godišnje obveznice (dospijeća 2034.) indeksirane uz tečaj eura u iznosu od 4 milijarde kuna te

20-godišnje obveznice (dospijeća 2040.) u iznosu od 800 milijuna eura uz valutnu klauzulu.

Novo izdanje obveznica dospijeća 2025. realizirano je uz godišnju kamatnu stopu od 0,25 posto, obveznica dospijeća 2034. uz godišnju kamatnu stopu od 1,00 posto. Obveznica koja predstavlja najdulji povijesni rok dospijeća (2040.) realizirana je uz godišnju kamatnu stopu od 1,25 posto.

Prvi put imamo obveznicu na 20 godina, istaknuo je premijer, čime je osigurano financiranje na najdulji rok dosada.

"Najbitnije, u odnosu na trošak kamate koju smo godišnje plaćali na obveznicu koja sada dospijeva, na godišnjoj razini uštedjet ćemo 716 milijuna kuna. Sada ćemo plaćati oko 106 milijuna kuna, a prije smo plaćali 825 milijuna kuna godišnje. To je primjer konsolidiranih javnih financija, zdravog gospodarskog rasta i međunarodnog financijskog položaja Hrvatske", naglasio je Plenković.

Preporuke Komisije važne za provođenje Nacionalnog programa reformi

Osvrnuvši se na jučer objavljeno izvješće Europske komisije u okviru Europskog semestra, premijer je kazao da je njime potvrđena gospodarska stabilnost u zemlji, sa stopom rasta od 3 posto, uravnoteženim javnim financijama, viškom na tekućem računu platne bilance i daljnjem smanjenju javnog duga.

No isto su rekli, dodao je, da treba nastaviti s reformskim iskoracima koje je pokretali u proteklim godinama.

"Naše gospodarstvo nastavlja rasti s projiciranom stopom od 3 posto u 2019., a njihove projekcije za 2020. su rast BDP-a od 2,6 posto, a u 2021. od 2,3 posto. Njihove su projekcije čak i nešto optimističnije od onih koje smo imali prije šest-sedam mjeseci, prije nego smo usvajali proračun. U svakom slučaju, preporuke koje Komisija daje bit će nam važne za provođenje Nacionalnog programa reformi", poručio je Plenković.

Predsjednik Vlade podsjetio je da je prošli tjedan održan izvanredni sastanak Europskoga vijeća na kojem se raspravljalo o Višegodišnjem financijskom okviru.

"Situacija je trenutno takva da postoji prijepor između najbogatijih zemalja koje su neto uplatiteljice i zemlja tzv. Prijatelja ambiciozne Europe, među kojima je i Hrvatska", kazao je.

Važnim je istaknuo da postoje dva elementa u pregovaračkoj kutiji koja je Hrvatska do sada uspjela ispregovarati. Riječ je o pitanju depopulacije koje je dio sedmogodišnjeg proračuna, a osigurana su i dodatna sredstva za našu zemlju koja je koristila za sada samo jednu financijsku perspektivu u cijelosti.

"Teški pregovori će se nastaviti. Vodit ćemo računa o dva cilja – da se pregovori završe na vrijeme i o interesima Hrvatske", poručio je Plenković.

Hrvatska je temu proširenja stavila visoko na dnevni red institucija EU-a

Premijer se nadalje osvrnuo na posjet Londonu, gdje je održan sastanak na vrhu šefova država i vlada Zapadnog Balkana u organizaciji Europske banke za obnovu i razvoj.

"Kao zemlja koja će biti domaćin sastanka na vrhu potaknuli smo i tu investicijsku ekonomsku zajednicu na ulaganja u nama susjedne zemlje", rekao je, naglasivši da će Europska komisija do summita u svibnju pripremiti investicijski paket za zemlje jugoistoka Europe.

Istaknuo je i da je Hrvatska ponovno stavila temu proširenja visoko na dnevni red institucija Europske unije.

Premijer je podsjetio i na susret s britanskim premijerom Borisom Johnsonom, s kojim je razgovarao o budućim odnosima Ujedinjene Kraljevine i Europske unije, jačanju suradnje u području gospodarstva, trgovine, turizma, obrane, sigurnosti, znanosti i kulture.

Tijekom boravka u Londonu predsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić susreli su se i s predstavnicima financijskih institucija, koji su, rekao je Plenković, izrazito zainteresirani za zbivanja u Hrvatskoj. Dodao je da su im detaljno objasnili sve aspekte političke, ekonomske i financijske situacije te kontekst provođenja reformi.

Predsjednik Vlade izvijestio je da je Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) jučer organizirala konferenciju o Europskom obavještajnom koledžu.

"Riječ je o inicijativi u kojoj naša Sigurnosno-obavještajna agencija poduzima važne korake na obrazovanju, strateškoj komunikaciji, interakciji s poslovnom i akademskom zajednicom, što je također jedna od dodatnih vrijednosti našeg predsjedanja", zaključio je premijer Plenković.

Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno 18 točaka dnevnog reda

Ministar zdravstva Vili Beroš predstavio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o kemikalijama. Izvijestio je da se predlaže brisanje odredbi o obvezi ishođenja odobrenja za obavljanje djelatnosti s opasnim kemikalijama, ali bez izmjene uvjeta za obavljanje djelatnosti s istima.

„Mijenjaju se odredbe o organizaciji stjecanja znanja o zaštiti od opasnih kemikalija i provjeri znanja o zaštiti od opasnih kemikalija tako da ih provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo“, dodao je.

Također, mijenjaju se odredbe o ovlastima nadležnih sanitarnih inspektora, posebice u dijelu zabrane obavljanja djelatnosti bez ispunjavanja propisnih uvjeta, a sve u svrhu zaštite zdravlja ljudi i okoliša.

Kriteriji za utvrđivanje pravnih osoba od posebnog interesa za Hrvatsku

Prihvaćena je Odluka o kriterijima za utvrđivanje pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Ministar državne imovine Mario Banožić podsjetio je da je Nacionalnim programom reformi za 2019. godinu određeno propisivanje kriterija za utvrđivanje pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

„Pravnim osobama od interesa za Republiku Hrvatsku smatraju se one koje prema vlasničkom udjelu, tržišnom udjelu, ekonomiji, teritorijalnom značaju, broju zaposlenika i dodanoj vrijednosti koju stvaraju djelatnošću pridonose ostvarivanju strateških, gospodarskih ili socijalnih ciljeva“, pojasnio je ministar Banožić i dodao da kriteriji za utvrđivanje pravnih osoba od posebnog interesa temelj mogu biti opći ili posebni.

Prihvaćena je, također, Odluka o uvođenju obveze organiziranja i pohađanja treninga za predstavnike Republike Hrvatske u nadzornim i revizijskim odborima. Ministar Banožić je naglasio da se odlukom zadužuje Ministarstvo državne imovine jedanput godišnje – a po potrebi i češće – organizira treninge za predstavnike Republike Hrvatske u nadzornim i revizijskim odborima.

„Ministarstvo državne imovine razvilo je program treninga u sklopu projekta koji je financiran sredstvima programa potpore strukturnih reformi Europske komisije. Program treninga se zasniva na upoznavanju s najboljom svjetskom praksom primjenjivom i u Hrvatskoj“, kazao je.

Za program izravnih plaćanja za 2019. godinu 2,87 milijardi kuna

Usvojena je Uredba o financijskoj strukturi omotnice za program izravnih plaćanja u 2019. godini. Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek izvijestio je da je ukupno osigurano 2,87 milijardi kuna.

„To je šest posto više sredstava nego za 2018. godinu, kada je omotnica bila 2,71 milijardu kuna“, istaknuo je državni tajnik Tušek.

Podsjetio da se ovakva uredba donosi od 2013. godine, pri čemu se udio iz državnog proračuna iz godine u godinu smanjuje, dok se istovremeno povećava udio iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (ERJP). Tako će se 2022. godine program u cijelosti financirati iz EFJP.

Od ukupnog iznosa omotnice u iznosu od 2,87 milijardi kuna, iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) na raspolaganju je 2,35 milijardi kuna, a iz državnog proračuna planirano je 519,7 milijuna kuna.

„Dio financijskih sredstava već je isplaćen krajem prošle godine, a ostatak će biti isplaćen u dvije rate, tijekom veljače i ožujka te zadnji dio u svibnju ove godine“, naglasio je.

Državni tajnik Tušek obrazložio je i Odluku o donošenju Programa državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2020. godinu. Navedenom odlukom je osiguran iznos od 121 milijun kuna.

Programom se provode mjere potpore za uzgoj mliječnih krava, uzgoj rasplodnih krmača, za proizvodnju duhana, maslinovo ulje te za očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja.

„Ukupna financijska sredstva za provedbu programa osigurana su u državnom proračunu za ovu godinu, kao i u projekcijama proračuna za 2021. i 2022. godinu“, kazao je.

Poduzete mjere radi suzbijanja koronavirusa

Ministar zdravstva Beroš iznio je Informaciju o aktualnom stanju i poduzetim mjerama na suzbijanju koronavirusa u Republici Hrvatskoj. Pojasnio je kronologiju pojave i širenja koronavirusa u svijetu i Hrvatskoj te podsjetio na sve poteze koje su poduzeli Vlada i Ministarstvo zdravstva kako bi Hrvatska spremno dočekala pojavu te bolesti.

Beroš je kazao da se trenutno u Italiji obavljaju mjere rane detekcije oboljelih i njihovog adekvatnog medicinskog zbrinjavanja, kao i utvrđivanje kontakata i provođenje zdravstvenog nadzora nad njima u trajanju od 14 dana od zadnjeg kontakta s oboljelim.

Posebice je naglasio da se situacija u Italiji pažljivo prati te da je bolest detektirana u 37 zemalja.

„U Europi je 476 oboljelih, od čega 14 smrtnih slučajeva“, kazao je.

U kontekstu poduzetnih mjera, podsjetio je da je 19. veljače održan sastanak ekspertne skupine Kriznog stožera Ministarstva zdravstva te je sastanak ponovno održan 21. veljače. U Banskim dvorima je, 23. veljače, na inicijativu predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, održan sastanak Ekspertne skupine Kriznog stožera.

„Pozornost je usmjerena na eskalaciju epidemije u Italiji“, rekao je.

Na novom sastanku, 24. veljače, predstavljene su dodatne mjere, pokrenuta inicijativa za osnivanje Stožera civilne zaštite te je raspravljano o kapacitetima za prihvat i izolaciju.

„Predloženo je da se na graničnim prijelazima Rupa i Pasjak postavi kontejner te organizira dežurstvo sanitarnih inspektora u smislu ubrzavanja potrebne i propisane procedure“, istaknuo je.

Beroš je podsjetio i da je donesena izmjena Odluke o osnivanju karantene kojom se osniva karantena kao posebna sigurnosna mjera za zaštitu pučanstva. Ujedno je održan telefonski poziv sa Singapurom u svrhu razmjene iskustava s obzirom na njihovo bogato iskustvo u provođenju ovakvih mjera.

„Održana je konferencija za medije na kojoj smo ukazali na posebnu važnu činjenicu – u 80 posto slučajeva klinička slika ove bolesti je blaga te nema mjesta panici“, dodao je.

Uveden je zdravstveni nadzor za sve osobe koje dolaze iz talijanskih pokrajina Veneto i Lombardija te dalje vrijede mjere nadzora za sve osobe koje su iza 16. veljače boravile u Kini i Južnoj Koreji.

Drugi sastanak Ekspertne skupine održan je 24. veljače, a talijanski ministar zdravstva saziva u Rimu izvanredni sastanak ministara zdravstva iz okruženja, kazao je Beroš.

Na dan 25. veljače donesena je odluka o interventnoj nabavci dodatnih devet respiratora za potrebe moguće intenzivne skrbi oboljelih, a isti dan potvrđen je prvi slučaj COVID-19 u Hrvatskoj.

„Naglašavamo da nema mjesta panici, Vlada je potpuno transparentna, a sve službe podigle su svoju pripravnost“, zaključio je ministar Beroš.

Koordinacija stožera po županijama

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izvijestio je da su Granična policija, sanitarne inspekcije i druga tijela državne uprave u svom dijelu posla svakodnevno vezani za upute koje dobivaju od nadležnih.

„Aktivirani su stožeri Civilne zaštite po županijama, po modelu kako je organiziran Stožer Civilne zaštite Republike Hrvatske, kako bi bili u potpunosti koordinirani“, izdvojio je Božinović.

Ministar turizma Gari Cappelli istaknuo je da hrvatski turizam zasad ne trpi štete od koronavirusa, a znatniji pad turista dogodio se jedino na istočnim tržištima - u Kini i Koreji.

Trenutno je u Hrvatskoj 24.500 turista, što je tri posto više nego u isto vrijeme lani, a za špicu sezone još nema nikakvih otkaza.

„Utjecaj koronavirusa vidi se jedino kod kongresnog turizma i u blagom smanjivanju bookinga, ali to je posve očekivano“, kazao je Cappelli.

Odobrena sredstva Klinici za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević«

Doneseno je Rješenje o odobrenju sredstava na teret Proračunske zalihe Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, Klinici za infektivne bolesti ,,Dr. Fran Mihaljević", za financiranje nabave devet uređaja za umjetnu ventilaciju, kako bi se osigurali nužni preduvjeti za sprječavanje daljnjeg širenja i liječenje COVID-19 virusa.

Odobreno je 2.250.000 kuna za financiranje nabave devet uređaja za umjetnu ventilaciju, kako bi se osigurali nužni preduvjeti za sprječavanje daljnjeg širenja i liječenje od koronavirusa.

Hrvatska vojska zaposlit će 915 osoba s tržišta rada

Državni tajnik u ministarstvu obrane Zdravko Jakop predstavio je Plan prijama osoblja za 2020. godinu u Hrvatsku vojsku i Plan promjena kategorija postojećega vojnog osoblja.

„Ovim Planom nastavlja se trajni proces planskog prijma vojnika, dočasnika i časnika u službu radi pomlađivanja kadrova i održavanja brojčane veličine“, kazao je državni tajnik Jakop. Planom za 2020. godinu obuhvaćen je prijam 915 djelatnika s tržišta rada na temelju javnog natječaja, dok 711 osoba predstavlja prijam unutar osoba koje su već zaposlene u Hrvatskoj vojsci i koje ovim Planom mijenjaju postojeću statusnu kategoriju.

„Također, izmjenama Zakona o službi u Oružanim snagama ugovorna vojnička služba uređena je na bitno drukčiji način u odnosu na ranije razdoblje“, naglasio je državni tajnik. Tako je umjesto sklapanja prvog, drugog odnosno trećeg ugovora o vojničkoj službi s maksimalnim trajanjem od 15 godina, predviđena mogućnost da se nakon prvog ugovora o vojničkoj službi u trajanju od dvije godine sklopi drugi ugovor o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme.

O planu nabavke 32 nova moderna vlaka

Vlada je dala suglasnost za sklapanje ugovora o predfinanciranju i najmu između društva HŽ Putnički prijevoz d.o.o. i EUROFIMA - Europskog društva za financiranje nabavki željezničkog materijala, radi nabave 11 elektromotornih vlakova u ukupnom iznosu do 57,2 milijuna eura.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kazao je da će se nabavkom novih vlakova stvoriti preduvjeti za pružanje kvalitetnije usluge javnog prijevoza putnika modernim vlakovima po visokim europskim standardima.

„U iščekivanju smo pozitivnog odgovora Europske komisije za nabavku 21 vlaka u iznosu od 1,2 milijardu kuna iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija, tako da ćemo s ova dva postupka krenuti u nabavku ukupno 32 nova vlaka za HŽ Putnički prijevoz, čime bi se modernizirao i obnovio vozni park“, dodao je ministar Butković.

Vlada je na sjednici donijela Odluku o pokretanju postupka pregovora o sklapanju izmjena i dopuna Dodatka I. Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje i imenovanju pregovaračkog odbora Vlade Republike Hrvatske.

Na kraju, prihvaćeno je pokroviteljstvo Vlade Republike Hrvatske nad međunarodnom znanstvenom konferencijom "Better Future of Healthy Ageing 2020" - BFHA 2020, koja će se održati u Zagrebu, 6. i 7. travnja ove godine.

Izvor: Vlada/Hina