Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Vatikan | 7. 2. 2020.

Vodimo Europu u trenucima prijelomnim za njezinu budućnost

Hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije odvija se u ključnom periodu za budućnost Europe, izjavio je premijer Andrej Plenković u intervjuu Agenziji Nova povodom prvog hrvatskog predsjedanja te nakon susreta sa Svetim Ocem u Vatikanu

„Naši su prioriteti,“ rekao je Plenković, „sadržani u nekoliko ključnih riječi: razvoj, povezivanje, sigurnost i globalni utjecaj. Upravo te riječi odražavaju viziju uspješne i snažne Unije u očima Hrvatske što i navodi slogan našeg predsjedanja „Snažna Europa u svijetu punom izazova“. Hrvatsko predsjedništvo dolazi u prijelomnim trenucima koji će usmjeriti budućnost Unije u ovom desetljeću: na početku novog institucijskog ciklusa, u trenutku kada se pregovora o europskom proračunu te u posljednjoj fazi povlačenja Ujedinjene Kraljevine.“ Hrvatski premijer ističe: „od prvog dana predsjedanja preuzeli smo odgovornost na temelju četiri prioriteta. Prvi je prioritet graditi Europu koja se razvija, uz osiguravanje uravnoteženog, održivog i uključivog razvoja Unije, svih država članica i njihovih regija. To podrazumijeva daljnje poboljšanje radnih i životnih uvjeta za sve, produbljivanje jedinstvenog tržišta, digitalizaciju, kao i utvrđivanje mjera za demografsku revitalizaciju koja je na naš prijedlog ušla kao strateški cilj na razini Unije.“

Ukazivanje na demografski problem na razini EU-a jedno je od karakterističnih obilježja hrvatskog predsjedanja: „Osobito shvaćamo odgovornost za taj resor jer polovina država članica EU-a ima slične demografske izazove, kao i Hrvatska,“ ističe Plenković, „upravo je demografija na izričit zahtjev Hrvatske uključena u „Strateški program EU-a 2019–2024“. Veseli nas što je hrvatska povjerenica Dubravka Šuica u novoj Komisiji zadužena za demografiju.“ „Osim jačanja gospodarstva, potrebno je poduzeti prve korake u razvoju Europskog zelenog sporazuma k cilju klimatske neutralnosti EU do 2050.“ „Drugi je prioritet,“ obrazlaže Plenković, „Europa koja povezuje, koja radi na umrežavanju gospodarstava država članica i u potpunosti iskorištava ljudske potencijale. Potrebno je smanjivati razlike u prometnoj i energetskoj infrastrukturi te raditi na digitalnom povezivanju za postizanje socijalne, ekonomske i teritorijalne kohezije među državama članicama. Osim infrastrukturnog povezivanja, važno je jačati people-to-people inicijative koje povezuju građane, osobito kroz sport, kulturu i obrazovanje.“ „Treći prioritet je,“ nastavlja, „ostvarivanje Europe koja štiti od svih unutarnjih i vanjskih ugroza. Imamo jednu od najdužih granica u Uniji, koja je ujedno i vanjska granica Unije, i radit ćemo na rješenjima za održivu i učinkovitu migracijsku politiku i politiku azila, uz cilj sprječavanja nezakonitih migracija. Zalagat ćemo se i za Europu koja biti privržena temeljnim vrijednostima, koja se bori protiv lažnih vijesti, netolerancije i dezinformacija na digitalnim platformama i osigurava bolju zaštitu ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava te zaštitu okoliša i potrošača.“ Hrvatski premijer ističe kako je „izgradnja utjecajne Europe naš je četvrti prioritet, a podrazumijeva potvrđivanje globalne uloge Unije. Moramo iskoristiti gospodarsku snagu država članica i projicirati je na naš globalni utjecaj kroz sve politike – vanjsku, sigurnosnu, trgovinsku, razvojnu, humanitarnu. Unija može predvoditi i imati vodeću ulogu, osobito u multilateralnim organizacijama, ali i u vlastitom susjedstvu, a pogotovo u jugoistočnoj Europi.“

Prema mišljenju hrvatskog premijera, „politički i gospodarski najvažnija tema je Višegodišnji financijski okvir, gdje ćemo raditi na postizanju dogovora, zajedno s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, koji je preuzeo pregovore.“ „Što se tiče Brexita,“ ističe, „Hrvatska je spremna dovršiti proces povlačenja u Vijeću i raditi na pregovorima o budućim odnosima između Ujedinjene Kraljevine i EU.

Tijekom našeg predsjedanja bit će važno dati novi zamah politici proširenja kroz sastanak na vrhu šefova država i vlada članica Europske unije i država jugoistoka Europe u Zagrebu početkom svibnja, koji se odvija isključivo na poticaj Hrvatske. Odlučni smo preuzeti odgovornu ulogu oko nastavka procesa proširenja, jer je to u političkom, gospodarskom i sigurnosnom interesu Hrvatske, kao i cijele EU. Posebno se to odnosi na donošenje pozitivne odluke o otvaranju pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, ali i na uspostavu redovitih sastanaka u formatima poput Zagreb summita.

„Četvrta i osobito važna tema,“ ustvrdio je Plenković, „je započinjanje rasprave u okviru Konferencije o budućnosti Europe u čemu Hrvatska ima važnu ulogu. Europsko vijeće je zadužilo Hrvatsku za uspostavu okvira o sadržaju, opsegu, sastavu i funkcioniranju konferencije, što ćemo zajedno s nadležnom hrvatskom povjerenicom u Europske komisije Dubravkom Šuicom i učiniti. Moramo Europu približiti građanima, njihovim potrebama i očekivanjima, ali i čuti njihove kritike. Postoji određen broj građana koji se osjeća isključeno, zanemareno i frustrirano i kojemu se trebamo približiti. U stvaranju okvira zalagat ćemo se za dijalog i uključivanje što većeg broj građana, ali i nacionalnih parlamenata.“

Odgovarajući na pitanje o problemima mladih koji iseljavaju u potrazi za poslom, Plenković drži kako je „mlade potrebno podržati u njihovu ekonomskom osamostaljivanju, osobito kroz kvalitetnije obrazovanje i zapošljavanje, te ih potpuno uključiti u društvo i na tržište rada. Zajedno s Finskom i Rumunjskom u Triu, prepoznali smo tri prioriteta: zapošljavanje mladih, rad s mladima i stvaranje mogućnosti za mlade u ruralnim sredinama. Kroz naš program ukazujemo na razlike između urbanih i ruralnih sredina, odnosno na učestali problem nejednake dostupnosti obrazovanja, zapošljavanja, prometne povezanosti te kulturnih i zabavnih sadržaja koji poboljšavaju kvalitetu života mladih ljudi. U ožujku ćemo u Zagrebu organizirati konferenciju u sklopu hrvatskog predsjedanja na temu stvaranja mogućnosti za mlade u ruralnim sredinama.“ Što se tiče situacije u njegovoj zemlji, predsjednik hrvatske Vlade objašnjava „u Hrvatskoj smo poduzeli niz mjera za mlade, što je pridonijelo smanjenju njihove nezaposlenosti i porastu zaposlenosti. Od 1. siječnja 2020. provodimo značajno porezno rasterećenje dohotka mladih od 20 do 30 godina, čime mladima osiguravamo veće plaće i bolju perspektivu rada i života. Potičemo mlade kroz različite sektore, a osobito dajemo podršku zapošljavanju i samozapošljavanju mladih, rješavanju stambenog pitanja, podizanju studentskog standarda, ali i kroz poticajne demografske mjere na svim razinama – i lokalnoj i nacionalnoj.“

Još jedna tema o kojoj je premijer Plenković govori u intervjuu Novoj je situacija s Brexitom: „Nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije, odnosno od 1. veljače, Velikom Britanijom je postala treća država,“ ukazuje. „Odnosi EU-a s Velikom Britanijom do kraja ove godine bit će uređeni Sporazumom o povlačenju, budući da taj Sporazum predviđa prijelazno razdoblje do 31. 12. 2020.Tijekom prijelaznog razdoblja radit ćemo na uspostavih novih odnosa između EU-a i Velike Britanije. Hrvatsko predsjedništvo nastojat će osigurati brzo usvajanje sveobuhvatnog mandata u Vijeću za pregovore o budućim odnosima, slijedom Političke izjave o okviru za buduće odnose i temeljem ranijih smjernica Europskog vijeća. Kao što je poznato, naš pregovarač će ponovo biti Michel Barnier. Premda je kratko razdoblje pred nama, nadamo se da će dogovor o budućim odnosima obuhvatiti najvažnija područja interesa između dvije strane, pri čemu je važno osigurati poštivanje jednakih mogućnosti (level playing field). I Europska unija i Ujedinjena Kraljevina imaju zajednički interes da ti odnosi budu bliski i partnerski u nizu područja te dobru volju da do dogovora dođe brzo.“

Plenković iscrtava i okvir situacije projekta povezanog s europskom budućnošću: „U tijeku su razgovori u institucijama o pristupu pripremi Konferencije o budućnosti Europe. Europski parlament je svoje stajalište oblikovao u rezoluciji od 15. siječnja, Europska komisija usvojila je svoju komunikaciju 22. siječnja, dok je u tijeku rasprava o stajalištu Vijeća. Ona se vodi pod hrvatskim predsjedanjem, te se nadamo skorom dogovoru kako bi nakon toga mogli pristupiti razgovorima/dogovoru s drugim institucijama. Važno je da sve tri institucije budu ravnopravno zastupljene, te da Konferencija bude inkluzivna i otvorena, uz uključivanje svih država članica, nacionalnih parlamenata, te široko sudjelovanje građana, posebno mladih. Na strani Europske komisije za pripremu Konferencije zadužena je hrvatska povjerenica, Dubravka Šuica. Konferenciju vidimo kao novu priliku da Europu približimo građanima i da od njih izravno čujemo kakvu Europu žele, te da analiziramo sve suvremene izazove s kojima se Europa nosi, a koji imaju utjecaj i na građane i političke procese.“

Šef hrvatske Vlade ukazao je i na važnost perspektiva koje su se njegovoj zemlji otvorile zahvaljujući Europskoj uniji: „Nakon što je Hrvatska postala članica EU sredinom 2013. godine, pojačana je gospodarska integracija i robna razmjena s EU-om,“ ističe, „Tako je robni izvoz Hrvatske u prvih pet godina članstva povećan za oko 55%. Bitno je naglasiti da je EU najvažnije tržište za Hrvatsku, jer se oko dvije trećine ukupne robne razmjene odvija s EU-om. Pri tome nam je Italija najvažniji pojedinačni vanjskotrgovinski partner, s oko 14% udjela u ukupnoj robnoj razmjeni.“ Plenković smatra kako je „Hrvatska stoga sve prisutnija u gospodarskim tokovima EU-a. Prepoznatljivosti Hrvatske u daljnjem povezivanju s EU, doprinosi i predsjedanje Vijećem EU-a u prvoj polovici ove godine, jer će to vrijeme biti obilježeno i promocijom hrvatskog gospodarstva u inozemstvu. Pri tome podrazumijevam i intenzivno sudjelovanje naših gospodarstvenika na međunarodnim sajmovima, gospodarskim konferencijama, skupovima i drugim raznim događanjima koji učvršćuju stare i stvaraju nove poslovne prilike. Time se doprinosi i povećanju interesa za ulaganje u Hrvatsku, odnosno privlačenja stranih investicija. U tom kontekstu bitno je naglasiti da je Hrvatska u prošlom izvješću Doing Business Svjetske banke napredovala za 7 mjesta te za 5 mjesta prema indeksu konkurentnosti iz Global Competitiveness Reporta.

Dodatno, Hrvatska od prošle godine ne bilježi prekomjerne makroekonomske neravnoteže te joj je kreditni rejting vraćen na razinu investicijskoga. Proračun nam je u suficitu, a udio javnog duga u BDP-u nam se ubrzano smanjuje. Provodimo akcijski plan za ulazak u Europski tečajni mehanizam II (ERM II), što je korak koji prethodi uvođenju eura kao zajedničke valute. Stoga vjerujem da će prva polovica ove godine proteći u daljnjem jačanju prepoznatljivosti Hrvatske i u gospodarskom smislu, što će imati utjecaja na nastavak stabilnog gospodarskog rasta kojega bilježimo proteklih nekoliko godina.“

„Usuglašavanje i usvajanje Višegodišnjeg financijskog sporazuma za proračunsko razdoblje EU-a 2021–2027. predstavlja jednu od najvažnijih i najzahtjevnijih tema na razini EU-a,“ naglašava Plenković. „Pozdravljamo sve dosadašnje napore država EU, Europskog parlamenta, Europske komisije i Europskog Vijeća za postizanje dogovora, jer je vidljivo da postoje osjetne razlike u stajalištima. Želja nam je da se tijekom hrvatskog predsjedavanja Vijećem zaključi Višegodišnji financijski sporazum te ćemo, u tom kontekstu, pružiti svu moguću potporu predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu, koji je preuzeo izradu „pregovaračke kutije“, a pritom ćemo se snažno zalagati i da se uvaže specifičnosti Hrvatske kao najmlađe članice koja je najkraći period imala prigodu koristiti europske fondove. Vjerujem da će se postići svima prihvatljiv dogovor, kojim bi se ambiciozni planovi ostvarivanja ciljeva europskih politika mogli ostvariti putem izbalansiranog proračuna koji uvažava nove potrebe, poput sigurnosti i migracija, borbe protiv klimatskih promjene, ali i politike temeljene na ugovorima EU, poput kohezijske i zajedničke poljoprivredne politike, koje su ključne za ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske i drugih članica.“

Proširenje EU-a još je jedna od ključnih tema hrvatskog predsjedanja. „Poboljšana metodologija pregovora,” ističe hrvatski premijer, „svakako će pomoćim a može i ubrzati, donošenje odluke o otvaranju pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Ta metodologija bit će i temelj za izradu pregovaračkih stajališta EU-a za buduće pregovore o pristupanju s tim državama. Staro je pravilo da je svaki novi krug pristupnih pregovora različit od prethodnih, kroz poboljšanje metodologije temeljem stečenih iskustava i zbog novih okolnosti. U tom kontekstu valja promatrati izradu novog prijedloga metodologije i to u konačnici može biti dodana vrijednost procesa.“ U tom smislu, smatra Plenković, „Zagrebački summit primjer je kako namjeravamo u ovih šest mjeseci s našim inicijativama i idejama dati dodatnu vrijednost cijeloj Europskoj uniji. Da bi bila globalno još utjecajnija, Europska unija mora biti odgovorna u prvom redu prema svom susjedstvu. Sada želimo odrediti dinamiku proširenja i budućih odnosa EU-a sa zemljama jugoistoka Europe u sljedećem desetljeću. Nama je posebno važno da napredak ostvari i Bosna i Hercegovina, u kojoj Hrvatska ima poseban interes zbog hrvatskog naroda koji je ondje konstitutivan i dobrih odnosa koje želimo imati s tom državom.“

Hrvatski premijer odgovorio je i pitanje o migracijama: „Migracije su jedno od centralnih pitanja našeg predsjedanja Vijećem EU-a u dijelu prioriteta koji se odnosi na “Europa koja štiti”. Na dva područja namjeravamo postići konkretan iskorak: to je suradnja s državama jugoistočne Europe i to je rad na novom Paktu za azil i migracije. U travnju ćemo održati ministarsku konferenciju koja će biti posvećena migracijama na tzv. istočno-sredozemnom migracijskom pravcu koji vodi preko država u našem neposrednom susjedstvu do vanjske granice Hrvatske, koja je ujedno najduža vanjska kopnena granica Europske unije. Cilj nam je razmotriti kako možemo podržati države jugoistočne Europe u provedbi potrebnih mjera za učinkovitije upravljanje migracijskim kretanjima - u smislu jačanja njihovih policijskih kapaciteta, u borbi protiv krijumčarskih mreža ili korištenju fondova EU-a. Hrvatska im na tom planu želi pružiti konkretnu podršku i pomoć. I dosad smo na sastancima Vijeća redovito ukazivala na potrebu da se posveti veća pažnja tom migracijskom pravcu koji se oslanja na Bliski istok.“

Prema Plenkovićevoj ideji „tijekom našeg predsjedanja Vijećem želimo vidjeti je li moguć napredak i kada je riječ o zaključivanju i provedbi statusnih sporazuma s državama jugoistočne Europe, a to znači da smo posvećeni i što skorijoj provedbi proširenog mandata Europske granične i obalne straže. Zaključke s ministarske konferencije o migracijama u Opatiji uključit ćemo u izjavu sa sastanka na vrhu s državama jugoistočne Europe u Zagrebu koji će biti posvećen proširenju i kojim ćemo obilježiti dvadesetu obljetnicu Zagrebačkog summita. S toga sastanka želimo poslati poruku ohrabrenja kada je riječ o ostvarenju europske perspektive tih zemalja. Važno je, naravno, jačati i našu suradnju s Turskom. Istovremeno ćemo podržati napore nove Komisije koji su usmjereni na predstavljanje novoga Pakta o azilu i migracijama. Namjera je Komisije novim pristupom pomiriti dosadašnje razlike u stavovima država članica, posebno kada je riječ o reformi europskoga sustava azila. Taj dokument, koji će se rukovoditi i relevantnim odredbama Strateškog programa Komisije 2019–2024. godine, ujedno će biti temelj Unijine politike u području azila i migracija u narednom petogodišnjem razdoblju. Početak rasprave u Vijeću o novom Paktu očekujemo za vrijeme našega predsjedanja, a obzirom da je riječ o vrlo kompleksnim pitanjima ta će se rasprava najvjerojatnije nastaviti i u drugoj polovici godine, dakle za vrijeme njemačkog predsjedanja Vijećem.“

Na kraju intervjua Agenziji Nova, Plenković ukazuje na jedan od prioritetnih hrvatskih ciljeva “Hrvatska je ispunila tehničke uvjete za članstvo u Schengenskom prostoru, što je prethodna Komisija i potvrdila 22. listopada 2019. godine. Političku odluku nije realno očekivati tijekom našeg predsjedanja Vijećem, ali vodimo brigu o tome da ta odluka u dogledno vrijeme bude na dnevnom redu Vijeća. Ono za što ćemo se tijekom našeg predsjedanja posebno zalagati je iznalaženje odgovora na sva ona pitanja koja su razlogom uvođenja kontrola na unutarnjim granicama Schengena jer je želja hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a kao i većine europskih građana očuvanje slobode kretanja kao jednog od najvećih postignuća europskoga projekta, a to znači što skoriji povratak normalnom funkcioniranju Schengenskoga područja.“

Važan trenutak tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije za premijera Plenkovića bio je ovotjedni susret u Vatikanu s Papom Franjom. „Prilika za susret s Njegovom Svetosti je uvijek od posebnog značaja, jer je to i prilika za razgovor s osobom koja je državnik, čelni čovjek države, ali i moralni autoritet današnjega svijeta,“ ustvrdio je. „U tom smislu, naš je susret bio prigoda za razmjenu mišljenja o bilateralnim odnosima između Hrvatske i Svete Stolice, ali i o prioritetima Hrvatska tijekom predsjedanja Vijećem Europske Unije. Tradicionalno imamo čvrste veze između Hrvatske i Svete Stolice i moja zemlja neće nikada zaboraviti da je Sveta Stolica bila jedna od prvih država koja je priznala našu neovisnost. To se dogodilo 13. siječnja 1992, dva dana prije priznanja od strane država članica Europske zajednice i većine drugih država. Bila je to snažna poruka ohrabrenja za moj narod u najtežem trenutku naše novije povijest. Uslijedila su zatim tri papinska posjeta Hrvatskoj Pape Ivana Pavla Drugog 1994., 1998, i 2003., te Pape emeritusa Benedikta XVI. 2011. godine. Nadamo se da ćemo u skoroj budućnosti moći poželjeti dobrodošlicu u Hrvatskoj i Papi Franji. Istovremeno, ovaj je susret za mene predstavljao prigodu da podijelim s Papom Franjom informacije o našem predsjedanju i o našoj viziji Europe kao Europe koja se razvija, koja povezuje, koja štiti i koja je utjecajna. Papa Franjo je glas nade i pravednosti u našem svijetu i sretan sam što sam mogao čuti njegova razmišljanja o mnogim izazovima s kojima se suočavamo na globalnoj razini.“

Među temama susreta između Plenkovića i Pape bilo je proširenje EU na Balkan. „Papa Franjo više je puta govorio o svojoj podršci integraciji zemalja jugoistočne Europe u Europsku uniju, posljednji puta tijekom svojega posjeta Sjevernoj Makedoniji 2019,“ istaknuo je Plenković. „Hrvatska, kao posljednja zemlja koja je pristupila, može svjedočiti o transformativnoj moći pregovora i pristupa EU te smatra kako je to pravi alat za razvoj i reformu drugih zemalja. Dakle, ako mi je to dopušteno reći, gledamo na isti način kao i Papa Francesco na europsku budućnost naših susjeda iz jugoistočne Europe. Želimo iskoristiti period našeg Predsjedanja Vijećem EU-a kako bismo poslali poruku ohrabrenja ovim zemljama kako je njihova budućnost Europa i kako su dobrodošli. Istovremeno, EU je tu da bi pomogla, putem projekata financiranih na europskoj razini, njihovoj integraciji u infrastrukturnu mrežu te promociji europskih vrijednosti i principa. Voljeli bismo kada bismo uspjeli ostvariti konkretne korake tijekom ovih šest mjeseci, posebice jer držimo da je sazrelo vrijeme za otvaranje pregovore o pristupanju s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Kruna naših napora bit će susret na vrhu u Zagrebu u svibnju, za kojega se nadamo da će u budućnosti postati referentna točka za pristupanje ovih zemalja Europskoj Uniji.“

Izvorni članak