Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 6. 2. 2020.

U Hrvatskoj nema koronavirusa, brzo smo i primjereno reagirali

Otvarajući 205. sjednicu Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne teme u proteklom tjednu

U službenom posjetu Vatikanu predsjednik Vlade sastao se jutros sa Svetim Ocem Franjom i državnim tajnikom Svete Stolice, kardinalom Parolinom. Papi Franji premijer Plenković tom je prigodom ponovio poziv za posjet Hrvatskoj, predstavio prioritete hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske, a razgovarali su i o nizu drugih, globalno važnih tema od borbe protiv siromaštva, nejednakosti i klimatskih promjena do međureligijskog dijaloga i društvene solidarnosti.

Govoreći o bilateralnim odnosima, o kojima je također bilo riječi na sastanku, premijer Plenković poručio je kako su oni izvrsni.

S kardinalom Parolinom razgovarao je situaciji u susjednim zemljama, utjecaju Svete Stolice i želji da se riješe otvorena pitanja te da sve te zemlje pođu prema Europskoj uniji.

Istupanjem Velike Britanije iz EU-a apsolvirana je ključna europska tema

Od ostalih tema izdvojio je izlazak Britanije iz Europske unije 31. siječnja.

"Na taj smo način apsolvirali jednu od ključnih europskih tema koja je bila dio našega programa predsjedanja. Sada predstoji dogovor o pregovaračkom mandatu za buduće odnose", kazao je premijer Plenković.

Prošloga tjedna održana je 7. sjednica Vijeća za demografsku revitalizaciju, a premijer Plenković ocijenio ju je vrlo sadržajnom te najavio usvajanje nove Strategije s ciljem preokretanja trendova u prirodnom priraštaju te stvaranja preduvjeta za korake naprijed dobrom kombinacijom različitih politika.

Presuda Suda Europske unije pobjeda je hrvatskih pravnih argumenata

Od ostalih tema izdvojio je presudu Suda Europske unije u vezi tužbe Slovenije, u kojoj je taj Sud proglasio nenadležnim.

"Riječ je o pobjedi naših pravnih argumenata. Ističem još jednom da smo cijelu ovu temu sve godine ovoga mandata vodili vrlo smireno, politički odvažno, štiteći nacionalne interese, štiteći hrvatski suverenitet i hrvatsku teritorijalnu cjelovitost, ali smo to radili vrlo mirno, vrlo staloženo, u suradnji političkog vodstva, ekspertize koju imamo u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, naših stručnjaka za europsko pravo, stručnjaka za međunarodno pravo, kao i stranih pravnih eksperata koji su nam u tom procesu pomogli", poručio je predsjednik Vlade.

Ponovo je pozvao Sloveniju, kao susjednu i prijateljsku državu, na nastavak razgovora i pronalaženje obostrano prihvatljivog rješenja za pitanje granice.

Hrvatskoj je važna poljoprivredna i kohezijska politika

Govoreći o europskim aktivnostima, naveo je sastanak na vrhu Prijatelja kohezije koji je održan prošlu subotu u Portugalu. Sastanak je ocijenio izrazito važnim u kontekstu priprema za Europsko vijeće koje se održava 21. veljače, a najavio je i odlazak u Bruxelles za dva dana, na bilateralne konzultacije s predsjednikom Europskoga vijeća Charlesom Michelom.

Ponovio je da su Hrvatskoj, u kontekstu dogovora o novom Višegodišnjem financijskom okviru, važne poljoprivredna i kohezijska politika, ali i želje da europski proračun odgovori na sve izazove koji su pred Unijom.

Naglasio je da je zahtjevno pronaći kompromis te poručio da će Hrvatska učiniti sve da se za vrijeme njezinog predsjedanja postigne dogovor, ali i adekvatno zaštite njezini interesi.

Tijekom posjeta Dubrovniku, u prigodi Dana Grada i Feste svetoga Vlaha, premijer Plenković podsjetio je na sve što je tijekom ovoga mandata Vlada u partnerstvu sa županijom i gradom učinila za jug Hrvatske – od izgradnje Pelješkoga mosta, cestovne i lučke infrastrukture, do brojnih drugih mjera za što bolje uključenje juga s ostatkom Hrvatske.

Vlada je snažno podržala projekt Rijeka – europska prijestolnica kulture

Čestitao je Rijeci na otvaranju Europske predsjednice kulture poručivši da nema mjesta nekim špekulacijama koje su se pojavile o eventualnoj rezervi Vlade prema tom važnom događaju.

Naglasio da je Vlada proteklih nekoliko godina, ne samo financijski, snažno poduprla organizaciju toga projekta te da su na otvorenju bili ministrica Nina Obuljen Koržinek i ministri Gari Cappelli i Oleg Butković te njegov savjetnik akademik Kusić.

"Veselimo se da će sljedećih mjeseci Rijeka biti središte brojnih kulturnih aktivnosti", poručio je najavivši da će neke od njih i osobno posjetiti.

Premijer Plenković ovoga je tjedna primio i predsjednika Europskog revizorskoga suda Klausa-Heinera Lehnea, s kojim je bila i hrvatska članica toga Suda Ivana Maletić.

Govoreći o ulozi Europskoga revizorskoga suda kazao je da taj Sud kontrolira kako se troše europska sredstva te savjetuju institucije država članica kako da bolje planiraju proračun, kako da pojednostavljuju procedure i budu učinkovitiji u upravljanju sredstvima koja su na raspolaganju.

Izdvojio je i Međunarodnu konferenciju "Ljudsko bratstvo – temelj sigurnosti i mira u svijetu", koju je organizirala Liga muslimanskoga svijeta u suradnji s Mešihatom Islamske zajednice u Hrvatskoj i Hrvatskom biskupskom konferenciji.

Premijer Plenković kazao je da se radi o velikom skupu međureligijskoga dijaloga koji se temelji na Povelji o ljudskom bratstvu koju su papa Franjo i veliki Imam kairskog sveučilišta Al-Azhar potpisali 4. veljače prošle godine.

Dodao je da je dobro da je Hrvatska, baš u vrijeme svoga predsjedanja Vijećem EU-a, bila domaćin jednog takvog događaja.

Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je 15 točaka dnevnog reda

Obrazlažući Konačni prijedlog zakona o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved kazao je da se proglašenjem Vukovara područjem posebnog domovinskog pijeteta želi očuvati kultura sjećanja na žrtvu Vukovara i potaknuti aktivnosti usmjerene društvenom razvoju vukovarskog područja.

"Zakonom se definira poseban domovinski pijetet, mjesta, razdoblje i način obilježavanja", rekao je ministar.

Zakonom će se uspostaviti posebno međuresorno tijelo - Vijeće za domovinski pijetet, mir i razvoj koje, kazao je ministar Medved, koordinira i prati aktivnosti obilježavanja posebnog domovinskog pijeteta, predlaže mjere i aktivnosti radi njihovog unaprjeđenja te prati i predlaže mjere za društveni razvoj područja posebnog domovinskog pijeteta, prati propise, zakonodavne i druge aktivnosti koje se primjenom odnose na područje posebnog domovinskog pijeteta.

Vijeće ima 15 članova, a imenuje ga Vlada na vrijeme od četiri godine.

Vlada je Saboru uputila Konačni prijedlog zakona o prijenosu osnivačkih prava nad Općom županijskom bolnicom Vukovar i bolnicom hrvatskih veterana na Republiku Hrvatsku.

Ministar zdravstva Vili Beroš kazao je da se ovim zakonskim prijedlogom uređuje da danom stupanja na snagu predloženog zakona dosadašnji osnivač Opće županijske bolnice Vukovar i bolnice hrvatskih veterana Vukovarsko-srijemska županija prestaje biti njezin osnivač, te osnivač postaje Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača u ime Republike Hrvatske obavljat će Vlada Republike Hrvatske, putem Ministarstva zdravstva.

Nadalje, utvrđuje se da Opća županijska bolnica Vukovar i bolnica hrvatskih veterana, danom stupanja na snagu predloženog zakona nastavlja s radom kao Nacionalna memorijalna bolnica Vukovar.

"Međusobna prava i obveze između Vlade Republike Hrvatske, Vukovarsko-srijemske županije, Grada Vukovara i Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar uredit će se posebnim sporazumom", kazao je ministar Beroš.

Zakon o službenoj statistici ojačat će neovisnost i pouzdanost Državnog zavoda za statistiku

Obrazlažući Prijedlog zakona o službenoj statistici, ministar uprave Ivan Malenica pojasnio je kako se u izradu novog zakona išlo s obzirom na potrebu uvođenja novih mjera i instrumenata usklađivanja s europskim statističkim sustavom, prilagodbe europskomu pravnom okviru te potrebu uvođenja jednostavnijih normativnih rješenja organizacije i funkcioniranja sustava službene statistike Hrvatske.

Prema prijedlogu novog zakona, a u skladu s europskim pravnim okvirom, Državnim zavodom za statistiku upravlja glavni ravnatelj, kao rukovodeći državni službenik, a ne državni dužnosnik.

Glavnog bi ravnatelja imenovala i razrješavala Vlada, na temelju javnog natječaja, a imenovao bi se na pet godina.

Novi zakon predviđa i da DZS od 1. rujna ove godine preuze poslove službene statistike od za to nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba, kao i njegove zaposlenike, kojih je trenutno 11. DZS bi preuzeo i opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju zagrebačke statistike, sredstva za rad te prava i obveze razmjerno preuzetim poslovima.

Za to je u državnom proračunu za ovu godinu osigurano dodatnih 256.824 kune, a u 2021. i 2022. godinu nešto manje od milijun kuna.

Novi zakon predviđa i osnivanje Odbora za sustav službene statistike Republike Hrvatske, a radi kvalitetnije koordinacije te osiguranja učinkovitosti i kvalitete razvoja proizvodnje i diseminacije službene statistike.

Predviđena je i izrada nacionalnih smjernica za razvoj, proizvodnju i diseminaciju službene statistike.

Prema prijedlogu, rok za izradu Programa statističkih aktivnosti je produljen s kraja svibnja na kraj listopada tekuće za iduću godinu.

Pojednostavljuje se i procedura donošenja Godišnjeg provedbenog plana, kojeg bi, umjesto Hrvatskog sabora, donosila Vlada, kako bi se osiguralo njegovo donošenje do kraja tekuće godine za sljedeću godinu.

Novi zakon predviđa i da članove Statističkog savjeta, koji je savjetodavno i stručno tijelo za strateška pitanja službene statistike, više ne imenuje Vlada već institucije i tijela čiji su predstavnici u tom tijelu. Također, smanjio bi se i broj članova Savjeta, s 19 na 13.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjetio je da je Zakon o službenoj statistici dio Vladina akcijskog plana u sklopu uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

"Zakon će ojačati neovisnost i pouzdanost DZS-a. On je bitan za nas, ali i državu uopće", kazao je Plenković.

Novi zakon regulira zapošljavanje stranaca

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović predstavio je Prijedlog zakona o strancima, kojim se na drugačiji način regulira zapošljavanje stranaca, budući da Vlada više neće utvrđivati godišnju kvotu dozvola za njihovo zapošljavanje.

Poslodavci bi se ubuduće za pronalaženje radne snage obraćali Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ), koji će im izdati mišljenje nakon što provede test tržišta rada.

"Ako se utvrdi da nema nezaposlenih osoba u Hrvatskoj koje ispunjavaju zahtjeve poslodavaca, HHZ će izdati pozitivno mišljenje za zapošljavanje stranaca. Tek nakon toga poslodavci mogu podnijeti zahtjev za izdavanjem dozvola za boravaka i rad u policijskim upravama odnosno postajama", rekao je Božinović.

Zakonom je propisano i da taj postupak pred nadležnim tijelima do izdavanje dozvole za boravak i rad može trajati najviše 45 dana, a propisane su i iznimke od provedbe testa tržišta rada vezano uz deficitarna zanimanja - kada je taj rok 15 dana, a u slučaju sezonskog rada od 90 dana - rok je 10 dana.

Odluku o zanimanjima za koje poslodavac nije dužan zatražiti provedbu testa tržišta rada, Upravno vijeće HZZ-a je dužno donijeti u roku od 8 dana od stupanja na snagu ovog zakona, a predviđeno je da on stupi na snagu od početka iduće godine.

Ministar je naveo da se zakonom uvodi i novi institut dugotrajne vize, u slučaju da je državljaninu treće zemlje odobren privremeni boravak u jednu od svrha propisanih zakonom (rad, spajanje obitelji, studiranje, istraživanje, srednjoškolsko obrazovanje), odnosno ako mu je izdana dozvola za boravak i rad, a za ulazak u Hrvatsku mu je potrebna viza.

Povoljnije je i reguliranje privremenog i stalnog boravka za pripadnike hrvatskog naroda sa stranim državljanstvom ili bez državljanstva, a koji imaju potvrdu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske - jer neće trebati ispunjavati uvjet od 5 godina zakonitog boravka, već samo 3 godine. Također pod povoljnijim uvjetima stalni boravak mogu steći i članovi obitelji hrvatskog državljana - jer neće trebati ispunjavati uvjet od 5 godina zakonitog boravka, već samo 4 godine.

Aktivnosti Ministarstva zdravstva u vezi s koronavirusom

U Hrvatskoj nema koronavirusa, a Ministarstvo zdravstva i Vlada brzo su i adekvatno reagirali na pojavu epidemije u svijetu tako da nema mjesta panici, poručio je ministar Vili Beroš podnoseći izvješće o aktivnostima Ministarstva zdravstva u vezi tog virusa.

Infekcija koronavirusom nova je bolest i Hrvatska mora biti spremna na sve moguće scenarije, potreban je oprez u postupanju prema potencijalnim bolesnicima koji dolaze u zemlju, pa Ministarstvo zdravstva koordinira i implementira kroz svoj Krizni stožer sve mjere oko toga, rekao je Beroš.

Naveo je kako je s današnjim danom u svijetu registrirano 28.280 oboljelih, među kojima 257 izvan Kine. Dosad je bilo 565 smrtnih slučajeva, pri čemu dva izvan Kine. Bolešću su zahvaćene ukupno 24 zemlje.

U Europskoj uniji dosad je registrirano 28 oboljelih, i to u Francuskoj, Njemačkoj, Finskoj, Italiji, Španjolskoj, Švedskoj, Belgiji i Rusiji.

Beroš je istaknuo kako karakteristike infekcije nisu još toliko alarmantne da bi trebalo razmišljati o nekoj izrazitoj ugrozi, međutim, ukazuju da je potreban određeni oprez u postupanju prema potencijalnim bolesnima koji dolaze u našu zemlju.

"Neposredno po izbijanju epidemije aktivirana je stručna skupina Ministarstva zdravstva, a Krizni stožer uspostavio je vezu s cijelim zdravstvenim sustavom, uključivo i telemedicinski videokonferencijski link uz kadrovska dežurstva i pripravnost na poziv", kazao je Beroš.

Hrvatsko predsjedništvo prati epidemiološku situaciju

Svi mehanizmi Kriznog stožera stavljeni su u punu funkciju, a Stožer je uputio svim gradovima i županijama obavijest o potrebi praćenja zdravstvene situacije na njihovu području.

Izrađene su detaljne upute za sve zdravstvene djelatnike u slučaju sumnje, upute za graničnu policiju i granične sanitarne inspektore.

Putem Agencije za civilni i zračni promet distribuirane su upute HZJZ-a svim aviokompanijama s krajnjim odredištem u Hrvatskoj i pokrenuta uspostava međuresorne suradnje sa svim relevantnim državnim institucijama.

HZJZ je 2. veljače uveo i mjeru zdravstvenog nadzora za sve putnike koji dolaze iz Kine ili su u njoj boravili unazad 14 dana inkubacijskog perioda. Da je to bila dobra mjera pokazalo se već isti dan jer je u Hrvatsku sletjela hrvatska državljanka koja je 12 dana ranije boravila u Wuhanu, napominje Beroš.

"Nacionalni stožer civilne zaštite zasad nije sazvan jer je situacija u Europi mirna, a u Hrvatskoj nemamo ni jednog oboljelog, no svi mehanizmi za njegovo aktiviranje su spremni. Trenutno Ministarstvo zdravstva koordinira i implementira mjere kroz vlastiti Krizni stožer", dodao je.

Na europskoj razni Hrvatsko predsjedništvo zajedno s Europskom komisijom i Europskim centrom za prevenciju i kontrolu bolesti prati epidemiološku situaciju, a idućih dana održat će se niz događaja.

Već sutra bit će održana videokonferencija ministara zdravstva na razini EU-a kako bi se razmijenila mišljenja i sljedeći koraci na tom području, najavio je ministar Beroš.

Strategija prilagodbe klimatskim promjenama

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić predstavio je Prijedlog strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu, koja je izrađena na temelju Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja.

Izvijestio je da Strategija sadrži 83 mjere koje Hrvatska treba poduzeti kako bi smanjila ranjivost i povećala otpornost na klimatske promjene, odnosno obuhvaća 282 aktivnosti iz područja vodnog gospodarstva, poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i akvakulture, bioraznolikosti, energetike, turizama, zdravlja, kao i iz područja prostornog planiranja i uređenja te upravljanja rizicima od katastrofa.Ministar je naveo da procijenjeni iznos za provedbu ovih mjera iznosi gotovo 27 milijardi kuna za razdoblje do 2040. godine.

Strategija prilagodbe klimatskim promjenama, kazao je Ćorić, provodit će se kroz petogodišnje akcijske planove koji će sadržavati precizne troškove provedbe mjera i aktivnosti.

"Sredstva za provedbu Strategije prvenstveno će se tražiti kroz Višegodišnji okvir za financiranje EU-a za razdoblje 2021–27. godine, a koji snažno podupire ulaganje u prilagodbu klimatskim promjenama", zaključio je ministar.

Usvojen Akcijski plan za prevenciju nasilja u školama 2020–24.

Vlada je donijela Akcijski plan za prevenciju nasilja u školama 2020. - 2024. koji definira aktivnosti koje će zajedničkim djelovanjem nadležnih državnih tijela, škola i nevladinih organizacija pridonijeti najboljoj mogućoj zaštiti dionika odgojno-obrazovnoga sustava od nasilja.

Akcijskim planom obuhvaćen je zakonodavni okvir, dostupnost i kvaliteta podataka, potpora dionicima odgojno-obrazovnoga procesa, školski preventivni programi, projekti i strategije te medijska kampanja kroz šest ciljeva s više podciljeva.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak istaknula je kako je donošenje Akcijskog plana svojevrsni ekonomski i etički imperativ te navela da je najraširenija vrsta nasilja u školama međuvršnjačko nasilje.

"Kada sagledavamo što se događa u našim školama, ne možemo reći da to izlazi iz konteksta u usporedbi s prethodnim razdobljem ili u usporedbi s drugim državama, ali sigurno je da je stanje takvo da traži jedan cjeloviti pristup koji onda treba predvidjeti različite mjere i različite ciljeve i financijska sredstva kako bi se ostvarila škola koja ima nultu stope tolerancije na bilo kakvo nasilje i koja se uspješno bori protiv bilo kakvog oblika nasilja", rekla je Divjak.

Šest ciljeva Akcijskog plana, dodala je, obuhvaća i djelomičnu promjenu zakonodavnog okvira, sustavno prikupljanje podataka, ali i poboljšanje kvalitete programa koji se provode u školama vezano uz prevenciju nasilja.

Prvi je cilj usklađivanje i unaprjeđivanje zakonodavnog okvira za prevenciju nasilja u školama. Slijedi ostvarivanje sustavnog prikupljanja i obrade podataka koji su relevantni za prevenciju nasilja u školama, poboljšanje kvalitete i praćenje te povećanje broja verificiranih školskih programa/projekata za prevenciju nasilja koji se provode u školama.

Četvrti je cilj osiguranje sustavne mjere potpore u prevenciji nasilja u školama učenicima, učiteljima, roditeljima/skrbnicima, a peti osiguranje pretpostavki za ostvarenje nulte tolerancije na nasilje u školama. Šesti je cilj provođenje medijske kampanje o prevenciji nasilja u školama.

"Treba istaknuti da se računa na široku edukaciju i kontinuirani razvoj kompetencija radnika zaposlenih u školama vezanih uz prevenciju nasilja i pravodoban odgovor u slučaju dešavanja bilo kakvog nasilja u školama", kazala je Divjak.

Podupirat ćemo projekte koje škole imaju, nagrađivati najbolje škole koje će se uspješno boriti protiv nasilja te raditi na razvoju empatije među učenicima i zaposlenicima, istaknula je.

Akcijski plan tako, među inim, predviđa usvajanje Povelje o nenasilju na nacionalnoj razini na temelju koje će svaka škola izraditi kodeks ponašanja koji se temelji na empatiji i definira zajednički sustav vrijednosti usmjeren na promociju nenasilja i podržavajućega školskog okruženja.

Za provedbu Akcijskog plana do 2024. godine bit će potrebno, procijenjeno je, nešto više od 27 milijuna kuna.

Povjerenstvo koje je izradilo Akcijski plan imalo je 23 člana, a sudjelovali su, uz predstavnike Ministarstva, i predstavnici Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja, UNICEF-a, Hrvatske udruge socijalnih pedagoga, Hrvatskoga psihološkog društva, Hrvatskoga pedagogijskog društva, Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja, Nezavisnoga sindikata zaposlenih u srednjim školama, Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola, Sindikata hrvatskih učitelja, pravobraniteljice za djecu, MUP-a, Agencije za odgoj i obrazovanje, Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje ( CESI) i Centra za pružanje usluga u zajednici, "Savjetovalište Luka Ritz" te predstavnici Nacionalnog vijeća učenika.

Premijer Andrej Plenković naglasio je kako je nasilje u školama negativna pojava koju je nužno suzbijati i prevenirati brojnim mjerama i zajedničkim naporima, od obitelji pa do obrazovnog sustava, radi zaštite djece i digniteta nastavnika i profesora.

Na kraju, Vlada je prihvatila i pokroviteljstvo nad obilježavanjem 29. godišnjice početka Domovinskog rata, koja će se održati u Pakracu, 1. i 2. ožujka 2020. godine.

Izvor: Vlada / Hina