Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 31. 1. 2020.

Demografska revitalizacija pitanje od najveće važnosti za budućnost zemlje

U Banskim dvorima održana je 7. sjednica Vijeća za demografsku revitalizaciju Republike Hrvatske kojom je predsjedao premijer Andrej Plenković

Uz predsjednika Vlade u sjednici su sudjelovali potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković, izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Vladimir Lončarević, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ministar državne imovine Mario Banožić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Marko Pavić, ministar uprave Ivan Malenica i ministar rada i mirovinskoga sustava Josip Aladrović.

Na početku sjednice predsjednik Vlade istaknuo je da je Vlada već na početku mandata prepoznala problem negativnih demografskih trendova koji traju najmanje posljednjih sedamdeset godina u Hrvatskoj.

Istaknuo je da se u tom razdoblju, uz neprekidno iseljavanje, godišnji broj živorođenih smanjio za tri puta, na današnjih oko 37 tisuća, a broj umrlih blago je porastao, na današnjih 53 tisuće. „To znači da mi godišnje gubimo preko 15 tisuća ljudi, samo zbog negativnog prirodnog priraštaja, ili otprilike svake godine jedan grad veličine Makarske“, kazao je i dodao da je zato odgovor na ovo pitanje od najveće važnosti za opstanak i budućnost Hrvatske.

„Prepoznajući ovaj kronični problem i njegove dugoročne posljedice za Hrvatsku, ova je Vlada prva koja je jedno ministarstvo na izravan način imenovala i zadužila za bavljenje demografskim pitanjem“, naglasio je premijer i rekao je da je zbog toga osnovano Vijeće za demografsku revitalizaciju koje okuplja deset resora, sva ona ministarstva koja u okviru svoje nadležnosti mogu dati doprinos da se ovaj negativni trend preokrene i da se problem riješi.

Premijer je kazao da je ulaskom u Europsku uniju dugogodišnji fenomen iseljavanja postao u pravnom smislu lakši prema Europi. „Naši sugrađani više ne trebaju ni radne dozvole, ne postoje više kvote, obrazovne kvalifikacije koje imaju priznaju se u drugim državama članicama Europske unije, po formuli u prijelaznim razdobljima koje su države članice mogle imati prema našim državljanima, 2 godine plus 3 godine plus 2 godine“, rekao je predsjednik Vlade i dodao: „Praktički smo ostali samo na tome da je Austrija zadnja čije tržište rada još djelomično ograničila za naše državljane“.

Predsjednik Vlade kazao je da nismo jedini koji imamo ovaj problem u Europi te da je pitanje demografske revitalizacije europsko horizontalno pitanje, jer otprilike pola država članica ima negativan prirodni priraštaj.

Međutim, na europskoj razini zasad ne postoje zajedničke politike koje bi bile usmjerene na rješavanje tog pitanja.

„To je na određeni način prirodno, budući da su ove teme, u najvećoj mjeri, u isključivoj nadležnosti država članica. No, problem je horizontalan i zato ga trebamo gledati kroz optiku europskih institucija“, kazao je premijer.

Na poticaj Hrvatske, pitanje demografije uvršteno u Strateški program Europske unije

„Hrvatska je ovo pitanje emancipirala na razini članica Europske unije“, kazao je premijer i podsjetio na neformalni sastanak Europskog vijeća u Sibiuu u Rumunjskoj, u svibnju prošle godine, gdje je Hrvatska sugerirala da se pitanje demografije uvrsti u petogodišnji Strateški program Europske unije, što je kasnije i usvojeno. Također je istaknuo da je ovu temu plasirala i u europske medije, pa je tako pitanje demografije ne samo tema u europskim institucijama, već se o njoj razgovara i u europskoj javnosti.

Istaknuo je da Hrvatska ima podršku predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, te se pri izradi koncepcije novih portfelja i novih resora povjerenika, odnosno povjerenica u Europskoj komisiji, uvrstila i tema demografije.

„Izuzetno sam zadovoljan što je baš hrvatskoj članici Komisije pripalo mjesto potpredsjednice Komisije nadležne za demokraciju i demografiju“, kazao je premijer i naglasio da je to prvi put u povijesti Komisija da jedan povjerenik, odnosno povjerenica ima ovakvu nadležnost.

„To je svojevrsna ostavština hrvatske ideje u petogodišnjem mandatu Ursule von der Leyen i uvjeren sam da će potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica nakon svog mandata svim državama članicama, jer nije to samo hrvatski problem, predstaviti ne samo kvalitetnu komparativnu analizu politika na nacionalnoj razini, već i politika koje su se pokazale učinkovitima, uspjele mijenjati trendove, napravile razliku i prepoznale da se dio populacije iz slabije razvijenih ili ruralnih krajeva neke članice postupno seli u urbane ili razvijenije krajeve te članice, ili da odlaze iz manje razvijenih članica u više razvijene članice Europske unije“, rekao je premijer.

Dodao da je potrebno pronaći odgovore na ta pitanja i da se svojevrsnim katalog politika i mjera, bilo da su one demografske, socijalne ili obrazovne, ili porezna rasterećenja i stambena subvencioniranja, itd., pretvori u paket mjera koje mogu, ukoliko se primijene, promijeniti sadašnje negativne trendove. „To je smisao, to je cilj i to je ambicija koju dijelimo“, naglasio je.

Demografske mjere u protekle tri godine

„Želim podsjetiti na nekoliko važnih demografskih mjera koje smo mi usvojili u protekle tri godine“, rekao je premijer i istaknuo da je osobita pozornost posvećena poboljšanju životnog standarda obitelji s djecom.

„Drugi put povećavamo iznos roditeljske naknade za zaposlene roditelje za drugih šest mjeseci. Njih smo prvi put povećali u srpnju 2017. godine s tadašnjih 2.663 na 3.991 kunu, a od 1. travnja taj će se iznos povećati na 5.654 kune“, kazao je premijer i naglasio da je to čak tri tisuće kuna više u mandatu ove Vlade.

Također, premijer je rekao da je nakon punih 11 godina, s 1.663 na 2.328 kuna povećan je dohodovni cenzus za ostvarivanje prava na doplatak za djecu.

„Osim što smo poreznom reformom povećali osobni odbitak s 2.600 na 4.000 kuna, značajno smo povećali osobni odbitak za djecu. Tako je, primjerice, osobni odbitak za dva djeteta povećan s 5.720 na 8.250 kuna, za troje djece s 8.320 na 11.550 kuna, i to se progresivno uvećava za svako daljnje uzdržavano dijete“, rekao je predsjednik Vlade i nastavio:

„Ujedno smo, s 2.500 na 10.000 kuna učetverostručili neoporeziv iznos naknade za novorođenče, a mjerama za stambeno zbrinjavanje omogućili smo subvencionirane kredite za preko 9.400 mladih obitelji, u kojima je do sada rođeno više od 1.000 djece“.

Predsjednik Vlade Plenković kazao je i da se očekuje da će do kraja mandata ove Vlade i uz pomoć subvencioniranih kredita i Programa društveno poticajne stanogradnje, oko 20.000 mladih obitelji steći vlastiti dom, a pokrenuta je izgradnja i rekonstrukcija za 500-tinjak vrtića diljem Hrvatske, u vrijednosti od više od milijardu kuna, to jest 1,167 milijarda, što je najambiciozniji program izgradnje i obnove vrtića u povijesti Hrvatske.

U 96 vrtića pokrenut je produženi rad i uvedeni su dodatni programi u koje je uključeno 6.400 djece, a za provedbu tih programa zaposleno je 836 odgajatelja.

„Osigurali smo besplatne udžbenike svim učenicima osnovnih škola i dodijelili 10.000 stipendija studentima nižeg socioekonomskog statusa i 3.400 stipendija za znanstveno-tehnološke studijske programe (STEM)“, nastavio je premijer i dodao:

„Snizili smo stopu poreza na dodanu vrijednost na 13% za dječju hranu, dječje pelene i auto sjedalice, a najnovijom mjerom smo mlade do 25 godina života u potpunosti oslobodili od plaćanja poreza na dohodak, dok smo mladima od 25 do 30 godina smanjili obvezu plaćanja na 50 posto“.

Premijer Plenković istaknuo je mjeru prema kojoj se majkama, prilikom odlaska u mirovinu, a to je dio mirovinske reforme, radni staž povećava za 6 mjeseci po djetetu, čime im se mirovina za svako dijete uvećava za otprilike 2%. To novo pravo u protekloj godini ostvarilo je 10.189 majki.

„Siguran sam da ćemo i kroz novi sedmogodišnji proračun Europske unije koji se trenutno dogovara, moći iskoristiti njegov potencijal i za provedbu naših mjera i vjerujem da ćemo sa sve boljom ekonomskom situacijom u Hrvatskoj, te podizanjem plaća i standarda, čemu pridonosi i europska kohezijska politika, u dogledno vrijeme zaustaviti iseljavanje i potaknuti sve veći povratak naših građana u domovinu“, zaključio je premijer i dodao da je u perspektivi demografske revitalizacije za Hrvatsku taj element povratka vrlo važan.

Nove aktivnosti u 2020. godini

„Što se tiče mjera u ovoj godini, mi ćemo uz ovu mjeru povećanja roditeljskih naknada za drugih šest mjeseci, nastaviti s aktivnošću „Igraj se i uči“, produženim boravkom u školama“, kazao je premijer.

Rekao je također da se uvodi takozvana „dječja kartica“ za obitelji s djecom, koj će im omogućiti popust na različite usluge i sadržaje. Uvodi se također mjera „Poslodavac-prijatelj obitelji“, a nastavljaju se pružati i potpore općinama za održavanje i razvoj predškolske aktivnosti. Ujedno će se za vrijeme predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije održati konferencije posvećene temama demografske obnove i politici obitelji i mladih.

Predsjednik Vlade Plenković zahvalio je ministrici Bedeković i članovima radne skupine, jer je izrada Strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske za razdoblje od 2020. do 2030. u završnoj fazi.

„Važno je da kontekstualiziramo našu situaciju“, rekao je premijer i pojasnio da se u proteklih 50 godina svjetsko stanovništvo udvostručilo, dok je europsko stanovništvo stagniralo.

„To su globalni trendovi. Na svijetu nas ima dvostruko više nego što nas je bilo, a brojevi što se tiče prirodnog priraštaja i demografskih kretanja u Europi, stagniraju. Stoga je demografska vitalnost društva ključna za budućnost svih članica Europske unije, za njihovu gospodarsku snagu i na koncu za blagostanje svih europskih građana, pa tako i hrvatskih“, kazao je.

Za vrijeme našeg predsjedanja, podsjetio je, ovo pitanje bit će tema razgovora među državama članicama. „Mi ćemo organizirati i ministarsku konferenciju na temu „Demografski izazovi i prilike za razvoj i napredak Europske unije“, zaključio je predsjednik Vlade.

Negativni demografski trendovi ne mogu se promijeniti u kratkom roku

Potpredsjednica EK za demografiju i demokraciju Dubravka Šuica podsjetila je da Europska komisija nema službu koja se bavi demografijom, kazavši da je u prosincu pokrenula međuresornu skupinu za zadaćom da već u prvom kvartalu ove godine podnese izvješće o demografiji. Dodala je da je uspostavila i projektnu skupinu o demografiji na razini povjerenika, a prvi sastanak održan je prošloga tjedana.

Šuica je najavila da izvješće planira predstaviti na konferenciji o demografiji, koja će održati u Zagrebu, 6 i 7. travnja. „Željeli bismo već tada predstaviti demografske izazove na razini Europske Unije, a s druge strane istaknuti kakav će dugoročni učinak ti trendovi imati na Uniju“, ustvrdila je Šuica.

Istaknula je da je cilj izvješća pokazati i u kojoj mjeri demografija već sad utječe na živote europskih građana i to na konkretnim primjerima. „Ukoliko odmah ne počnemo anticipirati učinke demografije na ekonomiju, produktivnost, socijalna davanja, pružanje usluga ili čak teritorijalnu dimenziju nećemo više ove izazove moći pretvoriti u nove prilike niti se pravovremeno prilagoditi novim okolnostima“, poručila je Šuica.

Naglasila je da trendovi pokazuju da se živi dulje, dodavši da prema Eurostatu u proteklih 20 godina Europljani žive šest godina dulje, ali, navela je, to nosi posljedicu drastičnog starenja stanovništva.

„Cilj nam je taj trend pretvoriti u novu priliku, stvaranjem novih niša u ekonomiji“, rekla je Šuica i pritom spomenula novi termin „silver economy“, odnosno duži i aktivniji zdraviji radni vijek. „To bismo htjeli postići“, dodala je.

Što se tiče manjeg broja djece, Šuica je istaknula da će Komisija raditi na mjerama koje ženama omogućavaju brži povratak na tržište rada, osiguravaju ravnotežu između privatnog i poslovnog života i otklanjaju rizik da žene budu zakinute u napredovanju jer imaju djecu.

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković naglasila je da negativni demografski trendovi s kojima se susreće ne samo Hrvatska, nego i više od polovice članica Europske unije, imaju dugu povijest i ne mogu se promijeniti u kratkom roku.

„Za njihovu promjenu potreban je široki, horizontalni međuresorni pristup, kao i vrijeme, a učinci će se vidjeti tek u budućnosti“, zaključila je Bedeković.