Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 20. 1. 2020.

Snažna Europa u svijetu punom izazova – vizija našeg predsjedanja

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u sastanku predsjednika odbora za europske poslove parlamenata Europske unije te predstavio hrvatske prioritete predsjedanja Vijećem EU-a

Govor predsjednika Vlade u cijelosti:

Ne pozdravljam vas samo kao hrvatski premijer i kao bivši zastupnik u Hrvatskom saboru, nego također i kao zastupnik u Europskom parlamentu i kao netko tko je u cijelosti svjestan činjenice da su COSAC i njegovo djelovanje u proteklih 20-ak godina značajno pridonijeli razvoju europskih politika, preispitivanju načela proporcionalnosti i supsidijarnosti što su najbitniji elementi provjere i doprinosa koji dolaze s europske razine, a idu u smjeru nacionalnih parlamenta.

Hrvatsko predsjedanje za nas je povijesni trenutak. Dolazi 28 godina nakon međunarodnog priznanja hrvatske neovisnosti, 25 godina nakon oslobađanja okupiranih teritorija i 22 godine nakon mirne reintegracije preostalih dijelova Hrvatske u pravni poredak.

Nakon rata, Hrvatska je provela temeljite reforme tijekom pristupnog procesa, obnovila svoje gospodarstvo i priključila se Europskoj uniji 2013. godine.

Za Hrvatsku Europska Unija je jedan mirovni projekt bez presedana i zajednica koja svoju snagu temelji na zajedničkim vrijednostima i solidarnosti. Ona je najveći trgovinski blok na svijetu i vodeći međunarodni čimbenik.

Danas, sedam godina nakon što smo se priključili, vrlo nam je drago da smo na čelu predsjedanja Vijećem Europske unije i to na početku jednog novog zakonodavnog i institucijskog ciklusa u Europskoj uniji.

Prioriteti hrvatskog predsjedanja

Tijekom proteklih nekoliko tjedana Hrvatska je imala prigodu predstaviti naše prioritete na razini Europske unije i na razini Kolegija Europske komisije i to upravo u ovoj dvorani. Održali smo sastanak prije nekih desetak dana, razmijenili smo mišljenja, vodila se vrlo plodonosna rasprava na temu prioriteta. Uz gospođu Ursulu von der Leyen također smo ugostili predsjednika Europskoga vijeća Charles Michela. U protekla dva tjedna osobno sam se susreo i s čelnicima Francuske i Njemačke kako bih upoznao sa širim kontekstom naših aktivnosti i kako bih pokrenuo i inicirao dodatne aktivnosti koje bismo trebali provesti u predstojećih šest mjeseci.

Naša vizija prioriteta obuhvaća četiri stupa koji pokazuju na koji način hrvatski građani doživljavaju koristi Europske unije. Svi su oni ugrađeni u slogan našeg predsjedništva, a to je: Snažna Europa u svijetu punom izazova.

Ti stupovi su: Europa koja se razvija, Europa koja povezuje, Europa koja štiti i Europa koja je utjecajna. Istodobno, postoje četiri sveobuhvatna prioriteta kojima ćemo se baviti tijekom našeg predsjedanja i oni su: Višegodišnji financijski okvir, proširenje, Konferencija o budućnosti Europe i novi odnosi s Ujedinjenom Kraljevinom.

Prvi stup: Europa koja se razvija

Što se tiče prvog prioriteta, Europe koja se razvija, glavni cilj je osigurati uravnotežen, održiv i uključiv razvoj Unije, koji uzima u obzir posebnosti i potrebe svih država članica s njihovim regijama.

To iziskuje daljnji razvoj politika koje stvaraju bolje životne i radne uvjete za sve, posebno za mlade i rješavanje gorućeg pitanja demografskih izazova s kojima je suočena polovica članica Europske unije.

Također ćemo zagovarati snažno jedinstveno tržište, jačanje konkurentnosti Unije putem kohezije i konvergencije, unaprjeđenje digitalizacije, ulaganja u inovacije i istraživanje te razvijanje vještina za radna mjesta i zanimanja budućnosti.

Vrlo bitno je poticati održivi rast i pozabaviti se najbitnijim pitanjem klimatskih promjena time što ćemo poduzeti prve korake u smislu razvoja europskog zelenog sporazuma.

Mi ćemo na razini Vijeća predložiti niz zakona i prijedloga tijekom sljedećih mjeseci.

Moramo zajedno raditi kako bismo ostvarili klimatsku neutralnost Europske unije do 2050. godine. No, moramo uzimati u obzir različite kontekste naših industrija i različite razine razvoja svake države članice.

Drugi stup: Europa koja povezuje

Što se tiče drugog stupa, Europa koja povezuje, rast i razvoj EU u najvećoj mjeri ovisi o umrežavanju njenog gospodarstva i o punom iskorištavanju infrastrukturnih i ljudskih potencijala.

Povezivost je jedan od najvažnijih preduvjeta za ostvarivanje socijalne, ekonomske i teritorijalne kohezije među državama članicama.

U tom smislu mi ćemo promicati inicijative koje će pridonijeti prometnoj, energetskoj i digitalnoj povezivosti kako bismo ostvarili protočnu, socijalnu, ekonomsku i teritorijalnu koheziju.

Također ćemo nastojati promicati druge inicijative koje će pridonijeti snažnim poveznicama između građana Unije putem sporta, kulture, obrazovanja i koncepta koji nazivamo kontakti između ljudi.

Treći stup: Europa koja štiti

Što se tiče trećeg stupa, Europa koja štiti, zasigurno Europa može osigurati mirno okruženje za svoje građane. To znači osnaživanje unutarnje sigurnosti i također sigurnosti u vanjskoj dimenziji u odnosu na sve ugroze i prijetnje kao i učinkovitu zaštitu vanjskih granica Europske unije.

Također ćemo raditi na rješenjima za održivi i učinkoviti sustav migracijskih i azilnih politika koje su temeljene na strateškim smjernicama te zajedničkim vrijednostima vladavine prava.

Zaštita temeljnih vrijednosti i načela od presudne je važnosti za Uniju. Stoga ćemo slijediti sveobuhvatni pristup u svrhu zaštite i promicanja vladavine prava, no isto tako se trebamo baviti sprečavanjem širenja lažnih vijesti, netolerancije i dezinformacija na digitalnim platformama.

Europa koja štiti također se odnosi na pojačanu zaštitu socioekonomskih i kulturnih prava zajedno sa zaštitom standarda vezanog uz zaštitu potrošača i okoliša.

Četvrti stup: Utjecajna Europa

Mi mislimo da niti jedna država članica ne može rješavati međunarodne izazove sama. Stoga moramo osnažiti i naše zajedništvo i naše jedinstvo, to je naša najveća snaga.

Kako bismo potvrdili globalnu ulogu EU u ovom više polarnom svijetu, ona bi trebala biti zastupljena jednim glasom i to što češće i glasnije. To iziskuje daljnji razvoj naših kapaciteta u spomenutom zajedničkom djelovanju uključujući obranu i komplementarnost s NATO-om.

Na taj način, kada pristupamo globalnim temama, možemo podržati našu ambiciju kao globalni čimbenik i izgraditelj utjecajne Europe. To uključuje i promicanje Europe koja preuzima vodeću ulogu i na globalnoj razini i u smislu svog susjedstva, jačajući multilateralizam, promicanje europskih vrijednosti te ispunjavanje ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda do 2030. godine. Vjerodostojnost na razini međunarodnih odnosa zahtijeva, prije svega, odgovoran, geopolitički pristup prema našem susjedstvu. U tom smislu mi ćemo organizirati sastanak na vrhu između EU i zapadnog Balkana u Zagrebu, u svibnju 2020. godine.

Mi smo u potpunosti svjesni transformativne snage preobrazbe pristupnog procesa. Nastavit ćemo podržavati aktivno uključivanje u proces proširenja i u suradnji s predsjednikom Europskog vijeća planiramo organizirati sastanak na vrhu Istočnog partnerstva u Bruxellesu u lipnju i time poslati signal našem susjedstvu u ovom dijelu Europe.

Što se tiče drugih političkih ciljeva, želio bih spomenuti nekoliko perspektiva Hrvatske.

Moramo se nadograditi na rezultate finskog predsjedništva i poduzeti sve moguće napore kako bismo omogućili nesmetan početak novog zakonodavnog ciklusa.

Donošenje Višegodišnjeg financijskog okvira

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel dobio je mandat da nastavi pregovore u smislu novog alata za odvijanje pregovora. To je vrlo dobar znak jer su se prošle godine odvijali složeni pregovori i stoga je potrebno da neutralni kompromis isposluje netko tko je uistinu vješt.

Moramo se na razini Vijeća za opće poslove u tom smislu posebno potruditi, kao i na razini COREPER-a i u kontekstu naših odnosa s Europskim parlamentom, jer moramo proći kroz 43 zakonodavna dosjea što je zapravo cijeli Višegodišnji financijski okvir.

Željeli bismo završiti te pregovore pravodobno, ako to bude moguće tijekom hrvatskog predsjedanja, jer to bi nam svima omogućilo da na vrijeme započnemo s novim operativnim programima. Iz iskustva znamo da kada bi dolazilo do kašnjenja u usvajanju Višegodišnjeg financijskog okvira, tijekom prvih nekoliko godina financijske perspektive smo morali pretrpjeti mnoge nedostatke u smislu provedbe financijskih omotnica.

Mislimo da sljedeći sedmogodišnji proračun mora zadržati svoj socijalno osjetljiv karakter. To ćemo moći ostvariti ne samo financiranjem politika koje su temeljene na ugovorima, a to su tradicijske politike, kao što su kohezija i zajednička poljoprivredna politika. Osim toga, moramo osigurati resurse i za nove izazove, kao što su klimatske promjene, migracije, digitalizacija, inovacije i druga pitanja koja su u programu Obzor Europa 2020.

Stoga, strateški program EU-a je vrlo ambiciozan, Vijeće ga je usvojilo u lipnju i sve to moramo uzeti u obzir kao i program Komisije koji je predstavljen Europskom parlamentu.

Završetak uređenog povlačenja Ujedinjene Kraljevine i budući odnosi

Dovršetak urednog i uređenog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije je tema kojom se europske institucije bave posljednje tri i pol godine. Ona se pretvorila u svojevrsnu sagu.

Mislimo da su sada ispunjeni uvjeti da se zaključi, u tehničkom i u pravnom smislu, sve što je potrebno da 31. siječnja, bilo da je to na razini Vijeća ili na razini suglasnosti Europskog parlamenta, ostvarimo prvi cilj, a to je uređeno povlačenje Ujedinjene Kraljevine uz sporazum.

Ono na čemu već sada radimo, zajedno s Komisijom i drugim članicama Vijeća, je usvajanje pregovaračkog okvira za buduće odnose. Znate da će prijelazno razdoblje trajati samo 11 mjeseci i to je vrijeme koje je previđeno za sklapanje novih ugovornih odnosa. Čini se, za sada, da vlada Ujedinjene Kraljevine nije voljna zatražiti produžetak koji može podnijeti, ako želi, do kraja siječnja. Ako to ne učini, onda ćemo morati na razuman i razborit način pregovarati prve ugovorne odnose nakon našeg rastanka.

Proširenje

Što se tiče proširenja, to je tema koja u svakom slučaju nije baš entuzijastično primljena na nacionalnim razinama javnosti i političkih stranaka kao što je to bio slučaj tijekom 90-ih godina, odnosno u prvoj polovici prošlog desetljeća.

No, na nama je ipak određena odgovornost jer mi smo zemlja u kojoj je održan Zagrebački summit 2000. godine i tada je bio utrt put europskoj perspektivi za zapadni Balkan. Hrvatska je u tom smislu najveći uspjeh u proteklih 30-ak godina.

Što se tiče zemalja zapadnog Balkana, stoga bismo željeli ovu temu uvrstiti u naš program i održat ćemo u ovoj dvorani sastanak na vrhu u svibnju.

Naša ideja je svake dvije godine održavati redovne sastanke na tu temu u strukturiranom okviru. To je nešto što je u odnosima između EU-a i zemlja zapadnog Balkana do danas nedostajalo.

Sjećate se da je 2003. godine održan sličan sastanak u Solunu, nakon kojeg smo imali prilično dugu stanku.

Godine 2014. njemačka kancelarka Angela Merkel organizirala je pretpristupni proces koji je bio više fokusiran na infrastrukturnu potporu i razvoj i na neki je način nadomjestio tu prazninu, no nije bavio političkim okvirom i samim pregovorima.

Mi želimo organizirati politički sastanak na vrhu koji će se uistinu baviti sadržajem svih najvažnijih pitanja. Želimo biti politički vrlo realni i razmotriti što će se dogoditi sljedećih godina. Posebnu ćemo pozornost usmjeriti na uklanjanje blokade nad pretpristupnim pregovorima za Sjevernu Makedoniju i Albaniju.

Mislim da s pristupom nove Komisije povjerenika Varhelyija, ako se ostvari napredak u pogledu metodologije pristupnih pregovora, možemo očekivati pozitivniju primjenu postupka prihvata i učlanjenja u Europsku uniju i ako u tome uspijemo moramo početi radi na deblokiranju odluke i održavanju sastanaka na međuvladinoj razini između tih dviju zemalja

Ovo je trenutak da pošaljemo stratešku poruku regiji.

To ne znači da ćemo zanemariti druge zemlje kao što je BiH jer i one imaju svoje mjesto i moramo podržavati i njihove napore za reformama.

Uspostava Konferencije o budućnosti Europe

Posljednja tema je uspostava okvira za Konferenciju o budućnosti Europe.

Potpredsjednica Europskog parlamenta Mairead McGuinness i potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica organizirat će poseban panel o ovoj temi u sljedeće dvije i pol godine.

To je vrlo važno jer moramo razriješiti sva pitanja koja se na pravi način nisu razumjela ili su bila zanemarena i zapostavljena u smislu toga kako europski građani doživljavaju Europu jer se jedan dio naših građana osjeća isključen, nezadovoljan i oni to svoje nezadovoljstvo izražavaju na različite načine. Neki se tijekom izbora okreću određenim skupinama koje postaju političke stranke ili izražavaju svoje nezadovoljstvo na neki drugi način, demonstracijama i prosvjedima s kojima se na europskom kontinentu suočavamo.

Konferencija o budućnosti Europe ne smije zamijeniti raspravu koja se inače vodi na institucionalnoj razini. Ta rasprava mora ostati otvorena i ne smije prejudicirati ishod.

Hrvatska bi željela dati svoj doprinos. Mora spomenuti i problem o kojem nitko ne želi pričati a to je nesporazum najvećih političkih grupa / klubova o tome što znači proces Spitzenkandidata jer ne možemo ući u izbore 2024. na isti način na koji smo u europske izbore ušli 2019. godine.

Stvorili smo dijametralno suprotna očekivanja različitih političkih klubova i percepcije različitih institucija o tome kako bi se trebali uzeti u obzir rezultati izbora za Europski parlament.

To sam sve želio reći na početku našeg dijaloga, veselim se vašim pitanjima na koja ću rado odgovoriti.