Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 22. 11. 2019.

Izdana nova obveznica po dosad najpovoljnijim uvjetima

Otvarajući 191. sjednicu Vlade, premijer Plenković izjavio je da su država i proračun fiskalno konsolidirani te da se troši koliko se ima, istaknuvši da se ta odgovorna politika odražava na financijske institucije i tržišta

Premijer Andrej Plenković izrazio je na početku 191. sjednice Vlade zadovoljstvo dostojanstvenom Kolonom sjećanja povodom Dana sjećanja na žrtvu Vukovara. "Dvadeset osam godina kasnije još jednom smo podsjetili na važnost i respekt koji imamo prema svim hrvatskim braniteljima, žrtvama Vukovara i Škabrnje i opće Domovinskog rata", naglasio je Plenković.

Nastavit ćemo pomagati Vukovar kao i do sada

Predsjednik Vlade podsjetio je i da su uoči 18. studenoga ministri Tomo Medved i Milan Kujundžić predstavili zakon o Vukovaru kao mjestu posebnog domovinskog pijeteta te zakon kojim će vukovarska bolnica postati Nacionalna memorijalna bolnica.

Dodao je i da Ministarstvo regionalnoga razvoja i dalje vodi intenzivne konzultacije s Europskom komisijom oko posebnog zakona koji bi za Vukovar imao jedan povlašteni tretman kada je riječ o pitanju državnih potpora čime bi se, kazao je Plenković, potaknuo gospodarski razvoj.

"Mi ćemo kao i do sada, što smo radili cijeli ovaj mandat, nastaviti pomagati grad heroj i njegove stanovnike", poručio je premijer.

Fiskalna konsolidacija – trošimo koliko zarađujemo

Predsjednik Vlade izvijestio je da je Ministarstvo financija izdalo obveznicu u iznosu 11 milijardi kuna te je uspjelo, naglasio je, refinancirati ova sredstva po najpovoljnijim uvjetima zaduživanja u povijesti.

"Zadužili smo se na domaćem tržištu kapitala po povoljnim uvjetima u iznosu od 3,5 milijardi kuna do 2024. te 7,5 milijardi kuna do 2034. godine, uz prinos od 0,36 posto i kamatnu stopu od 0,25 posto. To je puno povoljnije nego što je bilo ranije", ustvrdio je Plenković, dodavši da implicirana ušteda na kamatama na godišnjoj razini iznosi 340 milijuna kuna.

Kazao je da su država i proračun fiskalno konsolidirani te da se troši koliko se ima, istaknuvši da je takva odgovorna politika Vlade dobila svoje zrcaljenje u pogledima financijskih institucija i na financijskim tržištima.

Hrvatska s investicijskim kreditnim rejtingom, ustvrdio je Plenković, može i na domaćem tržištu biti u poziciji da se zadužuje po bitno povoljnijim uvjetima.

"To je istinsko postignuće Vlade i to će osjetiti i gospodarstvenici", ocijenio je predsjednik Vlade, čestitavši još jednom jučerašnjim dobitnicima Zlatne kune, koja, rekao je, pokazuje kako se naše tvrtke raznih veličina pozicioniraju na domećem tržištu, ali i kao izvoznici.

Znatno smanjenje broja blokiranih

Govoreći o Konačnom prijedlogu Ovršnog zakona, premijer Plenković je podsjetio na sve ono što je Vlada do sada učinila kako bi se blokiranim građanima olakšao njihov položaj.

U tom smislu naveo je da je 2018. godine donesen Zakon o otpustu dugova fizičkih soba i Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima.

"To su bila prva dva koraka, vrlo direktna i vrlo učinkovita koja su bitno pomogla našim sugrađanima koji su imali problem blokiranih računa ili su bili u dugotrajnoj blokadi, čime se otpisao dio dugova do 10 tisuća kuna te su obustavljene dugotrajne ovrhe koje su se pokazale nenaplativima", kazao je Plenković.

Treći zakon o stečaju potrošača također je polučio efekt, ocijenio je premijer, jer je, kazao je, omogućio dugotrajno blokiranima do iznosa od 20 tisuća kuna da se kroz jednostavni postupak stečaja potrošača oslobode tih obveza.

Koristi od tih mjera predsjednik Vlade je predstavio u brojkama, rekavši da je u ožujku 2018. bilo 325.254 blokirana, a u listopadu ove godine 243.655.

"To je značajno smanjenje, a posebno je važno imati na umu da je iznos blokade u ožujku 2018. kod Fine bio 43,37 milijarde kuna, a danas je 17,1 milijardi kuna. Dakle, očit korak naprijed u korist sugrađana koji su imali ovu vrstu problema", ustvrdio je Plenković.

Kao četvrtu zakonsku mjeru koje će zaokružiti nastojanja Vlade da pomogne blokiranima, premijer je naveo Konačni prijedlog ovršnoga zakona, gdje se, pojasnio je, ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave stavlja pod nadzor suda, ali se zbog rasterećenja sudova zadržavaju javni bilježnici kao povjerenici suda.

"Najvažnija poruka je da će se troškovi smanjiti te da neće biti deložacija od 1. studenog do 1. travnja", zaključio je Plenković.

Utvrđena godišnja kvota veća od 78 tisuća stranih radnika

Predsjednik Vlade osvrnuo se i na utvrđivanje godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2020., rekavši da je ona temeljem procjena pojedinih grana hrvatske industrije, zahtjeva poslodavaca i iskustva u ovoj godini na razini većoj od 78 tisuća.

Naglasio je da se time želi omogućiti jedan stabilan i predvidljiv kalendar za sva područja gospodarstva i rješavati potrebe na tržištu rada.

"Želimo da nova radna mjesta na tržištu rada iskoriste naši sugrađani, ali u situaciji u kojoj imamo 20 milijuna turista godišnje sigurno je važno da Vlada na vrijeme osigura pretpostavke kako bi se poslodavci mogli dobro pripremiti za sezonu", poručio je Plenković.

Pozivam sindikate na nastavak razgovora

Premijer Plenković ponovno se osvrnuo i na štrajk prosvjetara, naglasivši da Vlada poštuje jučer održani mirni prosvjed. Ponovio je da nije riječ o Vladi koja nije išla u susret pravima zaposlenika i radnika te povećanju plaća i mirovina.

"Malo smo i odgovorni što su se povećale plaće u našem mandatu za 11,49 posto, što ćemo danas na Vladi nakon pregovora sa sindikatima državnih službi potvrditi kao dogovor prihvaćanjem Dodatka II. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike", rekao je.

Premijer je ponovno naglasio da Vlada želi nastaviti razgovarati sa sindikatima i tražiti rješenja. Smatra da je najbitnije da većina javnosti shvati da je ovo Vlada u kojoj će u četiri godine mandata temeljem Temeljnog kolektivnog ugovora plaće porasti za 18,3 posto.

"Svjesni smo da naši partneri i pregovarači s druge strane stola imaju dugo pamćenje, da njihova perspektiva nije samo razgovor s aktualnom Vladom", ustvrdio je Plenković. Podsjetio je da Vlada u cijelom mandatu rješava popriličan broj kostura iz ormara, ispravlja raznorazne praznine i nepravde i trudi se to učiniti što je bolje moguće.

"Nastojat ćemo popraviti što možemo", poručio je premijer i pozvao sindikate na nastavak razgovora.

"Pozivam predstavnike sindikata na razgovore, mi moramo još malo tu odrazgovarati, pronaći rješenje. Ono što je sigurno i što odgovorno tvrdimo i što ministrica zna, apsolutno dijelimo stav da ne ići u školu nije rješenje", poručio je.

Premijer smatra da štrajk prema Vladi koja podiže plaće za 18 posto ne može biti dovoljan razlog da se ide na paralizu školskoga sustava.

U školu se mora ići

"Štrajk prema Vladi koja podiže plaće za 18 posto, samo zbog pitanja optike o koeficijentu, za koji ne kažemo da nije nepravedan i nelogičan, ne može biti dovoljan razlog da se ide na paralizu školskoga sustava, da se dovode u pitanje nadoknade, praznici i kalendar državne mature i prijemnih ispita", ustvrdio je.

Svi moramo pokazati stupanj odgovornosti, poručio je. "To je glavna poruka. Ovo nije pitanje emocija, ovo je pitanje racija, argumenti o reformi koja zahtijeva dosta ulaganja. Mi hoćemo razgovarati, razgovaramo stalno. Optuživati Vladu da ne želi razgovarati nije točno. Taj argument ne stoji", naglasio je Plenković, ponovivši da se u školu mora ići jer zato ona i postoji.

Premijer smatra da pojedini akteri koriste prosvjed da ga ispolitiziraju protiv Vlade u predizborno vrijeme. "Nitko ovdje nije naivan niti politički od jučer da ne razumije B plan, koji je zapravo A plan cijelo vrijeme. I to svi moraju znati i oni koji misle da se to ne vidi da nije na neki način prozreno, moraju jasno čuti da se to vidi i da se to zna", poručio je.

Ocijenio je da Vladi koja povećava plaće nije korektno raditi bunt na temi koja se odnosi na djecu. To racionalno nije korektno, politički je nekorektno. Razgovor da, no činjenica da djeca ne idu u školu - ne", istaknuo je Plenković.

Premijer smatra kako je Vlada bila uviđajna s obzirom da je štrajk do 15. studenoga plaćen. "Ovo što se radi od utorka po našem dubokom uvjerenju je i nepotrebno i nekorektno. Zovu i nas roditelji i pitaju što ćemo, dokle nećemo ići u školu s našom djecom ", rekao je premijer.

Ponovio je da je štrajk nepotreban u fazi kad je država konsolidirana.

"Kad imate zdravi gospodarski rast, rast plaća, rast mirovina, razgovore sa sindikatima, a imate štrajk. To ne može biti uobičajeno i normalno i nećemo pristati da se, u situaciji kad svake godine pružamo ne jednu, nego dvije, tri ruke stavlja kritika da nismo otvoreni za socijalni dijalog. Itekako jesmo. I svi koji kane dalje prosvjedovati, moraju znati da se to vidi", poručio je na kraju predsjednik Vlade.

Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je 13 točaka dnevnog reda

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković je obrazlažući Konačni prijedlog Ovršnog zakona istaknuo da se vraća ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave pod nadzor suda.

„To je sukladno odluci Suda Europske unije i to je potrebno napraviti. Često je postavljano pitanje hoćemo li time opteretiti sud i hoćemo li biti nove 'hrpe' neriješenih predmeta. Mi smatramo da nećemo i zato smo ostavili FINA-u i javne bilježnike kao povjerenike suda, koji moraju pomoći u ubrzanju postupka“, kazao je.

Brzinu jamči digitalizacija

Poručio je da ovršni postupak mora biti brz jer je to tehnički postupak koji se vodi za ispunjenje obveza gdje već u pravilu postoji ovršni akt, dodavši da brzinu jamči digitalizacija.

„Imat ćemo potpuno digitaliziran spis. Dakle, sve propisane obrasce – i za podnošenje prijedloga za ovrhu, i za postupanje sudova i donošenje svih akata“, naglasio je Bošnjaković.

Jedan od osnovnih ciljeva, kazao je, kod izrade zakona bio je da ovršni postupak bude jeftiniji. Istaknuo je da neće biti troška koji je prije znao biti nekoliko tisuća kuna, a to je sastav prijedloga za ovrhu.

„Nema potrebe za takvim troškovima. Bit će propisan obrazac koji će se popunjavati te će biti minimalna naknada za njegovo popunjavanje“, napomenuo je.

Naknade FINA-e i javnih bilježnika su ograničene na predmete do 5 tisuća kuna i one koji su preko 5 tisuća kuna. „Tu su sada određene fiksne naknade i to se više neće mijenjati“, dodao je.

Izdvojio je smanjivanje prostora za mogućnost zlouporaba, a to je da dužnik ne zna da je dužan niti da se protiv njega vodi ovrha.

„Prije pokretanja ovrhe bit će dva pokušaja neposredne dostave ovršeniku. Ukoliko ne bude moguća dostava, tada će se u trećem pokušaju oglasiti na oglasne stranice suda da je netko dužan i da se vodi ovrha, s tim da će obavijest o tome dobiti u svoj poštanski sandučić“, rekao je.

Bez deložacija u zimskom razdoblju

Naglasio je da predmet ovrhe ne mogu biti božićnice, uskrsnice, dnevnice te se to širi i na topli obrok.

„Vrlo smo osjetljivi u postupanju u ovrsi nad nekretninama. Nema ovrhe u zimskom periodu, ali štitimo i jedinu nekretninu. Na jedinoj je nekretnini, dakle, temeljno načelo zakona da nema ovrhe, osim ako netko znajući sam za to temeljno načelo želi založiti svoju nekretninu, tada je u tom slučaju to moguće. Ali, to je tada volja isključivo dužnika“, kazao je Bošnjaković.

Istaknuo je da se ovim zakonom olakšava situacija poduzetnicima koji su do sada imali obvezu sami na plaće provoditi ovrhu. „Sada sve to radi FINA, dakle ni poduzetnici ni Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje više nisu u toj obvezi“, izvijestio je.

Podsjetio je da je broj blokiranih do sada smanjen za gotovo 100 tisuća, dodavši da je tendencija smanjivanje broja blokiranih.

Bošnjaković je kazao da će zakon stupiti na snagu 1. srpnja s obzirom da se radi o velikom digitalnom zahvatu te je potrebno sinkronizirati informatičke procese kod javnih bilježnika, FINA-e i sudova.

Društvima za upravljanje fondovima dodjeljuje se ovlast za obavljanje serviserskih poslova

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić predstavio je objedinjen Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima. Govoreći o glavnim razlozima izmjena, izdvojio je prijenos pravne stečevine Europske unije.

„Dakle, Uredba o sekuritizaciji koja stupila na snagu 1. siječnja 2019. godine te u malom dijelu izmijenila direktive prenesene o oba tzv. fondovska zakona“, kazao je.

Istaknuo je da se društvima za upravljanje fondovima daje ovlast obavljanja poslova servisera, što znači da svakodnevno mogu aktivno upravljati portfeljem koji je uključen u sekuritizaciju, ako se na njega takvi poslovi delegiraju.

Napomenuo je da je jedan od razloga izmjena zakona i usklađivanje sa Zakonom o tržištima kapitala koji je stupio na snagu u srpnju 2018. godine.

Kada je riječ o izmjenama i dopunama, Marić je izvijestio da je usklađena terminologija koja odnosi na distribuciju udjela, nuđenje udjela je postala distribucija udjela, promijenjeni su uvjeti za članove uprave i nadzornog odbora, uzeta je mogućnost različitog iskustva za članove nadzornog odbora, ukinut je uvjet položenog ispita za investicijskog savjetnika za člana uprave, propisan je uvjet skupnog raspolaganja stručnim znanjem i iskustvom - i to trogodišnje iskustvo vođenja odnosno nadzora financijskih institucija, ili petogodišnje za ostale institucije.

„Omogućeno je alternativnom investicijskom fondu koji udjele ne nudi javnom ponudom da kao depozitara koristi podružnicu kreditne institucije iz države članice Europske unije“, kazao je.

Osnovica za izračun plaće za državne službenike i namještenike veća za 6,12 posto

Ministar rada i mirovinskoga sustava Josip Aladrović predstavio je Prijedlog zaključka o prihvaćanju Dodatka II. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike.

„U kolektivnim pregovorima koji su vođeni u dobroj vjeri i s međusobnim uvažavanjem i razumijevanjem, stranke Kolektivnog ugovora sporazumjele su se da će se osnovica za izračun plaće za državne službenike i namještenike u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu povećati za ukupno 6,12 posto, i to u tri navrata: od 1. siječnja za 2 posto, dodatnih 2 posto od 1. lipnja i posljednjih 2 posto od 1 listopada 2020. godine“, kazao je.

Dogovoreno je također povećanje regresa i godišnje nagrade za božićne blagdane s 1 250 na 1 500 kuna te dara u prigodi dana Svetog Nikole s 500 na 600 kuna. Osim navedenog, otpremnina prilikom odlaska u mirovinu službenika i namještenika od 1. siječnja 2020. godine iznosit će dvije osnovice za izračun plaće državnog službenika i namještenika, umjesto tri proračunske osnovice.

Utvrđena kvota za zapošljavanje stranaca u 2020. godini

Ministar Aladrović predstavio je i Prijedlog odluke o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2020.

„Na temelju zakonskog uređenja rada stranaca u Republici Hrvatskoj i uspostavljenog kvotnog sustava, Vlada svake godine uređuje kvotu dozvola za zapošljavanje stranaca za iduću kalendarsku godinu“, pojasnio je i dodao da je prijedlog odluke iniciran prijedlogom Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, a na temelju broja izdanih dozvola za boravak i rad stranaca po djelatnostima i zanimanjima tijekom 2019. godine te broja i struktura nezaposlenih osoba u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

„Imajući u vidu broj izdanih dozvola za zapošljavanje u 2019. godini, Ministarstvo unutarnjih poslova predložilo je 25 000 dozvola za produženje već izdanih dozvola“, nastavio je Aladrović.

„Predložena ukupna godišnja kvota dozvola za 2020. godinu za zapošljavanje stranaca u Republici Hrvatskoj iznosi 103 470 dozvola, i to 78 tisuća za boravak i rad te 25 tisuća dozvola za produženje već izdanih dozvola“, rekao je ministar. Ujedno, dana je ovlast ministru rada i mirovinskoga sustava da odlukom poveća i preraspodjeli utvrđenu kvotu dozvola u graditeljskoj djelatnosti za najviše do 5 tisuća te u turističkoj i ugostiteljskoj djelatnosti za najviše do 5 tisuća dozvola, ovisno o potrebama i stanju na tržištu rada.

Suradnja s Izraelom na području kibernetičke sigurnosti

Vlada je donijela Zaključak u vezi s Memorandumom o suglasnosti između Vlade Republike Hrvatske i Izraelske nacionalne uprave za kibernetiku Države Izraela o suradnji u području kibernetičke sigurnosti.

Državna tajnica za europske i međunarodne poslove u Ministarstvu unutarnjih poslova Terezija Gras kazala je da ozbiljnost i priroda kibernetičkih napada od svake pojedine države zahtjeva ulaganje dodatnih napora, inovativnost, ali i međunarodnu suradnju.

„Republika Hrvatska je sustavnije pristupila jačanju vlastitih kapaciteta kao odgovor na takvu vrstu ugroza usvajanjem Nacionalne strategije za kibernetičku sigurnost, a država Izrael u tom području raspolaže značajnom ekspertizom i ubraja se u pet vodećih država svijeta i zbog toga smo se odlučili na zaključivanje Memoranduma“, pojasnila je državna tajnica Gras i dodala da će se njime omogućiti razmjenjivanje najbolje prakse, metodologije i politike o kibernetičkoj sigurnosti, organiziranje međusobne posjete predstavnika i stručnjaka radi rasprava i sudjelovanja na seminarima i konferencijama, te suradnja u izgradnji kapaciteta i ostalim aktivnostima na području kibernetičke sigurnosti.