Vlada trajno potpomaže podizanje kvalitete života na hrvatskim otocima

U povodu Dana Grada i blagdana svetoga Roka premijer Plenković sudjelovao je u Starome Gradu na otoku Hvaru u svečanoj sjednici Gradskog vijeća, a sastao se i s gradonačelnikom Antoniom Škarpom

U svojem govoru na svečanoj sjednici premijer Plenković naglasio je da je Vlada privržena razvoju hrvatskih otoka čemu svjedoče mnogi projekti i novi zakonski okvir kojim su napravljeni brojni iskoraci.

Prisjetio se kako je 2016. godine u Bruxellesu, u Europskom parlamentu, imao čast ugostiti mnoge Hvarane u prigodi kulturnoga skupa koji je povezao grčki otok Paros i Stari Grad na Hvaru. Izrazio je također zadovoljstvo time što je 2008. godine u Parizu nazočio uvrštenju Starogradskog polja i jezgre Staroga Grada na UNESCO-ov Popis svjetske baštine.

Suradnja Vlade i lokalne samouprave bez presedana

Premijer Plenković kazao je da se njegova Vlada rukovodi četirima temeljnim načelima u odnosu prema lokalnoj i područnoj samoupravi. Prvo je načelo partnerstvo odnosno dijalog i suradnja za koju premijer smatra da je bez presedana u odnosu na prijašnje vlade.

„Taj je sustavni dijalog pridonio i boljem razumijevanju onoga što je važno na lokalnoj razini, a i određivanju prioriteta“, kazao je premijer Plenković.

Drugo je načelo funkcionalna decentralizacija, rekao je premijer, pojasnivši da Vlada želi prepustiti sve ono što može lokalnim predstavničkim tijelima i izabranim gradonačelnicima, načelnicima i županima, uvjerena da je to dobro za rješavanje problema na lokalnoj razini.

„Da bismo omogućili našim jedinicama lokalne i područne samouprave da budu snažniji akteri u tom djelovanju, napravili smo onaj presudni iskorak, a to je bila fiskalna decentralizacija“, poručio je predsjednik Vlade govoreći o trećem načelu odnosa Vlade s lokalnom samoupravom.

Naglasio je da nema jedinice lokalne samouprave koja nije imala veće koristi od Zakona o financiranju lokalne i područne samouprave. Dodao je da je zahvaljujući tome Zakonu i sam Stari Grad dobio oko 18 posto više sredstava, a najnoviji podaci pokazuju da taj grad ostvaruje oko 55 posto više prihoda.

Četvrto je načelo operativna provedba projekata. „To je najbitnije – da na lokalnoj razini osjetite i pruženu ruku središnje vlasti i korist od hrvatskoga članstva u Europskoj uniji“, istaknuo je.

Brojni projekti na otoku Hvaru

Podsjetio je da je Vlada u listopadu prošle godine održala sjednicu u Hvaru posvećenu razvoju hrvatskih otoka i hrvatskoga turizma.

Naglasio je pritom da se Vlada vodila saznanjem da je nakon 20 godina potreban novi i moderniji zakonski okvir za hrvatske otoke te da su iskoraci u tom smislu napravljeni u namjeri da što veći broj ljudi ostaje na otocima te da se podupiru mjere demografske revitalizacije.

Kao primjer demografske revitalizacije u Starome Gradu naveo je podatak da je za prvo dijete osigurano 5.000 kuna, za drugo 10.000, a za treće čak 70.000 kuna.

„Vodimo računa o tome što lokalna zajednica može komplementarno dodati svim mjerama koje poduzimamo na nacionalnoj razini“, poručio je.

Sjednica Vlade na Hvaru, podsjetio je premijer, donijela je i brojne ugovore nizu lokalnih jedinica i brojne projekte, osobito elektro-energetskoga razvoja, kao i niz projekata lučke infrastrukture na otoku Hvaru, u koje je uloženo preko 110 milijuna kuna.

Prije mjesec dana u Jelsi je potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za Projekt poboljšanja vodno komunalne infrastrukture aglomeracije Jelsa - Vrboska i aglomeracije Stari Grad, koji će stupanj priključenosti stanovništva na sustav vodovoda i odvodnje povećati sa sadašnjih 55% na 95%.

„To je sasvim nova kvaliteta života na središnjem dijelu otoka Hvara, konkretan projekt koji će se realizirati do 2022. godine, a ujedno će i izgled naših kala, naših ulica biti puno primjereniji našem mediteranskome stilu i baštini“, poručio je premijer Plenković naglasivši da je riječ o ogromnom projektu, vrijednom 473 milijuna kuna, koji će omogućiti i bolji razvoj otoka, ali i nova radna mjesta.

Posebno zadovoljstvo izrazio je time što je u mandatu ove Vlade završena obnova Hvarskoga kazališta, koja je trajala 25 godina.

„Našli smo načina da zaokružimo financijska sredstva i danas grad Hvar ponovno ima svoje kazalište, jedno od najstarijih komunalnih kazališta u Europi, ima svoj Arsenal“, dodao je.

Od ostalih velikih investicija izdvojio je onu od 100 milijuna kuna u povijesni hotel Palace Elisabeth, koji će otoku Hvaru konačno omogućiti da ima reprezentativan hotel s 5 zvjezdica.

Investiciju Valamara u hotele Helios premijer Plenković ocijenio je jamstvom podizanja kvalitete turističke usluge upravo u Starome Gradu, koji će time biti i jača i privlačnija turistička destinacija.

Stari Grad je grad kulture, obrazovanja, glazbe i sporta

U tom se kontekstu premijer Plenković osvrnuo i na raspravu o rezultatima ove turističke sezone naglasivši da je Hrvatska trenutno u kumulativnim iznosima bolja i po dolascima i po broju noćenja te izrazio uvjerenje da će na kraju ove turističke sezone Hrvatska ponovo biti u onim okvirima koji su za zemlju od nešto više od 4 milijuna ljudi fascinantni jer je godišnje posjeti oko 20 milijuna turista uz preko 100 milijuna noćenja. Dodao je kako očekuje da će prihodi od turizma doseći 12 milijardi eura.

„To su brojevi koje smo mi, u razvoju hrvatskoga turizma, realizirali puno ranije nego što je Strategija razvoja hrvatskoga turizma predviđala“, poručio je predsjednik Vlade.

Izrazio je i zadovoljstvo suradnjom državne i lokalne razine koja je potaknula razvoj dječjih vrtića, kazavši da je to, uz obrazovni sustav i brigu o mladima, hrvatska budućnost.

„Stari Grad zaista je grad kulture, obrazovanja, grad glazbe, grad sporta, plivanja, naše pomorske orijentacije i vidim da su u svim tim segmentima napravljeni iskoraci. Vlada će podržavati sve te projekte i nastojati vam pomoći financijski zaokružiti sve ono što treba“, rekao je premijer Plenković naglasivši da otok Hvar u ovoj Vladi ima iskrenoga prijatelja i partnera u želji da uvjeti života na otocima budu jednaki onima na kontinentu.

„Vodeći se idealima svetoga Roka, koji je bio zaštitnik od kuge i kolere, čovjeka koji je pokazao što u praksi znači kršćanska solidarnost jer je uvijek pomagao onima koji su bili ugroženi, siromašnima, a i bolesnima, smatram da upravo na otoku moramo to kršćansko načelo solidarnosti stalno imati na umu i provoditi ga u praksi“, zaključio je predsjednik Vlade čestitavši blagdan svetoga Roka i Dan Staroga Grada.

Turizam je zamašnjak gospodarstva, nove mjere omogućit će veće plaće i novo zapošljavanje

Nakon svečane sjednice Gradskoga vijeća, premijer Plenković odgovarao je na pitanja novinara o aktualnim političkim i gospodarskim temama.

Govoreći o stanju u hrvatskom zdravstvu naglasio je kako su dostupnost zdravstvenog sustava te objedinjavanje, posebno u smislu nabave i funkcionalna spajanja, put kojim Vlada treba ići.

Dodao je da u zdravstvu Vlada mora i može napraviti još više, s ciljem da cjelokupno zdravstveno i medicinsko osoblje ostane raditi u Hrvatskoj.

Od turističke sezone očekuje da će biti dobra. "Po sadašnjim podacima, u odnosu na lani, u plusu smo za kolovoz i po broju noćenja i broju dolazaka. Kumulativno, i ova će sezona biti u okvirima prošlogodišnje", rekao je premijer Plenković naglasivši da su za zemlju od 4 milijuna ljudi koju posjeti 20 milijuna turista godišnje uz 100 milijuna noćenja i uz prihode od oko 12 milijardi eura jako dobri podaci.

Ocijenio je također da je Hrvatska premašila očekivanja iz Strategije razvoja turizma, ali da treba i dalje ulagati u kvalitetu te pružati odličnu uslugu za cijenu po kojoj je nudi.

„Hrvatski je turizam zamašnjak našeg gospodarstva i mislim da smo mjerama koje se tiču porezne reforme, dakle smanjenjem poreza u ugostiteljskim objektima na hranu i piće s 25 na 13 posto, poduzeli iskorak koji će omogućiti i veće zapošljavanje i porast plaća“, kazao je predsjednik Vlade.