Europska komisija prepoznaje reformske napore Vlade

Na početku 160. sjednice Vlade premijer Plenković se osvrnuo na preporuke Europske komisije, koje pokazuju da većina reformskih napora Vlade ide u dobrom smjeru, što potvrđuju i gospodarski pokazatelji o porastu BDP-a od 3,9%

Otvarajući 160. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne teme u proteklome tjednu, prvenstveno na jučer objavljeno izvješće Europske komisije, odnosno proljetni gospodarski paket u okviru europskoga semestra.

„Možemo biti zadovoljni s onim što je Komisija kazala, u odnosu na ranije preporuke proteklih godina. Izrazito je važno što su primijetili napredak u provođenju strukturnih reformi, kao i što je Komisija prije nekoliko mjeseci rekla da je Hrvatska izašla iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža te da bilježimo odlične rezultate i na fiskalnom i na strukturnom planu“, kazao je predsjednik Vlade.

Naglasio je da sve četiri preporuke pokazuju da većina reformskih napora koje Vlada poduzima ide u dobrom smjeru.

Prva se preporuka, pojasnio je, odnosi na pojačani proračunski okvir i nadzor, druga na smanjenje teritorijalne rascjepkanosti javne uprave, treća na provedbu reforme obrazovanja te četvrta na sustav plaća u javnoj upravi.

Komisija stavlja u fokus investicije, a hrvatski je BDP rastao u prvom kvartalu 3,9 posto i zbog porasta investicija od 11 posto. Predsjednik Vlade dodao je da će i europska sredstva pomoći posebice u pogledu investicija u infrastrukturu, prometnu i energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i okolišnu infrastrukturu.

Preporuke Europske komisije dodatno su ohrabrenje

Dodatne napore, kazao je predsjednik Vlade, potrebno je usmjeriti u korporativno upravljanje javnim poduzećima, a Ministarstvo državne imovine u tom pogledu već obavlja niz aktivnosti. No, dodao je kako je potrebno povećati učinkovitost, profitabilnost i imati jasne operativne ciljeve poslovanja.

Što se tiče pravosuđa i sankcioniranja i prevencije korupcije, predsjednik Vlade istaknuo je da je potrebno nastaviti dosadašnje aktivnosti, poboljšati brzinu trajanja postupaka, smanjiti zaostale postupke i učiniti pravni okvir i predvidivim i pouzdanim.

Poručio je da su preporuke Europske komisije dodatno ohrabrenje za reformski proces koji Vlada vodi sada već treću godinu, a zbog kojeg je uspjela vratiti Hrvatsku i na investicijski kreditni rejting.

„Ovakav rast BDP-a i ovakve preporuke Komisije govore da je reformski napor koji Vlada radi prepoznat i da smo na tragu politike koju treba nastaviti“, kazao je.

Istaknuo je da je i Europska komisija, kao i druge međunarodne institucije, mirovinsku reformu ocijenila pozitivnom.

„Ono što radimo, radimo u interesu umirovljenika, da mirovine budu veće, da nema diskriminacije“, poručio je predsjednik Vlade.

Hrvatski izvoznici pozdravljaju Vladine reformske napore

Od ostalih je tema izdvojio konvenciju hrvatskih izvoznika koji su, kazao je, zamašnjak hrvatske ekonomije.

Iz njihovih analiza, dodao je predsjednik Vlade, vidi se da pozdravljaju Vladine reformske napore te očekuju daljnje iskorake u pogledu olakšavanja poslovanja i podupiranja poduzetnika.

Poručio je da će Vlada i dalje nastaviti podržavati one tvrtke koje su konkurentne i prate globalna kretanja.

Osvrnuo se i na obilježavanje 25. obljetnice kune, što je bila prigoda za evociranje postignuća u monetarnoj politici, ali i za razgovor o uvođenju eura, na čemu Vlada radi postupno i sustavno u partnerstvu s Hrvatskom narodnom bankom.

Plenković i Juncker o europskim temama

Na kraju je najavio da danas i sutra u Hrvatskoj boravi predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, po prvi puta u svom mandatu.

„To je prigoda da još jednom analiziramo sve teme koje se odnose na gospodarstvo, sigurnost, bolju apsorpciju europskih fondova, pripreme Strateškoga programa 2019.-2024. te pripreme našega predsjedanja u prvoj polovici 2020. godine“, rekao je predsjednik Vlade.

Do 2021. udjel javnog duga u BDP-u smanjit će se na 65,4 posto

Na otvorenom dijelu sjednice raspravljena je 21 točka dnevnog reda.

Vlada je usvojila Strategiju upravljanja javnim dugom za razdoblje 2019. – 2021. koju je predstavio ministar financija Zdravko Marić, a njome se projicira smanjenje udjela javnog duga u BDP-u sa 71,6 posto BDP-a u 2019., na 68,5 posto u 2020. odnosno 65,4 posto u 2021. godini.

Ministar je ocijenio da je u zadnje tri godine ostvaren značajni napredak u upravljanju javnim financijama, s fokusom na rashodnoj strani proračuna i uporabom prihoda prije svega za smanjivanje javnog duga te porezno i neporezno rasterećenje građana i gospodarstva.

Podsjetio je da je u 2016. proračunski manjak smanjen na 1 posto BDP-a, a javni dug na 80,5 posto BDP-a, a da su tijekom 2017. i 2018. godine nastavljena pozitivna kretanja ekonomske aktivnosti te je ostvaren proračunski višak u obje godine i to od 0,8 odnosno 0,2 posto BDP-a, napomenuvši da bi potonji bio i veći da nije bilo jamstava za Uljanik od 2,5 milijardi kuna.

"Takva fiskalna kretanja utjecala su na smanjenje udjela javnog duga u BDP-u za više od 9 postotnih bodova, odnosno s 83,7 posto BDP-a krajem 2015. na 74,6 posto u 2018. godini, što je značajno iznad prosječnog smanjenja članica EU 28", istaknuo je.

U isto vrijeme, pojasnio je ministar Marić, poboljšani su uvjeti zaduživanja na domaćem i međunarodnom financijskom tržištu, uz aktivnu politiku upravljanja javnim dugom, doprinijeli su smanjenju rashoda za kamate za gotovo 3 milijarde kuna. Predsjednik Vlade Plenković ustvrdio je da je riječ o iznosu jednakom cijeni Pelješkog mosta.

Marić je istaknuo i kako su na ta postignuća reagirala domaća i međunarodna tržišta kapitala, pa je tako premija osiguranja od kreditnog rizika u protekle tri godine smanjena za više od 200 baznih bodova.

Ocijenio je da i dalje ima prostora za smanjenje kamata, bez obzira, kazao je, na brojne najave o tome kako će referentne kamatne stope krenuti prema gore.

"Smatramo da je još uvijek moguće značajno smanjiti premiju rizika, pa tako i trošak financiranja obveza iz državnog proračuna, a to će utjecati na smanjenje cijena duga i kapitala za poduzetnike i građane", ustvrdio je ministar Marić.

Usprkos takvim pozitivnim pokazateljima, rekao je Marić, gospodarstvo zemlje i dalje karakteriziraju određeni vanjski i unutarnji rizici, pa će se u idućem razdoblju biti provođena aktivne politika upravljanja javnim dugom s ciljem osiguravanja njegove dugoročne održivosti i ograničavanja negativnih efekata povezanih rizika. Stoga će se Vladina ekonomska politika usmjeriti na tri stupa: visokokvalitetne investicije, učinkovite strukturne reforme te makroekonomsku stabilnost i održive javne financije.

Osniva se Povjerenstvo za pomilovanja pri Ministarstvu pravosuđa

Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o pomilovanju. Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Juro Martinović kazao je da se postupak pomilovanja nije mijenjao gotovo 16 godina. Budući da su se u tom razdoblju dogodile značajne promjene na području kaznenog zakonodavstva, predloženi Zakon usklađuje se s Kaznenim zakonom, Zakonom o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji te Zakonom o probaciji.

Državni tajnik rekao je da se ovim Prijedlogom zakona predlaže pri Ministarstvu pravosuđa osnivanje Povjerenstva za pomilovanja sa sedam članova na vrijeme od četiri godine, koje donosi obrazloženo mišljenje i prijedlog o molbi za pomilovanje koji se dostavlja predsjedniku Republike, a koji donosi odluku o pomilovanju.

"Predloženim zakonom popunjavamo prazninu koja se dogodila nakon što je predsjednica Republike 2016. godine raspustila Komisiju za pomilovanje koja je bila u njezinom Uredu. Sada se predlaže oformiti povjerenstvo koje će i stvarno i pravno biti dio Ministarstva pravosuđa", rekao je državni tajnik Martinović.

Predsjednik povjerenstva uvijek bi bio ministar pravosuđa, a imalo bi još šest članova iz reda istaknutih pravnih stručnjaka i društvenih uglednika, koji bi davali mišljenje na molbe za pomilovanje i dostavljali predsjedniku države na konačnu odluku, što je ustavna ovlast predsjednika.

"Pokušalo se napraviti balans da se Ured predsjednice rastereti tehničkih poslova, a istovremeno da se ne dira u ustavnu ingerenciju predsjednika države", kazao je Martinović.

Saboru upućen Konačni prijedlog zakona o državljanima EGP-a

Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić predstavio je Konačni prijedlog zakona o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji (EU), koji je usklađen s Direktivom Vijeća od 29. travnja 2004. o pravu državljana Unije i članova njihovih obitelji o slobodi kretanja i boravka na području države članice.

"U Hrvatskoj je prema podacima od 31. prosinca 2018. privremeni boravak imalo prijavljeno 8.015 državljana članica Europskog gospodarskog prostora i članova njihovih obitelji, a 6.444 su imali stalni boravak", izvijestio je državni tajnik.

Podsjetio je da državljani Europskog gospodarskog prostora osim državljana Republike Austrije mogu u Hrvatskoj raditi i pružati usluge bez pribavljanja radne dozvole. "Ukoliko žele ostati dulje od tri mjeseca tada moraju prijaviti boravak i pritom prilažu osobnu iskaznicu ili putnu ispravu i dokaz da obavljaju djelatnost npr. ugovor o radu ako su zaposlenici", pojasnio je državni tajnik.

Katić je kazao da je Konačnim prijedlogom zakona uređeno da će državljani Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske zadržati privremeni odnosno stalni boravak koji će imati u trenutku izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU te se propisuje obveza da u određenom roku ishode nove dozvole boravka sukladno posebnom propisu kojim se regulira boravak državljana trećih zemalja. Dodao je da je takvih osoba u Hrvatskoj ukupno 643.

Hrvatska traga za 1.902 osobe iz Domovinskog rata

"Republika Hrvatska još uvijek traga za ukupno 1.902 neriješena slučaja nestalih i smrtno stradalih osoba iz Domovinskoga rata", izvijestio je državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Ivan Vukić obrazlažući Konačni prijedlog zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu.

Državni tajnik pojasnio je da ovaj Zakon propisuje aktivnosti i nadležnosti u postupku traženja od prijave nestanka, prikupljanja istraživanja i saznanja o prikrivenim grobnicama, ekshumacijama, identifikacijama, kao i suradnju s međunarodnim organizacijama, drugim državama te udrugama obitelji do nadležnih tijela za njegovu provedbu.

"U izradi ovog zakona, kroz koji šaljemo snažnu poruku domoljubne odgovornosti, uz predstavnike svih mjerodavnih tijela u Republici Hrvatskoj sudjelovale su i udruge koje okupljaju obitelji nestalih u Domovinskom ratu" istaknuo je Vukić.

Usvojen Nacionalni program športa 2019–2026.

Obrazlažući Nacionalni program športa 2019–2026, koji je Vlada usvojila na sjednici, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar istaknuo da je Hrvatska poznata po vrhunskim športskim rezultatima.

Naglasio je da se prvi put donosi ovakav jedan dokument kako bi se našim športašima osigurali još bolji uvjeti, a građane senzibiliziralo o važnosti tjelesne aktivnosti.

Štromar je podsjetio na to da je Republika Hrvatska u samom svjetskom vrhu po broju osvojenih medalja na najvećim natjecanjima u odnosu na broj stanovnika, ali suprotno tome, dodao je, posebno se ističe podatak da se 62,5% populacije starije od 15 godina ne bavi nikakvom tjelesnom aktivnošću.

"Nacionalnim programom športa osigurat ćemo preduvjete kako bi se popravila negativna statistika kad je u pitanju tjelesna aktivnost te poboljšali uvjeti za nastavak ostvarivanja vrhunskih rezultata naših športaša", rekao je.

Nacionalni program športa sadrži 6 općih i 19 posebnih ciljeva te 62 mjere. Potpredsjednik Vlade kazao je će se osigurati učinkovitiji sustav športa kroz donošenje kategorizacije športova i kriterija financiranja športskih programa, veću aktivnost građana kroz poticanje programa zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja na svim razinama te će riješiti pitanje obuke neplivača, jedinstvena stipendija na državnoj razini za vrhunske športaše I. i II. kategorije, podmirivanje mirovinskog i zdravstvenog osiguranja za vrhunske športaše I. kategorije, ulaganje u športsku infrastrukturu, skrb o stručnim kadrovima te bolji sustav upravljanja u športu.

"Ovim dokumentom osigurat ćemo da se 2026. godine Hrvatska i dalje ponosi sjajnim športskim uspjesima naših športaša kojima su osigurani svi uvjeti za bavljenje športom, ali i da bude puno aktivnija, a posljedično i zdravija nacija, nego je to u ovom trenutku", poručio je Štromar.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković dodao je da dokument izrađen u suradnji s našim eminentnim športskim stručnjacima.

Vlada je osnovala i Nacionalno vijeće za zaštitu potrošača koje sudjeluje u izradi Nacionalnog programa zaštite potrošača i Izvješća o provedbi Nacionalnog programa, potiče izmjene i dopune postojećih propisa i donošenju novih propisa iz područja zaštite potrošača.

Pilot projekt UNESCO proglasio jednim od 12 najboljih u svijetu

Predstavljajući Zaključak o povećanju alokacije za projekt e-Škole: Razvoj sustava digitalno zrelih škola (II. faza), ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak istaknula je da o kvaliteti pilot projekta najbolje govori činjenica da ga je UNESCO proglasio jednim od 12 najboljih projekata u svijetu u području primjene IKT-a u obrazovanju za 2017. godinu.

Projekt e-Škole uvršten je u Operativni program "Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020." kao veliki projekt, a predviđa cjelovitu informatizaciju administracije, poučavanja i učenja unutar škola, kako bi se osiguralo da velika većina javnih škola u Hrvatskoj postane informatički pismena do 2023. godine.

Ovim zaključkom prihvaća se povećanje alokacije od 40 milijuna eura, kako bi se projektom obuhvatile sve javne škole u Republici Hrvatskoj, a Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije se zadužuje za provedbu svih aktivnosti radi realizacije povećanja alokacije tijekom izmjene Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija".

U slučaju neodobrenja predloženih izmjena Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija" iznos povećanja alokacije od 40 milijuna eura osigurat će se u okviru limita ukupnih rashoda Ministarstva znanosti i obrazovanja, odnosno unutar limita ukupnih rashoda državnog proračuna.

"Iako smo uvjereni da će alokacija biti osigurana, jer to je os koja ostvaruje rezultate u europskim fondovima, zaključkom Vlade osiguravamo da se projekt može pokrenuti na vrijeme i završiti planirano do 2023. godine", kazala je ministrica Divjak.

Izvor: Vlada / Hina