Ulaganja od 200 milijuna eura osnažit će riječku infrastrukturu

Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravio je danas u Rijeci, gdje je obišao radove na rekonstrukciji željezničkog kolodvora Rijeka-Brajdica te posjetio Klinički bolnički centar Rijeka

Premijer Plenković obišao je radove na rekonstrukciji željezničkog kolodvora Rijeka-Brajdica i izgradnji intermodularnog terminala, zajedničkog projekta Lučke uprave Rijeka i HŽ Infrastrukture, koji je sufinanciran sredstvima Instrumenta za povezivanje Europe. Potom je posjetio Klinički bolnički centar Rijeka te se upoznao s napretkom radova u izgradnji novih KBC-ovih odjela za ginekologiju i pedijatriju.

Nakon susreta s članovima Uprave Kliničkog bolničkog centra, predsjednik Vlade Plenković dao je izjavu za medije, kazavši da će se u sljedeće tri godine izgraditi nova zgrada Kliničkog bolničkog centra Rijeka. Podsjetio je da je Vlada 2018. godine donijela dvije važne odluke, višegodišnje financiranje od 400 milijuna kuna i novu odluku za drugu fazu gradnje bolnice od 350 milijuna kuna.

Vlada je donijela dvije važne odluke o KBC-u Rijeka vrijedne 750 milijuna kuna

"Dakle, projekt vrijedan 750 milijuna kuna, koji će ovu bolnicu iz 30-tih godina prošlog stoljeća, supstituirati jednom novom modernom zgradom i time omogućiti za više od 500 tisuća pacijenata koji gravitiraju KBC-u Rijeka da imaju najmoderniju i dostupnu zdravstvenu uslugu", poručio je Plenković.

Izrazio je zadovoljstvo što se ovaj projekt odvija u duhu partnerstva, suradnje i dijaloga između Vlade, Grada i Županije.

"Nadam se da ćemo uskoro kada se izabere izvođač radova prionuti poslu i za tri godine svjedočiti još jednom mozaiku ovoga prostora koji je već sada oplemenjen s fakultetima u okviru Sveučilišta u Rijeci", kazao je.

Osvrnuvši se na posjet terminalu na Brajdici, predsjednik Vlade je istaknuo da je riječ o projektu vrijednom oko 30 milijuna eura, što je dio ukupnih ulaganja u lučku, željezničku i cestovnu infrastrukturu u Rijeci u vrijednosti od 200 milijuna eura.

"Ovo je razdoblje kada će Rijeka za otprilike tri godine dobiti nove kapacitete te bržu i integriranu povezanost i riješiti cestovni problem koji je jedan od skupljih", rekao je Plenković.

U tom kontekstu spomenuo je i dovršetak ceste D-403 koja će omogućiti izlazak iz prostora terminala na autocestu na puno brži i jednostavniji način nego do sada.

"Zadovoljni smo s ovim ulaganjima koja će Rijeku učiniti ne samo Europskom prijestolnicom kulture iduće godine, a time i Hrvatsku staviti na kulturnu kartu Europe, nego znatno ojačati sve ključne infrastrukturne objekte i usluge koje jačaju gospodarstvo i kvalitetu života Riječana i svih onih žive u Primorsko-goranskoj županiji", naglasio je Plenković.

Još nije donesena konačna odluka o Uljaniku i 3. maju

Odgovarajući na pitanja novinara predsjednik Vlade, istaknuo je da su 3. maj i Uljanik izrazito važni za identitet Rijeke i Pule.

"Mi razumijemo sve moguće aspekte ovih tema, od političkih, ekonomskih, financijskih, do socijalnih i identitetskih i zato gledamo na koji način prići rješavanju ovog problema koji je sve samo ne jednostavan. Različite hrvatske vlade i porezni obveznici investirali su, što subvencijama, što jamstvima u našu brodogradnju u zadnjih 28 godina 35 milijardi kuna, a pozamašan dio išao je i na 3. maj i Uljanik", ustvrdio je Plenković.

Podsjetio je da je Vlada u prosincu, siječnju i veljači platila državna jamstva u iznosu od 3,1 milijardu kuna, što je nešto manje od četiri godišnja proračuna Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Nažalost, rekao je Plenković, tu je došlo do niza pogrešnih poslovnih odluka i propusta koji su doveli do ove situacije.

"Pokušavamo pristupiti toj temi racionalno, da štitimo i ključni aspekt naše ekonomske politike, a to je fiskalna konsolidacija koja nam je u krajnjoj liniji rezultirala podizanjem kreditnog rejtinga na investicijsku razinu. Sve odluke pred nama moraju voditi računa o svim aspektima, i ukoliko je restrukturiranje održivo, krenut će se tim putem, a ako ne tim, nastojat ćemo naći druga rješenja", poručio je predsjednik Vlade, naglasivši da još nije donesena konačna odluka.

Uz predsjednika Vlade bili su ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministar turizma Gari Cappelli, državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Majda Burić te državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Željko Plazonić.