Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
New York | 20. 9. 2017.

Sljedeći su ciljevi Hrvatske ulazak u Schengen i Eurozonu

Premijer Plenković održao je predavanje na njujorškom Sveučilištu Columbia, gdje je studentima održao izlaganje pod naslovom, »Budućnost Europe – Hrvatska perspektiva«

Podsjetivši na to da su ove godine čelnici država članica i europskih institucija u Rimu obilježili 60. obljetnicu europskog projekta, premijer Plenković u svojem je izlaganju rekao da usvajanje Rimske deklaracije svjedoči o novom entuzijazmu i predstavlja poticaj za buduće jačanje Europske unije.

Dodao je da je obilježavanje 60 godina Rimskih ugovora bila prigoda za prisjećanje na postignuća ujedinjene Europe – slobodu, mir, ljudska prava, vladavinu prava, demokraciju, gospodarski razvoj i solidarnost – koja su danas zajedničke vrijednosti Europske unija i međunarodne zajednice.

Govoreći o pet scenarija za budućnost Europske unije, Plenković je naglasio da se Hrvatska zauzima za uključiv pristup i nastavak izgradnje europskog projekta, koji mora ostati privlačan model za brojne zemlje i regionalne organizacije diljem svijeta.

Pojasnivši da je "Europa dviju brzina" danas realna, Plenković je istaknuo kako su pristupanje Schengenu i Eurozoni trenutno glavni prioriteti članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Naveo je da to što se schengenski režim suočava s brojnim izazovima poput izbjegličko-migracijske krize bez presedana ne smije ugroziti slobodu kretanja, koja je jedno od najvećih postignuća Unije.

Premijer Plenković izdvojio je tri bitna iskoraka koja iz hrvatske perspektive smatra ključnim za budućnost Europske unije i jačanje projekta:

Prvo, europski projekt mora imati snažniji demokratski legitimitet i učinkovitije institucije, zbog čega treba vratiti povjerenje građana u državne ustanove.

Drugo, nužno je osigurati da europski proračun od gotovo 150 milijardi eura godišnje i njegova redistributivna snaga budu učinkovitiji u svakodnevnom životu građana, osobito u slabije razvijenim članicama Unije. 

Treće, Unija se mora pozicionirati kao relevantan globalni akter u političkom, sigurnosnom i obrambenom pogledu, a posebice u Ujedinjenim narodima.

Upozorivši na rast populističkih snaga i manjak povjerenja u europski projekt, Plenković je podsjetio na nižu izlaznost građana na europskim izborima 2014, kao i na izborne uspjehe stranaka s antieuropskom agendom, osobito u zemljama utemeljiteljicama EU-a. Govoreći o Brexitu, Plenković je ocijenio da je to bio nepotreban referendum koji je stvorio gubitničku poziciju za bivšeg premijera Camerona, a dugoročno i za konzervativnu stranku, Ujedinjenu Kraljevinu, Europsku uniju i naposljetku za globalni poredak.

"Vodeći vjerodostojnu politiku s jasnim rezultatima, moramo se oduprijeti populizmu. Sljedeći izbori za Europski parlament bit će test za mainstream-stranke", kazao je Plenković.

Izrazio je nadalje podršku naporima glavnog tajnika Guterresa usmjerene na reformu Ujedinjenih naroda. Europska unija razvija se u smjeru kolektivne obrambene organizacije, te će biti potrebna i veća ulaganja u obrambenu industriju. "Naša vanjska politika treba pokazati veću jedinstvenost u kriznim situacijama. Europska unija mora biti globalni partner koji nešto znači na međunarodnoj sceni", ocijenio je Plenković.

Pojasnio je također da je Hrvatska 25 godina nakon stjecanja neovisnosti i obrane od velikosrpske agresije otišla veoma daleko. "Hrvatska je danas vjerodostojan globalni akter koji pridonosi globalnoj sigurnosti i miru, a kao članica Europske unije u svojim vanjskopolitičkim aktivnostima čvrsto će podupirati međunarodne vrijednosti i poštovanje međunarodnog prava", zaključio je Plenković.

Uvod u izlaganje premijera Plenkovića dao je rektor Sveučilišta Columbia John H. Coatsworth, a raspravu s studentia moderirao je Ivan Šimonović, pomoćnik glavnog tajnika UN-a za ljudska prava.