Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Split | 8. 5. 2016.

Gostovanje u emisiji Poteštat na TV Jadranu

Potpredsjednik Odbora za vanjske poslove EP-a Andrej Plenković govorio je o potpori BiH na putu prema EU, odnosima sa Srbijom, schengenskoj krizi i borbi protiv terorizma te o stanju u Ukrajini

U emisiji voditelja Paska Tomaša, zastupnik Plenković uvodno se osvrnuo na veliki iskorak Bosne i Hercegovine koja je podnijela formalni zahtjev za članstvo u EU 15. veljače o.g., te je naveo kako su upravo hrvatski zastupnici u EP odigrali ključnu ulogu da do zahtjeva dođe za vrijeme nizozemskog predsjedanja Unijom. Istaknuvši da je ravnopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH nužna pretpostavka za europski put BiH, Plenković je pojasnio kako je EP pozvao sve aktere u BiH da pokrenu razgovore o ustavnoj reformi koja bi uključivala načela federalizma, legitimne zastupljenosti, decentralizacije i supsidijarnosti.

Naglasio je kako hrvatska diplomacija treba u okviru pristupnih pregovora Srbije inzistirati na anuliranju spornih odredbi Zakona o širenju regionalne jurisdikcije za ratne zločine, ali i tražiti rješavanje ostalih otvorenih pitanja poput prava hrvatske manjina, suradnje Srbije sa Haaškim sudom te pitanja nestalih i graničnih sporova. Komentirajući oslobađajuću presudu Haškog suda Vojislavu Šešelju, Plenković je podsjetio da je Šešelj bio jedan od glavnih poticatelja zločinačkog pothvata na Hrvatsku i BiH te je uvjeren da će Žalbeno vijeće izmijeniti odluku Raspravnog vijeća, koja je nepravedna za žrtve i njihove obitelji.

Govoreći o posljedicama dolaska gotovo 2 milijuna migranata na teritorij EU u proteklim godinama, Plenković je izrazio uvjerenje da će cjeloviti politički dogovor EU s Turskom osigurati kontrolu izbjegličkog vala. Nakon niza terorističkih napada unutar EU i dokaza kako su teroristi infiltriranjem kroz migrantske valove zlorabili solidarnost država članica, smatra da nove mjere za sigurnost europskih građana i stroža zaštita vanjskih granica postaju prioritet EU. "Ključno je da sigurnosne službe svih članica više surađuju kako bi preciznije nadzirale radikalizirane skupine unutar EU", rekao je Plenković.

Kao šef delegacije EP-a za odnose s Ukrajinom, Plenković je naglasio da ilegalna aneksija Krima i teritorijalna okupacija ukrajinskog teritorija predstavljaju pravi test vjerodostojnosti EU. U tom smislu, dodao je da je prioritet EU osigurati mirnu reintegraciju okupiranih područja u ustavnopravni predak Ukrajine, pri čemu su korisna i iskustva RH iz mirne reintegracije Podunavlja. Poručio je da se od nove ukrajinske vlade očekuje veća angažiranost u provedbi europskih reformi i borbi protiv sistemske korupcije.

Analizirajući javnu raspravu u Ujedinjenoj Kraljevini ususret referenduma o ostanku u EU, Plenković je kazao da je sama inicijativa za referendumom bila nepotrebna. Napomenuo je kako očekuje da će britanski građani glasati za ostanak u EU, jer bi negativni ishod referenduma doveo do katastrofalnih gospodarskih i političkih posljedica za Ujedinjenu Kraljevinu te globalni utjecaj Europske unije.

Komentirajući učinke skoro tri godine članstva Hrvatske u Europskoj uniji, Plenković drži da možemo biti zadovoljni da je Hrvatska uspjela na vrijeme okončati pristupne pregovore s obzirom na promjenu atmosfere u EU prema proširenju. "Nova hrvatska vlada pokazuje ambicije da odlučnije provodi nacionalni program reformi te osigura bolju apsorpciju europskih sredatava, no pravu analizu koristi od članstva dobit ćemo krajem mandata ove Europske komisije", zaključio je Plenković.