Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 31. 3. 2016.

Slučaj Šešelj pravna je bitka koja još nije završila

Gostujući u emisiji Poligraf na Hrvatskom radiju, potpredsjednik Odbora za vanjske poslove EP-a Andrej Plenković govorio je o potpuno neprihvatljivoj presudi Šešelju, koji je oslobođen optužaba za najteže oblike ratnih zločina

U emisiji voditelja Mislava Togonala uz Plenkovića gostovali su saborski zastupnici Joško Klisović i Miro Bulj te predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko.

Plenković je naglasio da je presuda Raspravnog vijeća Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju Vojislavu Šešelju potpuno pravno neutemeljena te u suprotnosti s prijašnjim odlukama Suda u vezi sa zločinačkim pothvatom projekta Velike Srbije, na što ukazuje i izdvojeno mišljenje sutkinje u postupku Lattanzi.

Smatra da je prije svega potrebno učiniti jasnu distinkciju između stajališta o odluci samog Raspravnog vijeća od uloge cijelog Haškog suda, čiji je ukupni rad pridonio utvrđivanje istine o agresiji na Hrvatsku i ekspanzionističkoj politici Slobodana Miloševića. U tom smislu, podsjetio je kako je izrazio određene sumnje u vjerodostojnost predsjednika Sudskog vijeća Antonettija već povodom odluke o puštanju Šešelja na privremenu slobodu, iz straha da jedan od optuženika ne doživi smrt u pritvoru dok on vodi postupak.

Poručio je da je sada najveća odgovornost na Tužiteljstvu koje treba detaljno proučiti presudu i podnijeti žalbu. Uvjeren je da će Žalbeno vijeće utvrditi kako se u slučaju Šešelj nedvojbeno radi o sudjelovanju u velikosrpskom projektu i agresiji na Hrvatsku i BiH.

Ovo je pravna bitka koja će još trajati. Međunarodni suci koje Šešelj pohvali trebali bi se zamisliti, smatra Plenković. Kao ključne katastrofalne posljedice oslobađajuće presude Šešelju, označio je sekundarnu viktimizaciju žrtava i svojevrsno legitimiziranje projekta Velike Srbije. Istaknuo je da Hrvatska treba reagirati na sofisticirane pokušaje Srbije negacionizma i povijesnog revizionizma, što se osjetilo prigodom rasprave o 20. obljetnici Oluje te blokade donošenja Rezolucije UN-a o Srebrenici od strane Rusije, na zahtjev Srbije.

U tom kontekstu, podsjetio je na rezoluciju EP-a o Šešelju koju je pokrenuo uz potporu hrvatskih zastupnika i kolega iz EPP-a kao reakciju na neadekvatan odgovor srbijanskih vlasti na ratnohuškačku retoriku Šešelja. Ujedno je napomenuo da su hrvatski zastupnici uspjeli kroz Rezolucije o napretku Srbije internacionalizirati pitanje Zakona kojim si je Srbija prisvojila hibridnu regionalnu nadležnost za procesuiranje ratnih zločina. Nova metodologija pristupnih pregovora omogućuje Hrvatskoj da snažnije artikulira Srbiji nužnost povlačenja tog Zakona, što treba biti naš prioritet, zaključio je Plenković.