Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 25. 3. 2016.

Gostovanje u emisiji Zoom Zagreb

U emisiji Z1 televizije potpredsjednik Odbora za vanjske poslove Andrej Plenković osvrnuo se na nedavne terorističke napade u Bruxellesu, pregovore Srbije o pristupanju EU te na presudu Radovanu Karadžiću

Uz Plenkovića gosti emisije bili su Marijana Petir, zastupnica u Europskom parlamentu, i bivši predsjednik Republike Ivo Josipović.

Terorizam kojem svjedočimo zadnjih petnaestak godina u zemljama EU je nažalost  postao svojevrstan ciklički proces, rekao je Plenković. To je fenomen kada radikalizam tzv. Islamske države djeluje i van Bliskog istoka i sjevera Afrike, odnosno u samoj Europskoj uniji. Mišljenja je kako se na tu prijetnju može odgovoriti na nekoliko načina. Jedan je da se pokuša riješiti probleme na izvorištu, na samom Bliskom istoku i u suradnji s ključnim partnerima. Drugi je da se zaštiti našu unutarnju sigurnost EU, da se spriječi nekontroliran povratak stranih boraca i daljnja radikalizacija mladih. Bilo da je riječ o jačanju kontrole vanjskih granica ili usvajanje direktive o podacima putnika u avionima, koja je nažalost blokirana u Europskom parlamentu, uglavnom glasovima liberala i socijalista, a za koju smo se mi kao Europska pučka stranka više puta založili, naglasio je Plenković. Isto tako smatra da treba razviti daljnje instrumente policijske suradnje, kazneno-pravne suradnje, suradnje obavještajnih zajednica. U smislu integriranja islamskih zajednica u članicama EU, smatra kako bi se moglo ponuditi i hrvatsko iskustvo izvrsnog dijaloga i integracije islamske zajednice u Hrvatskoj.

Upitan da komentira ozračje u EU po pitanju ulaska Srbije u EU i eventualno hrvatsko blokiranje Srbije na njenom putu u EU, Plenković je rekao kako iz priopćenja Ministarstva vanjskih i europskh poslova nije vidljiva riječ blokada već vrlo jasno artikuliran stav hrvatske Vlade da je hibridni zakon o proširenoj regionalnoj jurisdikciji politički problem za Hrvatsku. Treba voditi računa da je Srbija taj Zakon donijela 2003. godine kao i da je donesen na temelju enormnog pritiska međunarodne zajednice jer se većina optuženika, bilo za Hrvatsku, bilo za BiH, nalazila u Srbiji, bez da su ih tijela vlasti Srbije na bilo koji način procesuirala. Plenković smatra kako je politička provokacija kada netko 2010. godine odluči reaktivirati optužnice Vojnog tužiteljstva Jugoslavenske narodne armije te dodaje da je stoga i donesen Zakon o ništetnosti. 

Rezolucijama EP-a o napretku Srbije u kojima je internacionalizirano pitanje spornog srpskog zakona, hrvatski zastupnici HDZ-a i HSS-a poslali su jasnu političku poruku. Sada smo u fazi evaluacije poglavlja 23. na koje svaka država članica, pa i Hrvatska, ima mogućnost stavljanja analitičke rezerve, a nova metodologija pregovora daje mogućnost da u tzv. međumjerilima u poglavlju 23. postavimo ovo pitanje. To se mora učiniti u suglasnosti s Europskom komisijom i na to moraju pristati ostale članice, poručio je Plenković. Dodao je kako se taj problem može riješiti ili da se ukinu pojedini članci Zakona, premda u tom slučaju ostaje Kazneni zakon koji također ima univerzalnu jurisdikciju, ili putem sklapanja bilateralnog sporazuma koji bi jamčio da se u budućnosti izbjegnu slučajevi poput Purde i Marića. Zaključio je da Srbija ne može biti mali Hag nakon Haga.

Govoreći o presudi Radovanu Karadžiću kao političkom lideru bosanskih Srba, koji je osuđen na 40 godina, Plenković je naglasio kako ona dolazi prekasno, ali kako je izuzetno bitna za povijesno razumijevanje svega što se zbivalo devedesetih za vrijeme agresivne i ekspanzionističke politike Miloševićevog režima čiji je Karadžić bio glavni eksponent u BiH. Smatra kako će ova presuda pridonijeti katarzi u RS, ali i Srbiji te da će biti korisna i za promišljanje budućih ustavnih reformi u Bosni i Hercegovini. Ipak je Republika Srpska nastala na temelju ratnih osvajanja i tu je ključna poruka, a glavni lider tadašnje Republike Srpske danas je osuđen po 10 od 11 točaka optužnice.