Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 25. 3. 2016.

Zaštita granica i razmjena podataka ključ za otkrivanje terorista

Gostujući u emisiji Poligraf Hrvatskoga radija, potpredsjednik Odbora za vanjske poslove EP-a Andrej Plenković osvrnuo se na presudu ratnom zločincu Radovanu Karadžiću te na mjere koje EU poduzima u borbi protiv terorizma

U emisiji voditeljice Milene Jukić Ugrin uz Plenkovića je gostovao zastupnik u EP-u Tonino Picula i stručnjak za sigurnost Vlatko Cvrtila.

Komentirajući presudu Haškog suda Radovanu Karadžiću koji je osuđen na 40 godina zatvora, Plenković je ocijenio kako se radi o izuzetno važnoj presudi za sve žrtve i njihove obitelji, ali i za katarzu Srbije i bosanskih Srba koji trebaju shvatiti posljedice ekspanzionistčke politike Slobodana Miloševića. Izrazio je nadu će se nakon presude stvoriti preduvjeti za dugotrajniju pomirbu među svim narodima na ovim prostorima.

Izrazivši sućut i solidarnost sa svim žrtvama terorističkih napada u Bruxellesu, Plenković je rekao da taj brutalni zločin pokazuje kako Europa, a posebice Belgija imaju veliki problem s radikaliziranim islamistima koji su spremni u svakom trenutku destabilizirati način života svih građana i zajedničke vrijednosti te sijati teror u samom središtu europskih institucija.

Istaknuo je da veliki problem predstavlja nadzor stranih boraca koji se iz Sirije vraćaju u Europu, s obzirom da je u Siriji 30 000 stranih boraca, od kojih je čak 5000 iz Europe. Stoga je nužno osigurati kvalitetniju razmjenu informacija između sigurnosnih službi kako bi se teroristi spriječili da u Europi nastave djelovati u ime tzv. Islamske države, dodao je.

Plenković je izdvojio 4 ključne mjere koje u borbi protiv terorizma zastupa Europska pučka stranka, a podržava ih i HDZ. Prva je što skorije usvajanje direktive o registru putnika u zračnom prostoru. Druga je pooštravanje kontrole vanjskih granica EU-a. Treća se odnosi na intenzivniju pravosudnu, policijsku i obavještajnu suradnju te razmjenu podataka među članicama EU-a, ali i sa SAD-om, Turskom i drugim partnerima. Četvrta točka podrazumijeva veće napore za deradikalizaciju i integraciju islamskih zajednica u europskim zemljama, pri čemu mogu biti korisna iskustva Hrvatske.