Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 23. 2. 2016.

Ostanak Ujedinjenje Kraljevine važan je za globalnu ulogu EU-a

Gostujući u emisiji Otvoreno na HTV-u potpredsjednik Odbora za vanjske poslove EP-a Andrej Plenković govorio je o ključnim aspektima britanskog referenduma o ostanku u Uniji te o potrebi da države članice zajednički porade na rješenju izbjegličke krize

U emisiji Otvoreno, uz zastupnika Plenkovića, gostovali su zastupnik u EP-u Tonino Picula, savjetnik predsjednika vlade za vanjsku politiku Stjepo Bartulica te prof. Dejan Jović.

Plenković je pojasnio kako od početka nije oduševljen inicijativom britanskog premijera Davida Camerona da se ide na referendum o ostanku u EU s obzirom da mnogi referendumi u članicama EU na europske teme nisu završili pozitivnim rezultatom (Grčka, Irska, Nizozemska, Francuska, Švedska, Danska...). Pozitivnim je ocijenio dogovor Ujedinjenje Kraljevine s ostalih 27 država članica u području ekonomskog upravljanja, konkurentnosti, socijalnih beneficija i suverenosti, što daje priliku premijeru Cameronu da prikaže britanskoj javnosti kako je ostvario uspjeh u pregovorima o paketu koji je dogovoren na Europskom vijeću prošlog tjedna.

Izrazio je nadu da će Ujedinjena Kraljevina ostati članicom EU, naročito zato što se radi o važnoj zemlji koja uvelike pridonosi europskom proračunu i globalnoj snazi Europske unije. Dodao je da će stajalište poslovne zajednice u Londonu i proračunski aspekt biti važni razlozi za ostanak u EU. Ujedno je napomenuo kako je Ujedinjenja Kraljevina od pristupanja europskom projektu 1973. ugrađivala niz izuzetaka koje nema niti jedna druga zemlja članica.

Poručio je da bi premijer Cameron, ukoliko referendum ne prođe, mogao ostati zabilježen u britanskoj povijesti kao najveći hazarder koji je ozbiljno narušio vanjskopolitički položaj svoje zemlje.

Plenković je kazao da u EU postoji trend svojevrsne renacionalizacije politika prema kojoj lideri političkih stranka manje vode brigu o posljedicama nacionalnih odluka za europske procese. Budući da je europski projekt donio korist i stabilnost svim članicama, smatra da je ključna odgovornost na mainstream političkim opcijama da vrate povjerenje u europski projekt.

Govoreći o izbjegličko-migracijskoj krizi, istaknuo je kako ta kriza otvara pitanja međusobne solidarnosti i suradnje članica EU te zajedničkog rješavanja problema. Poručio je da okončanje krize uključuje vanjskopolitičko djelovanje EU u Siriji, zaštitu vanjske granice između Turske i Grčke, kvalitetno upravljanje migracijskim planom u proračunskom smislu te nedopuštanje da tranzitne zemlje poput Hrvatske postanu svojevrsni džepovi.