U 2025. očekujemo porast BDP-a od 3,2 posto
Otvarajući prvu ovogodišnju sjednicu Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na zakonske izmjene koje su stupile na snagu 1. siječnja i na Vladine prioritete u ovoj godini
U ovako izazovnim vremenima uspjeli smo ostvariti gospodarski rast, rekordnu zaposlenost, najviši kreditni rejting u povijesti i nastavljamo raditi na dobrobit hrvatskog društva, naših sugrađana i gospodarstva, poručio je premijer Plenković.
Što se tiče gospodarskih očekivanja u 2025., premijer je istaknuo kako je cilj gospodarskog napretka da ga osjeti svaka hrvatska obitelj i svako kućanstvo te su stoga prioriteti Vlade povećanje plaća i mirovina, demografske mjere te priuštivo stanovanje, čemu će pridonijeti Nacionalna stambena politika i novi krug porezne reforme koji je jučer stupio na snagu.
"Posebnu ćemo pozornost uvijek posvećivati najranjivijim skupinama - umirovljenicima, osobama s invaliditetom, svima kojima je podrška potrebna. Znamo da je pred nama još mnogo posla, ali smo odlučni, kao i sve ove godine, nastaviti jačati hrvatsko gospodarstvo i povećavati životni standard građana", naglasio je.
Nastavljamo raditi na dobrobit hrvatskog društva, naših sugrađana i gospodarstva
U 2025. godini očekuje se rast BDP-a od 3,2 posto, što je nešto niže nego u prošloj godini, ali i dalje jedna od najviših projekcija rasta od svih članica Europske unije.
Očekuje se stopa inflacije do 2,7 posto, udio javnog duga u BDP-u 56 posto, a rast zaposlenosti oko 2,9 posto.
Od jučer je iznos minimalne plaće povećan za 15,5 posto, s dosadašnjih 840 eura bruto na 970 eura bruto. Premijer je pritom podsjetio i na kompenzacijske mjere prema poslodavcima koji isplaćuju minimalne plaće.
Na početku prvog mandata ove Vlade, u 2016., minimalna plaća iznosila je 414 eura što znači da je iznos više nego udvostručen, dodao je premijer Plenković.
Raste i minimalna studentska satnica za 15 posto te iznosi 6,06 eura.
Rast plaća i prihoda, povećanje brojnih naknada
U sklopu porezne reforme povećava se osobni odbitak s 560 na 600 eura. Snižavaju se i gornje granice za primjenu niže i više stope poreza na dohodak, što će imati izravan učinak na povećanje plaća svih građana diljem Hrvatske.
Prag za ulazak u sustav PDV-a povećava se s dosadašnjih 40 tisuća eura na 60 tisuća eura, što je važno za male poduzetnike i obrtnike.
Za 7,1 posto povećavaju se mjesečni iznosi za uzdržavane članove uže obitelji - za prvo dijete 300 eura, za drugo eura 420 eura, za treće 600, za četvrto 840 eura, za peto 1.140 eura.
Povećavaju se brojne socijalne naknade, primjerice za dvije odrasle radno sposobne osobe i dvoje djece, zajamčene minimalna naknada povećava se s 420 na 528 eura. Za samohranog radno sposobnog roditelja s jednim djetetom, poveća se s 315 na 416 eura, a za samohranog radno sposobnog roditelja s dvoje djece, poveća se s 400 na 600 eura.
Povećava se osnovica za druge naknade u sustavu socijalne skrbi za 13,6%, sa 66 na 75 eura. Iznos naknade za redovito studiranje povećava se s 265 na 300 eura. Za 13% se povećavaju naknade za roditelje njegovatelje ili njegovatelje.
Rastu porodiljne naknade, naknade za vrijeme nezaposlenosti i mirovine
Kao mjera demografska politike, udvostručit ćemo potporu za novorođeno dijete, a majkama osigurati punu plaću za drugih šest mjeseci, i to do najviše 3.000 eura, istaknuo je premijer.
Iseljeni hrvatski državljani koji se planiraju vratiti bit će oslobođeni od plaćanja poreza na dohodak pet godina, ako su u inozemstvu boravili neprekidno najmanje dvije godine.
Naknada za vrijeme nezaposlenosti u razdoblju od 91. do 180. dana podiže se s 30 na 35 posto osnovice, odnosno s 285 na 332 eura, naveo je predsjednik Vlade.
Naglasio je da će se tijekom godine raditi na zakonskim izmjenama kako bi se osigurao jedinstveni nalaz i mišljenje vještačenja za osobe s invaliditetom. Na taj ćemo način dodatno olakšati i ubrzati procese za ostvarivanje prava osoba s invaliditetom, dodao je.
"Donijet ćemo novi Zakon o mirovinskom osiguranju kojim će se dodatno osnažiti položaj umirovljenika i postići da do kraja mandata prosječna sveukupna mirovina iznosi najmanje 800 eura", kazao je predsjednik Vlade.
Dodao je kako će se mijenjati i način usklađivanja mirovina, uvesti jednogodišnji dodatak za umirovljenike i povećati staž majkama sa šest na dvanaest mjeseci za svako rođeno dijete.
Jačanje sigurnosti u školama
Osvrnuo se i na druge aktualne teme podsjetivši da je 30. prosinca u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih održan sastanak Povjerenstva za izradu prijedloga osnovnih mjera jačanja razine sigurnosti u školama, a danas poslijepodne trebao bi se potpisati Protokola o mjerama sigurnosti u školama.
Zajednički cilj je podići mjere sigurnosti u svim školskim ustanovama kazao je premijer i dodao kako se raspravlja i o najboljem dugotrajnom rješenju, a to je da se kroz sistematizacije i edukacije u školama zaposle osobe koje imaju potrebne vještine za zaštitu i sigurnost, a ujedno su posebno senzibilizirane za rad s djecom, roditeljima i nastavnicima.
Brze mjere poput zaključavanja vrata i promjena vrata i novih sustava sigurnosti su već u tijeku, a dodatno će lokalni timovi policije održati sastanke s ravnateljima škola gdje će se raspravljati o sigurnosnim pitanjima.
Sućut zbog tragičnih događaja u Crnoj Gori i SAD-u
Osvrnuo se i na veliku tragediju koja se dogodila jučer u Crnoj Gori izrazivši zgroženost tim činom i sućut uime cijele Vlade crnogorskom narodu, obiteljima poginulih i unesrećenih, predsjedniku Milatoviću i predsjedniku Vlade Spajiću.
Šokirani smo i zbog strašnog napada u New Orleansu, u kojem je smrtno stradalo najmanje 15 osoba, kazao je premijer Plenković izrazivši sućut Sjedinjenim Američkim Državama i američkom narodu.
U mandatima ove vlade osnovica je porasla za gotovo 48%
Na Staru godinu potpisan je Dodatak IV. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, a premijer je kazao da je riječ o kompromisu koji je postignut nakon pregovora.
Dogovoreno je povećanje osnovice za 3 posto od 1. veljače te za 3 posto od 1. rujna, povećanje naknade za noćni rad s 40% na 50%, osnovice za jubilarnu nagradu s 240 na 300 eura te iznosa otpremnine pri odlasku u mirovinu s 2 na 2,5 osnovice.
"U našim mandatima, od 2016. do danas, osiguran je rast osnovice od skoro 48 posto", naglasio je premijer Plenković.
U razdoblju od 2016. do listopada 2025. prosječna mjesečna bruto plaća javnih i državnih službenika nominalno je rasla za gotovo 99%, dodao je.
Kada se u to uračuna stopa inflacije u istom razdoblju, realan rast plaća u tom razdoblju iznosio je 52,8 posto.
Cijeli paket koji je potpisan sa sindikatima državnih službi primjenjuje se i na javne službe, kazao je premijer Plenković, zahvalivši onim sindikatima javnih službi koji su podržali takav dogovor i bili spremni potpisati sporazum.
No, zbog nedostatka podrške unutar čelnih odbora sindikata u obrazovanju i znanosti, oni jedini nisu bili za pa se nije mogao potpisati dodatak pa je Vlada donijela svoju odluku sukladno propisima te se sve što je dogovoreno primjenjuje i na njih.
Humanitarna akcija »Želim život«
I ove godine Vlada je podržala humanitarnu akciju "Želim život" u organizaciji Zaklade Ana Rukavina.
Premijer Plenković zahvalio je Aninoj majci i sestri, medicinskom direktoru Zaklade dr. Mrsiću te ostalim liječnicima, medicinskom osoblju i drugim stručnjacima koji su uključeni u ovu inicijativu.
Vlada će danas usvojiti i odluku kojom će odobriti donacije iz Državnog proračuna u visini iznosa poreza na dodanu vrijednost koji je prikupljen s humanitarnog telefona.
Prihodi od turizma povećali su se za 224 milijuna eura
Od ostalih tema, izdvojio je podatke Hrvatske narodne banke o prihodima od turizma u prvih devet mjeseci 2024. godine.
Prihodi stranih turista iznosili su 13,2 milijarde eura, što predstavlja rast od 1,7 posto ili 224 milijuna eura više u odnosu na isto razdoblje 2023. godine.
Osvrnuo se i na Nacionalni plan stambene politike, podsjetivši na četiri osnovne poluge - financijsku, poreznu, zemljišnu i ekološko-energetsku.
Ranije ovoga tjedna održana je telefonska sjednica Vlade vezana uz određivanje cijena naftnih derivata koje su i dalje, zahvaljujući mjerama Vlade, niže i među najpovoljnijima unutar Europske unije.
Hrvatska kao energetsko čvorište
Od točaka s današnje sjednice Vlade izdvojio je Odluku o proglašenju projekta "Prateća infrastruktura za strateški investicijski projekt LNG Terminal" strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske.
Radi se o javnom investicijskom projektu Plinacroa za izgradnju četiri plinovoda, vrijednom 534 milijuna eura, koji Hrvatsku pozicionira kao energetsko čvorište.
Sva ta ulaganja, naglasio je premijer, su takvoga karaktera da će ti plinovodi biti u stanju u budućnosti transportirati i vodik.
Usvojit će se i Uredba o mogućnosti fleksibilnog radnog vremena i rada s nenpunim radnim vremenom u državnoj službi, kao i Izvješće o sastancima Europskog vijeća.
Ušli smo u godinu u kojoj će se nizom aktivnosti obilježiti 1100. obljetnica hrvatskog kraljevstva, na kraju je kazao predsjednik Vlade.
U obnovu Banovine i cijelog područja Sisačko-moslavačke županije zahvaćenog potresom dosad je uloženo milijardu i 390 milijuna eura
Naglasio je da je tijekom mjeseca prosinca završeno 120 obnova, od toga 24 zamjenske obiteljske kuće, 20 konstrukcijskih obnova, 72 nekonstrukcijske obnove, dodijeljena je jedna novčana pomoć umjesto gradnje te dovršene tri cjelovite obnove zgrada javne namjene.
U postupku nabave je 1.273 lokacija koje uključuju 2.982 posebne jedinice. S današnjim danom je u obnovi 1.942 lokacije. Od toga 1.726 privatnih zgrada i kuća te 216 zgrada javne namjene i infrastrukture.
S obzirom da je 29. prosinca obilježena četvrta obljetnica petrinjskog potresa, potpredsjednik Vlade podsjetio je na aktivnosti koje su tijekom prosinca bile na području petrinjskog potresa.
"Obnova privatne imovine završila je na 8.767 lokacija kojima je obuhvaćeno 12.955 stambenih jedinica te na 285 zgrada javne namjene i infrastrukture. Otvorena su 1.092 gradilišta. Krajem prosinca posjetili smo novoizgrađeni Dom zdravlja Petrinja, Centar za mlade u Petrinji, novoizgrađene i obnovljene objekte Opće bolnice dr. Ivo Pedišić u Sisku, Učenički dom u Sisku te obnovljenu zgradu javne namjene u centru Siska u kojoj su smješteni županijska razvojna agencija SIMORA, ispostave nekoliko ministarstava i velika dvorana koja će služiti kao kino dvorana", naglasio je Bačić.
Dodao je da je tijekom prosinca završeno novo naselje od 17 državnih kuća u Vojniću koje su useljene, završena je i obnova knjižnice Vlado Gotovac u Sisku te je obnovljena i otvorena crkva Sv. Mirka u Šestinama.
Posebno je izdvojio povećanje stambenog fonda na području Sisačko-moslavačke županije izgradnjom 59 novih višestambenih zgrada s 1.024 stanova.
Osvrnuo se i na trenutačno stanje gradilišta te najavio da će tijekom veljače biti završeno i podijeljeni ključevi za devet zgrada - sedam u Sisku, jedna u Jasenovcu i jedna au Glini, a u nabavi za izvođenje radova je pet zgrada u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Nastavak pomoći građanima na područjima pogođenima potresom
Podsjetio je i na odluku o nastavku pomoći građanima na potresom pogođenim područjima kojom se građanima i dalje otpisuju potraživanja i naknade za isporučenu električnu i toplinsku energiju te za RTV pristojbu, nastavlja se besplatni prijevoz vlakom za stanovnike pogođene potresom na području SMŽ i predstavnike službi koje sudjeluju u pružanju pomoći i sanaciji šteta, te oslobađanje plaćanja cestarine na autocesti Zagreb - Sisak.
"Donesen je i novi program obnove zgrada oštećenih potresom kojim i dalje idemo u prilog našim sugrađanima da im i dalje pojednostavimo samu obnovu da im, ukoliko su odlučili svoje zgrade obnoviti kroz proces samoobnove, a ocijene da im je to komplicirano i otežano, mogu se vratiti u organiziranu obnovu čime ćemo im dodatno olakšati sam proces obnove", izvijestio je Bačić.
Što se financijskih pokazatelja tiče, ukupno je od potresa do danas u obnovu javne i privatne imovine sveukupno utrošeno 3,28 milijardi eura od čega se na zagrebački potres odnosi 1,89 mlrd eura, a na petrinjski 1,39 mlrd eura.
"Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine je za potrebe obnove privatnih zgrada realiziralo 294,5 milijuna eura , a u idućoj godini na svim pozicijama državnog proračuna planirano je za obnovu 1,3 milijarde eura", kazao je na kraju izvješća potpredsjednik Vlade.
Saboru je upućen prijedlog zakona o klimatskim promjenama
U saborsku proceduru Vlada je uputila prijedlog zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja (EU) kojim se implementiraju direktive iz klimatsko-energetskog paketa zakonodavstva EU "Spremni za 55" vezane uz smanjenje emisije stakleničkih plinova (EU ETS) do 2030. godine.
Predloženim se zakonom pridonosi ciljevima koje je Hrvatska dužna ispuniti sukladno direktivama i uredbama kako bi se emisija stakleničkih plinova u EU smanjila za 55 posto do 2030. godine, istaknula je u četvrtak ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.
Uz to prenose se i odredbe o obvezujućem godišnjem smanjenju stakleničkih plinova, prema kojem sektori izvan sustava trgovanja emisijskim jedinicama (različiti industrijski procesi, upotreba proizvoda, zgradarstva, poljoprivrede, gospodarenja otpadom, cestovni i vancestovni promet) trebaju smanjiti emisije za najmanje 16,7 posto u odnosu na razine iz 2005. godine.
Prijenos vlasništva nekretnina na Sindikalni fond nekretnina i sindikate
U saborsku proceduru Vlada je uputila i konačni prijedlog zakona o prijenosu vlasništva nekretnina na Sindikalni fond nekretnina i na sindikate.
Njime se rješava pitanje dijela nekretnina na kojima su u doba bivše SFRJ pravo korištenja ili raspolaganja imale bivše društveno-političke organizacije, između ostalih Savez sindikata Hrvatske i sindikati registrirani kao društvene organizacije.
Pravo korištenja ili raspolaganja tih nekretnina nije pretvoreno u pravo vlasništva, već su one prešle u vlasništvo hrvatske države na temelju Zakonu o udrugama iz 1997. Intencija toga nije bila da nekretnine trajno prijeđu u vlasništvu države, već da se sindikati u roku od 180 dana dogovore o podjeli tih nekretnina, a ako ne uspiju, odluku je trebao donijeti Hrvatski sabor, no to nikada nije realizirano.
Stoga je osnovna ideja zakona koji Vlada sada predlaže i kojim su, kako je istaknuto na današnjoj sjednici, sindikati izrazili zadovoljstvo - da se većina nekretnina prebaci na zajednički Sindikalni fond nekretnina kojim bi upravljali sindikati, u skladu s ranijim sporazumom, dok bi manji dio nekretnina pripao točno određenim sindikatima koji te nekretnine koriste.
Izrada Nacionalnog plana razvoja kružnog gospodarstva do 2032.
Na sjednici je donesena i odluka o pokretanju postupka izrade Nacionalnog plana razvoja kružnog gospodarstva za razdoblje od 2026. do 2032. godine i pratećeg Akcijskog plana.
Nacionalni plan definirat će prioritetna područja javnih politika kojima će se ostvariti resursno učinkovito i kružno gospodarstvo u Hrvatskoj, vodeći računa o usklađenosti s pravnim instrumentima i preporukama za kružno gospodarstvo Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj i Paketom za kružno gospodarstvo Europske unije.
Vlada je donijela i odluku o dodjeli sredstava za pomoć Zakladi Ana Rukavina, odnosno odobrila da se puni iznos PDV-a koji je plaćen na sve pozive građana u sklopu humanitarne akcije "Želim život", za molekularne (DNA) tipizacije za potrebe Hrvatskog registra dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica, uplati iz državnog proračuna na račun Zaklade.
Mogućnost fleksibilnog radnog vremena i rada s nepunim radnim vremenom u državnoj službi
Također, usvojena je uredba o mogućnosti fleksibilnog radnog vremena i rada s nepunim radnim vremenom u državnoj službi kojom se, među inim, predviđa mogućnost fleksibilnih radnih uvjeta za zaposlene roditelje ili posvojitelje djeteta, a u skladu s Direktivom EU, kako bi se osigurala ravnoteža između njihovog poslovnog i privatnog života i omogućilo da se lakše nose sa svojim odgovornostima.
Novi plinovodi s LNG-terminala strateški su investicijski projekt
Vlada je strateškim investicijskim projektom proglasila projekt "Prateća infrastruktura za strateški investicijski projekt LNG Terminal", a također je dala suglasnost za preuzimanje kreditnih obveza HŽ Infrastrukture.
Projekt "Prateća infrastruktura za strateški investicijski projekt LNG Terminal" je investicijski projekt Plinacroa. Vrijednost njegovih ukupnih troškova procijenjena kroz materijalnu i nematerijalnu imovinu, iznosi 534 milijuna eura bez PDV-a.
Sastoji se od magistralnog plinovodnog sustava na pravcu Omišalj-Zlobin, Zlobin-Bosiljevo-Sisak-Kozarac i Kozarac-Slobodnica, te interkonekcijskog plinovodnog sustava s Republikom Slovenijom na pravcu Lučko-Zabok-Rogatec.
Plinovod Omišalj-Zlobin spojen je s plinovodima Zlobin-Bosiljevo i Bosiljevo-Sisak, Kozarac-Sisak te će činiti glavni evakuacijski plinovod koji povezuje LNG terminal na Krku sa zemljama srednje i istočne Europe i Ukrajinom, rekao je ministar gospodarstva Ante Šušnjar.
Dodao je da će se izgradnjom plinovoda Lučko-Zabok povećati protok plina s LNG terminala prema Sloveniji.
"Izgradnja četiriju plinovoda ukupne duljine 216 km, pozicionirat će Hrvatsku kao regionalno energetsko čvorište i osigurati joj energetsku neovisnost te kontinuitet i sigurnost opskrbe prirodnim plinom kućanstva i poduzetništva na teritoriju RH i drugih članica Europske unije", rekao je Šušnjar.
Premijer Andrej Plenković naglasio je da će plinovodi koji se grade u sklopu projekta moći transportirati i vodik.
Preuzimanje kreditnih obveza HŽ Infrastrukture
Vlada je dala i suglasnost za preuzimanje kreditnih obveza HŽ Infrastrukture za koje su izdana državna jamstva.
Državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek rekao je da se radi smanjenja zaduženosti i financijske konsolidacije HŽ Infrastrukture daje suglasnost Ministarstvu financija za preuzimanje njezinih kreditnih obveza na dan 31. listopada 2024. godine na temelju izdanih državnih jamstava, u ukupnom iznosu do 480,5 milijuna eura.
Od tog iznosa Ministarstvo financija je već otplatilo dospjele kreditne obveze HŽ Infrastrukture od 192,1 milijun eura, a platit će i 84,2 milijuna eura na ime zateznih kamata obračunatih na dospjele kreditne obveze HŽ Infrastrukture. Platit će i nedospjele neotplaćene kreditne obveze HŽ Infrastrukture od 204,1 milijun eura.
Kreditne obveze proizlaze iz sedam ugovora o kreditnim zaduženjima kod raznih banaka za koje su izdana državna jamstva, s namjenom osuvremenjivanja i izgradnje željezničke infrastrukture, odnosno obnove i modernizacije željezničke infrastrukture kao javnog dobra u državnom vlasništvu.
Izvješće o sastanku Europskog vijeća i sastanku na vrhu EU–zapadni Balkan
Vlada je prihvatila izvješće predsjednika Vlade o održanom sastanku Europskog vijeća i sastanku na vrhu Europska unija–zapadni Balkan 18. prosinca 2024.
Izvješće se odnosi na sastanak Europskoga vijeća, 19. prosinca 2024. i sastanak na vrhu Europska unija - zapadni Balkan, 18. prosinca 2024.
"Raspravili smo sve aktualne teme i situaciju u Ukrajini, migracije, Bliski istok, gospodarska pitanja te, naravno, suradnju s državama jugoistoka Europe", kazao je predsjednik Vlade.