Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 28. 11. 2024.

Snažan rast BDP-a za daljnji rast standarda hrvatskih građana

Otvarajući 44. sjednicu Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu, počevši s podacima Državnog zavoda za statistiku o rastu BDP-a u trećem kvartalu od visokih 3,9 posto

"Time već 15. kvartal zaredom bilježimo pozitivne stope kretanja BDP-a, a ujedno ostajemo u okvirima projekcija Vlade o ovogodišnjem rastu od 3,6 posto", kazao je premijer i podsjetio da je rast VDP-a u prvom kvartalu bio 4 posto, a u trećem 3,5 posto.

Očekuje se, dodao je, da će i četvrti kvartal tradicionalno ostvariti dobre rezultate.

Prava vrijednost ovog rasta, istaknuo je, vidljiva je tek kada se usporedi s rastom na razini članica Europske unije i europodručja. Naime, prosječna stopa rasta na razini Europske unije jest 1 posto, a prosječna stopa rasta na razini europodručja je 0,9 posto.

Rastemo četiri puta brže od prosjeka Europske unije i europodručja

"Hrvatska raste četiri puta brže i od prosjeka Europske unije i od prosjeka europodručja, što znači da se na ovaj način realizira naša trajna politika hvatanja koraka s članicama koje su razvijenije od nas", poručio je predsjednik Vlade.

Što se tiče strukture rasta BDP-a, vidljiv je rast potrošnje kućanstava za 5,5 posto, što je dakako posljedica rasta plaća, rasta realnog prometa trgovine na malo i dobre situacije na tržištu rada, naveo je premijer Plenković i dodao da u Hrvatskoj radi milijun i 730 tisuća ljudi.

U tom je kontekstu dodao da je u odnosu na početak prvog mandata ove Vlade u Hrvatskoj 308 tisuća zaposlenih više.

Bilježi se i snažan rast u investicije fiksnog kapitala za 9,2 posto, na što utječe dobra apsorpcija europskih sredstava, a posebno iz Mehanizma za oporavak i otpornost.

Izvoz roba i usluga ostvario je rast od 1,3 posto, što je podatak koji ohrabruje, a sve navedeno pokazuje da hrvatsko gospodarstvo raste na zdravim osnovama, rekao je predsjednik Vlade.

Ubrzano hvatamo korak s razvijenijim članicama Europske unije

Snažan rast BDP-a, dodao je, treba promatrati zajedno s investicijskim kreditni rejtingom razine A, što onda još plastičnije opisuje dobru ekonomsku situaciju.

Podsjetio je da je BDP u apsolutnom iznosu 2016. iznosio 47 milijardi eura, ovu godinu ćemo završiti s 86,4 milijarde eura, a iduću s 92 milijarde eura.

Kada je riječ stopi razvijenosti u odnosu na prosjek Europske unije, ona je 2016. iznosila 62 posto, u idućoj godini iznosit će 79 posto, a do kraja ovog mandata ambicija je tu stopu podići na 82 posto.

"Nastavit ćemo politiku podizanja standarda hrvatskih građana i konkurentnosti gospodarstva", poručio je premijer Plenković i dodao kako je jedan od ciljeva da se to sve reflektira na povratak iseljenika.

Od ostalih je tema izdvojio da će Vlada danas usvojiti polugodišnje izvješće o ispunjavanju ključnih etapa Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Naveo je i da je sudjelovao na Danu poduzetnika u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca, gdje je govorio o temama koje se tiču rasterećenja gospodarstva, veće zaposlenosti, produktivnosti, konkurentnosti i inovativnosti.

Nasilje nad ženama je neprihvatljivo, pooštrili smo kazne za nasilnike i osnažili prava žrtava

Obilježen je i Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, kazao je premijer i podsjetio na u toj prigodi poslanu jasnu poruku da se nasilje ne smije tolerirati i ignorirati te da je ono uvijek neprihvatljivo.

Podsjetio je da je Vlada zakonskim izmjenama pooštrila kazne za nasilnike, osnažila prava žrtava, omogućila brže procesuiranje nasilnika i uvela posebno kazneno teškog djelo ubojstva žene, to jest femicid, za koji je zapriječena kazna od najmanje 10 godina do dugotrajnog zatvora. 

Sve je to, dodao je, ostvareno u partnerstvu i suradnji s udrugama koje se bave žrtvama nasilja i pravima žena, a taj će se dijalog nastaviti i dalje.

Vlada se prošlog petka na telefonskoj sjednici očitovala na Prijedlog za pokretanje pitanja nepovjerenja predsjedniku Vlade i cijeloj Vladi.

"Riječ je o još jednom lošem pamfletu iz radionice SDP-a, a o tome kakav je taj pamflet više ćemo govoriti u utorak na zasjedanju Sabora kada ćemo otkloniti sve njihove klevetničke objede", poručio je.

Prije nekoliko dana premijer je pred Odborom za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora predstavio kandidatkinju za novu ministricu zdravstva Irenu Hrstić.

Idući Dan državnosti dočekat ćemo s cijelom eskadrilom rafala, što je samo dio ulaganja u modernizaciju obrambenih sposobnosti

U sličnom tonu kao i spomenuti pamfletić SDP-a, ocijenio je premijer, i rasprava na Odboru bila je orkestrirani napad oporbe, međutim sve su te njihove objede otklonili.

Glasovanje o povjerenju novoj ministrici, dodao je, predviđeno je za sljedeći petak.

Osvrnuo se i na obrambena pitanja, istaknuvši da je i sedmi rafale stigao u Hrvatsku, a svakoga idućeg mjeseca stizat će po jedan bojni avion, pa će se u idućih par mjeseci kompletirati eskadrila.

"Idući Dan državnosti, 30. svibnja, dočekat ćemo u potpunosti s cijelom eskadrilom rafalea", poručio je premijer istaknuvši da se radi o dijelu šireg procesa modernizacije Hrvatske vojske, prelaska s istočne na zapadnu tehnologiju, poput nabave Bradleyja, Leoparda, Himarsa, itd.

Naglasio je da se tim ulaganjima ispunjava cilj od 2 posto BDP-a, koji je preuzela kao članica NATO-a, a prepoznali smo i globalni sigurnosni trenutak te jačanjem fisklanih kapaciteta jačamo i sposobnosti Hrvatske vojske.

Želimo da Hrvatska bude privlačna stranim, a priuštiva domaćim gostima

Od ostalih aktivnosti izdvojio je Dane hrvatskog turizma održane u Opatiji. U tom je kontekstu naveo dosadašnje podatke o turističkoj sezoni prema kojima je ostvaren 21 milijun dolazaka, što je tri posto više nego lani, te više od 107 milijuna noćenja, što je jedan posto više nego lani.

Ostvareni su i veći prihodi u zračnim lukama i na autocestama, dodao je.

"Želimo da inteligentnom i umjerenom politikom cijena, Hrvatska kao destinacija bude i dalje privlačna stranim turistima, a priuštiva domaćim gostima", poručio je.

Od aktivnosti s područja kulture, naveo je otvorenje novog prostora u zagrebačkom Oktogonu koji je država ustupila Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti.

Završena je i obnova zgrade Ministarstva vanjskih i europskih poslova na Zrinjevcu.

Premijer je i ovom prigodom čestitao i dobitnicima Državne nagrade za sport "Franjo Bučar".

Jutros je održana sjednica Savjeta Vlade za Hrvate izvan Hrvatske.

U drugo čitanje u Sabor uputit će se Zakon o upravljanju i održavanju zgrada

Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada želi se postići kvalitetnije upravljanje i održavanje zgrada, a uređuje se područje upravljanja i održavanja višestambenih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada i poslovnih zgrada te drugih zgrada, a između ostalog uređuje se da se zajednici suvlasnika dodjeljuje OIB te stječe pravnu osobnost, pa se stoga osniva Registar zajednice suvlasnika.

Među inim, uređuje se i minimalni iznos i način plaćanja zajedničke pričuve, upravljanje zgradom, te s tim povezana prava, obveze i odgovornosti upravitelja zgrade, predstavnika suvlasnika i suvlasnika.

Detaljno su uređene pretpostavke i postupak davanja suglasnosti suvlasnika za kratkoročni najam te za najam za više osoba, pa je propisano da je vlasniku stana potrebna prethodna pisana suglasnost dvotrećinske većine suvlasnika. Dodatni je uvjet da suglasnost obvezno moraju dati i svi suvlasnici te zgrade čiji zidovi, podovi ili stropovi graniče s njegovim stanom koji se namjerava koristiti za kratkoročni najam.

Uveden je pojam tihe i mirne djelatnosti koje je dozvoljeno obavljati u stambenoj zgradi, a za sve druge potrebna je prenamjena i suglasnosti dvotrećinske većine suvlasnika, i neposrednih susjeda.

Novina je u odnosu na prvo čitanje, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, propisivanje obveze vlasnicima koji stanove daju u kratkoročni najam da u prijelaznom roku od pet godina, odnosno do 31. prosinca 2029. godine, usklade svoje poslovanje s odredbama ovoga Zakona.

Novost je i da će Vlada, temeljem posebnih programa, subvencionirati ugradnju dizala u višestambene zgrade, a pomoći će se i jedinicama lokalne samouprave u uređenju pročelja s obzirom na činjenicu, rekao je Bačić, da povijesne jezgre gradova zbog grafita, ali i neodržavanja, nemaju kvalitetan izgled i vizuru.

Izmjene Zakona o vlasništvu radi pristupanja OECD-u

Radi ispunjenja kriterija za pristup Hrvatske OECD-u, Vlada je u saborsku proceduru također uputila izmjene Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kojima se propisuje način stjecanja prava vlasništva nekretnina u Hrvatskoj od strane državljana i pravnih osoba iz država članica EU, OECD-a i dr.

Izmjenama se tako osigurava da državljani i pravne osobe iz - država ugovornica Europskoga gospodarskog prostora, država članica OECD-a i država pristupnica Kodeksu o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksu o liberalizaciji nevidljivih transakcija - u stjecanju prava vlasništva nekretnina u Hrvatskoj budu izjednačeni s državljanima RH i drugim državljanima država članica EU, kao i s pravnim osobama sa sjedištem u Hrvatskoj ili u drugim državama članica EU.

To znači da za stjecanje prava vlasništva nekretnina u Hrvatskoj državljanima i pravnim osobama iz navedenih država neće biti potrebna suglasnost ministra pravosuđa i uprave.

Iznimka je stjecanje prava vlasništva na poljoprivrednom zemljištu, a sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu prema kojem nositelji prava vlasništva na poljoprivrednom zemljištu ne mogu biti strane pravne i fizičke osobe, osim ako međunarodnim ugovorom/posebnim propisom nije drugačije određeno.

Izmjene i dopune Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti

Vlada je također usvojila prijedlog izmjena i dopuna Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti  kojima se, među ostalim, uvodi pojam domaćina kako bi se zaštitio obiteljski smještaj u turizmu, a trebale bi stupiti na snagu s 1. siječnjem 2025.

"Izmjene su usmjerene na rješavanje tri ključne problematike - rokove važenja privremenih rješenja za obavljanje djelatnosti, definiranje pojma domaćina kako bi se pozicionirao i zaštitio pravi obiteljski smještaj u turizmu i odvojio od svih ostalih iznajmljivača u kratkoročnom najmu te usklađivanje s krovnim Zakonom o turizmu", kazao je ministar turizma i sporta Tonči Glavina, obrazlažući taj prijedlog na sjednici Vlade.

Jednom od najvažnijih izmjena označio je definiranje pojma domaćina, kao iznajmljivača koji ima prijavljeno prebivalište na području jedinice lokalne samouprave gdje se nalazi objekt u kojem pruža ugostiteljsku uslugu smještaja u domaćinstvu. Domaćinom se neće smatrati iznajmljivač koji iznajmljuje stan u višestambenoj i stambeno-poslovnoj zgradi, a kako je definirano i odredbama zakona kojim se uređuje upravljanje i održavanje zgrada.

Također se oko obavljanja ugostiteljske djelatnosti tj. kratkoročnog iznajmljivanja turistima u stanovima u zgradama definira i potrebna pisana suglasnost suvlasnika kao uvjet za izdavanje rješenja za obavljanje djelatnosti. Postojeći iznajmljivači su tu suglasnost dužni pribaviti u roku od pet godina od dana stupanja na snagu tog zakona.

Uz to, mijenjaju se i odredbe koje se odnose na rok važenja privremenih rješenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti i pružanje ugostiteljskih usluga u objektima za koje postupci ozakonjenja i uređivanja prava vlasništva u zemljišnim knjigama nisu dovršeni, odnosno rok se produžuje najdulje do 31. prosinca 2026. Time se omogućuje nastavak obavljanja djelatnosti do tog roka, ali se istodobno i ukida mogućnost podnošenja novih zahtjeva za izdavanje privremenih rješenja od 1. siječnja 2025.

"S obzirom kako trenutno ima oko 15 tisuća tih privremenih rješenja, u slučaju da nema ovog produljenja roka do kraja 2026., ona bi prestala važiti, s time da se od 1. siječnja 2015. neće moći podnositi novi zahtjevi za privremena rješenja", istaknuo je ministar Glavina.

Postojeći zakon se usklađuje i s krovnim Zakonom o turizmu, pri čemu Ministarstvo turizma izdaje rješenja o ispunjavanju uvjeta za ugostiteljske objekte u skladu s odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave o broju, vrsti i kategoriji ugostiteljskih objekata te objekata u kojima se već pružaju ugostiteljske usluge smještaja u dijelu ili na cijelom području jedinice lokalne samouprave i odluke o kapacitetima smještajnih objekata u destinaciji.

Od 1. siječnja će naknada ambalaže za pića porasti na 0,10 eura

Vlada je donijela Uredbu o naknadi gospodarenja otpadom i povratnoj naknadi kojom Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije utvrđuje od 1. siječnja 2025. viši iznos povratne naknade ambalaže za pića od 0,10 eura, a koja trenutno iznosi 0,07 eura.

Donošenje te Uredbe je uvjet za pristupanje OECD-u, a nužno je i zbog provedbe Pravilnika o gospodarenju posebnim kategorijama otpada u sustavu Fonda i Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku, navela je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.

Određuje se i rok od 1. siječnja 2027. godine za proširenje postojećeg sustava povratne naknade koji trenutno uključuje ambalažu od PET-a, Al/Fe i stakla volumena jednakog i većeg od 0,20 litre do volumena jednakog i manjeg od tri litre.

Uredbom se određuju i vrste proizvoda za koje se plaća naknada gospodarenja otpadom, a to su gume, vozila, električni i elektronički uređaji i oprema, ulja, baterije i akumulatori, ambalaža, plastični proizvodi za jednokratnu uporabu te ribolovni alat koji sadržava plastiku.

Nadalje ostaje minimalna godišnja stopa sakupljanja otpadnog ribolovnog alata koji sadržava plastiku i koji je namijenjen recikliranju od tri posto u 2026. do sedam posto u 2030. godini, a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost od 1. siječnja 2025. preuzima poslove organizacije iz članka 95. Zakona o gospodarenju otpadom za ambalažu koja je opasni otpad, primjerice, od pesticida.

Uredba o jediničnoj naknadi za odlaganje otpada

Još jedan uvjet za pristupanje OECD-u je i donošenje Uredbe o jediničnoj naknadi za odlaganje otpada, koju je Vlada danas donijela. Ova je Uredba uvjet i za korištenje financijskih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Uredbom se propisuje iznos jedinične naknade, koji se postupno povećava od 2025. do 2029. godine, od 30 do 50 eura po toni odloženog otpada. Tako će 2025. iznositi 30 eura, 2026. godine 35 eura, 2027. godine 40 eura, potom 2028. za još pet eura više te od 2029. godine 50 eura. Obveznik plaćanja je pravna osoba koja upravlja odlagalištem, a naknada se plaća Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Sredstva prikupljena naplatom naknade za odlaganje otpada ne mogu se koristiti za gradnju novih ploha odlagališta i produljenje vijeka trajanja postojećih odlagališta.

Nova odluka o zelenoj javnoj nabavi

Vlada je donijela i novu odluku o zelenoj javnoj nabavi nakon što je utvrđeno da ona iz 2021. nije u skladu s preporukom OECD-a. Tom odlukom se u postupcima središnje javne nabave obvezuje Središnji državni ured za središnju javnu nabavu da u svojim postupcima primjenjuje mjerila zelene javne nabave kao dio tehničke specifikacije i/ili kriterija za odabir ponuda.

Usvojen je i prijedlog smjernica za poboljšanje učinaka javne uprave u zaštiti okoliša čiji je cilj, pojasnila je ministrica Vučković, smanjiti potrošnju energije, vode i drugih dobara, emisije stakleničkih plinova i drugih emisija u zrak, smanjiti nastanak otpada i poboljšati gospodarenje otpadom u javnoj upravi.

"Smjernicama se traži imenovanje odgovornih osoba za provođenje ovakvog sustava upravljanja okolišem na razini rukovoditelja", kazala je ministrica.

Pored već navedenih odredaba, a u svrhu ispunjavanja uvjeta za pristupanje OECD-u, usvojene su izmjene i dopune Zakona o osiguranju, Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, kao i one Zakona o alternativnim investicijskim fondovima.

Radi usklađivanja s direktivama Europske unije, usvojene su izmjene i dopune Zakona o minimalnoj plaći, Zakona o poljoprivredi, Zakona o regulaciji tržišta željezničkih usluga i zaštiti prava putnika u željezničkom prijevozu.

Kako bi se dodatno unaprijedile usluge sustava zemljišne administracije sa stajališta učinkovitosti, transparentnosti i troška te osigurala kontinuirana modernizacija katastra i zemljišne knjige, usvojene su izmjene i dopune Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina koje će bolje normativno urediti područje katastarskih izmjera u svrhu učinkovitog provođenja sustavnih mjera za unapređenje zemljišne administracije.

Za potrebe saniranja dovršetka obnove od potresa i opremanja Doma za starije i nemoćne osobe Glina, Doma za starije osobe Petrinja, Doma za odrasle osobe Petrinja i Doma za starije osobe Sisak - dislocirana lokacija u Capragu te radi nastavka kontinuiranog odvijanja procesa obnove i podmirivanja ugovornih obveza na područjima pogođenim potresom donesena je odluka o preraspodjeli sredstava planiranih u Državnom proračunu za 2024.

Vlada je usvojila i zaključak o iskazu interesa za davanje donacije Republike Hrvatske Međunarodnom udruženju za razvoj, instituciji iz Grupacije Svjetske banke, osnovanoj 1960. godine s ciljem smanjivanja siromaštva financiranjem programa koji podupiru ekonomski i socijalni razvitak, smanjenje nejednakosti i poboljšanje uvjeta života u najsiromašnijim zemljama svijeta.

Financijska pomoć BiH za prometnu povezanost i integraciju

Hrvatska će sa 7,5 milijuna eura pomoći projekt izgradnje regionalne ceste Posušje-Aržano, dionica Vir-Vinica-Granica RH (Aržano) u dužini od 15,5 kilometara, na području Zapadnohercegovačke i Hercegbosanske županiju u BiH, odlučila je Vlada.

Taj će novac, osiguran u državnom proračunu za iduću godinu, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture doznačiti Županiji Zapadnohercegovačkoj, Županiji Hercegbosanskoj i Općini Tomislavgrad, na temelju podnesenog zahtjeva za isplatom za podmirivanje dospjelih obveza prema izvoditeljima radova i za usluge obavljanja stručnog nadzora nad izvođenjem radova izgradnje/rekonstrukcije.

"Izgradnja ove prometnice ima izuzetnu važnost za povezivanje pograničnog dijela BiH s Hrvatskom. Prometnica će  olakšati povezivanje i pogranično prometovanje iz smjera Mostara, Gruda, Posušja prema Trilju, Livnu, Sinju, Kninu te s vremenom ima perspektivu postati važna prometnica koja povezuje zapadnu Hercegovinu i Dalmaciju", istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Uz aktiviranje ovog prometnog pravca, dodao je Butković, te završetkom izgradnje ceste Zidine-Vinica stvorila bi se najkraća cestovna veza između hrvatskih prostora u srednjoj Bosni s hrvatskom obalom.

Naknada troškova promidžbe za izbor predsjednika Republike

Na sjednici je određena visina naknade troškova izborne promidžbe za izbor predsjednika RH koja će se rasporediti kandidatima razmjerno dobivenim glasovima prema konačnim rezultatima izbora. Onom s najvećim brojem dobivenih glasova određuje se u iznosu od 133.000 eura za prvi izborni krug, odlučila je Vlada.

Pritom se naknada ne smije isplatiti u iznosu većem od ostvarenih troškova izborne promidžbe, a pravo na nju imaju kandidati koji na izborima dobiju najmanje 10 posto važećih glasova birača. Za drugi krug predsjedničkih izbora, stoji u odluci, ta se naknada određuje u iznosu od 20 posto od iznosa naknade iz prvog izbornog kruga i također se ne smije isplatiti u iznosu većem od ostvarenih troškova izborne promidžbe.

Isplaćivat će se iz državnog proračuna na poseban račun kandidata otvoren za financiranje troškova izborne promidžbe u roku od 15 dana od dana objave izvješća Državnog izbornog povjerenstva o nadzoru poštivanja odredbi Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma koje se odnose na izbornu promidžbu.

Među brojnim točkama dnevnoga reda današnje sjednice našla su se i prihvatila tri izvješća: Izvješće o ispunjavanju ključnih etapa i ciljnih vrijednosti iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. za razdoblje svibanj–listopad 2024., Izvješće o radu Ureda za ravnopravnost spolova u 2023. godini te Izvješće o provedbi Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2022. - 2023. godine.

Na koncu, Vlada je prihvatila prijedlog pokroviteljstva nad proslavom obljetnica 120 godina postojanja Hrvatskog gimnastičkog saveza i 150 godina postojanja Zagrebačkog tjelovježbenog društva "Hrvatski sokol" te dala suglasnost za sufinanciranje troškova organizacije Europskog ekipnog prvenstva u stolnom tenisu za seniore 2025. godine u Zadru.

Izvor: Hina/Vlada