Proračun je socijalan i razvojan, omogućuje daljnji gospodarski rast
Prijedlog proračuna za 2025, kazao je premijer Plenković u uvodnom dijelu Vladine sjednice, odražava naše prioritete, u prvom redu kvalitetniji život građana
Otvarajući 39. sjednicu Vlade, premijer Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema, osobito na Prijedlog državnog proračuna, koji je glavna tema dnevnog reda
Naglasio je pritom da se uz Državni proračun i Proračunski plan za 2025., po prvi puta donosi i Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan, a rezultat je revidiranog Okvira za ekonomsko upravljanje Europske unije koji je stupio na u proljeće ove godine.
Taj plan je tu, pojasnio je premijer, umjesto Programa stabilnosti te Nacionalnog programa reformi.
Prijedlog proračuna za 2025., kazao je premijer Plenković, reflektira prioritete Vlade, prije svega kvalitetniji život građana, veće plaće, veće mirovine i socijalna davanja, snažan gospodarski rast radi daljnjeg hvatanja koraka s razvijenijim zemljama članicama Europske unije te ulaganja u budućnost Hrvatske - demografske mjere, kvalitetnije obrazovanje, sigurnost, zelena tranzicija, digitalna transformacija i energetska učinkovitost.
Postignut je cilj od 2% proračunskih izdvajanja za obranu
Predsjednik Vlade je naglasio kako uz očuvanje stabilnosti javnih financija, ovaj prijedlog proračuna ima snažnu socijalnu i razvojnu komponentu koja omogućuje daljnji gospodarski rast, uz istodobnu provedbu ciljeva iz Programa Vlade te Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine.
Posebno je važnim istaknuo, s obzirom na sigurnosne globalne okolnosti, da će se ovakvim proračunom dostići cilj od 2 posto proračunskih izdvajanja za obranu, čime će se ispuniti obveze Hrvatske kao članice NATO-a.
Hrvatska je među najbržima po rastu gospodarstva u Europskoj uniji
Kada je riječ o prognozama za iduću godinu, Vlada projicira da će rast BDP-a biti 3,2 posto, naveo je premijer Plenković i dodao da će time Hrvatska biti među najbrže rastućim ekonomijama unutar Europske unije.
Očekuje se da će rast na razini ove godine biti 3,6 posto, dodao je.
Ove godine inflacija će biti maksimalno 3 posto, a izglednije 2,9 posto, a dogodine oko 2,7 posto, čime se i dalje nastavlja ublažavanje inflatornih pritisaka, kazao je.
To je prije svega postignuto zbog reguliranja cijene plina, struje i naftnih derivata, što Vlada čini već više od tri godine.
Očekuje se i rast zaposlenosti od 2,9 posto, a premijer je podsjetio da Hrvatska već dulje vrijeme bilježi najviše stope zaposlenosti i najniže stope nezaposlenosti ikada.
Najviša razina hrvatskog investicijskog kreditnog rejtinga dosad
Važno je nastaviti pratiti cijene hrane, naglasio je, a Vlada pritom očekuje odgovorno ponašanje svih aktera na tržištu u cilju dizanja ekonomskog i socijalnog standarda.
Prioritet fiskalne politike i dalje će biti odgovorno upravljanje javnim financijama, što je u konačnici i jedan od glavnih razloga što je Hrvatska prema sve tri svjetske agencije za kreditni rejting u protekla tri mjeseca dosegla razinu A, a to su i najviše razine kreditnoga rejtinga koje je Hrvatska ikada do sada ostvarila, kazao je predsjednik Vlade.
Nastavlja se sa smanjenjem udjela javnoga duga u BDP-u, poručio je premijer Plenković i naveo da se očekuje da taj udio ove godine bude 57,4 posto, u 2025. 56 posto i 55 posto u 2026.
Što se tiče manjka općeg proračuna, prema ESA metodologiji, očekuje se da on bude 2,3 posto u 2025., 1,9 posto u 2026. i 1,8 posto u 2027.
Za ovu godinu očekuje se manjak od 2,1 posto, dodao je.
Prihodi proračuna iznose 33 milijarde eura, a rashodi 37 milijardi eura
Vlada je u okolnostima višestrukih kriza jačala otpornost, dodao je, a ovi podaci pokazuju kako je svojim mjerama ne samo očuvala socijalnu koheziju, nego je proračun kao instrument redistribucijske snage na pravi način plasiran i u kontekstu više paketa potpora države za građane i gospodarstvo.
Prihodi proračuna u 2025. planirani su na 33 milijarde eura, što je rast od 8,6 posto u odnosu na 2024.
Značajan učinak na prihode proračuna imaju i povećani porezni prihodi, ali i znatno brže povlačenje europskih sredstava, kazao je premijer Plenković.
U tom je kontekstu naveo da je u prvih 11 godina članstva Hrvatska u plusu 16,4 milijarde eura, u odnosu sredstava koje je uplatila, odnosno povukla iz europskog proračuna.
Što se tiče rashoda, oni su planirani u iznosu od 37 milijardi eura, što je 3,4 milijarde eura više u odnosu na 2024. godinu.
Rastu mirovine, plaće i socijalne naknade, reguliraju se cijene energenata i stambena politika
Cilj ovoga proračuna, naglasio je predsjednik Vlade, jest osigurati bolji standard građanima, što će se reflektirati u rastu mirovina uslijed redovnog usklađivanja i očekivanog stupanja na snagu izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju kojim će se poboljšati formula usklađivanja mirovina i uvesti godišnji dodatak.
Očekuje se i rast plaća, dodao je, uslijed primjene novog Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama te provedbe najveće reforme sustava plaća do sada.
Za pomoć osjetljivim skupinama osigurano je 900 milijuna eura, primjerice za inkluzivni dodatak, za jednokratne naknade, udomitelje, status roditelja njegovatelja, zajamčenu minimalnu naknadu i osobnu invalidninu.
Nastavit će se i s provedbom mjera reguliranja cijena struje, plina i goriva, a unaprijedit će se i kvaliteta stanovanja putem Nacionalnog plana stambene politike.
Kad je riječ o investicijama, naveo je predsjednik Vlade, nastavlja se proces sanacije šteta od potresa, ulaganja u vodno komunalne projekte, u zdravstvenu infrastrukturu, u željeznički sektor, u cestovnu infrastrukturu i pomorski promet, razvoj sporta te ruralni razvoj.
Povećana izdvajanja za demografiju, dekarbonizaciju, digitalnu transformaciju i obrazovanje
Vlada je, naglasio je, vodila računa i o budućnosti Hrvatske, te izdvojio paket novih demografskih mjera za jačanje obitelji, ulaganje u znanstveno-istraživačku djelatnost, ulaganja i potpore u području odgoja i obrazovanja, energetsku obnova, digitalizaciju javne uprave i podizanje energetske učinkovitosti pravosudnih tijela, digitalizaciju ustanova visokog obrazovanja, ulaganja u opremanje i modernizaciju vojske te upravljanje državnim granicama u cilju sprječavanja ilegalnih migracija.
Proračun prati i ciljeve u okviru novoosnovanih resora, kazao je podsjetivši da u trećem mandatu arhitektura Vlade prilagođena političkim prioritetima uspostavom Ministarstva demografije i useljeništva, digitalna transformacija spojena je s Ministarstvom pravosuđa i uprave, Ministarstvo okoliša i zelene tranzicije, a sve to reflektira Vladine prioritete - demografija, dekarbonizacija, digitalna transformacija i obrazovanje.
Proračun Ministarstva demografije i useljeništva veći je za 202%, pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za 21%, zaštite okoliša i zelene tranzicije za 81% te znanosti, obrazovanja i mladih za 14%.
"I dalje očekujemo nastavak pozitivnih gospodarskih kretanja, međutim moramo biti vrlo budni s obzirom na rizike na globalnoj razini, bilo da je riječ o sigurnosnim ugrozama ili klimatskom promjenama", poručio je premijer Plenković.
Proračun pokriva političke prioritete i usklađen je s globalnim obvezama
Govoreći o klimatskim promjenama, premijer je podsjetio da se nalazimo u razdoblju kada će u sljedećih 15-ak godina na vrhunac doći svjetske rezerve ugljena, nafte i plina, triju temeljnih fosilnih goriva.
To znači da će cijena energenata biti viša i zato su itekako važna daljnja ulaganja u obnovljive izvore energije, a Hrvatska je, dodao je premijer, prema ispunjavanju ciljeva održivoga razvoja 8. od 193 članice UN-a.
"Ovaj proračun dobro pokriva sve naše političke prioritete i usklađen je s globalnim obvezama koje je Hrvatska preuzela", istaknuo je.
Petim izdavanjem trezorskih zapisa nastavlja se dinamiziranje tržišta kapitala
Krajem prošloga tjedna premijer je u Budimpešti sudjelovao na sastanku Europske političke zajednice i neformalnom sastanku Europskoga vijeća.
Izdvojio je i peto izdavanje trezorskih zapisa, čime se nastavlja dinamiziranje tržišta kapitala. Do sada je 22 tisuće građana upisalo oko 750 milijuna eura, a ciljana razina je 1,2 milijarde eura. Nakon što građani do sutra iscrpe svoje mogućnosti, dodao je, slijedi prigoda za institucionalne investitore.
Milijarda eura za razvoj svih središta hrvatskih županija
Jutros je predsjednik Vlade sudjelovao na konferenciji posvećenoj Planu integriranih teritorijalnih ulaganja.
ITU mehanizmom obuhvaćeno je ukupno 192 grada, mjesta i općina, a ukupan iznos sredstava na raspolaganju, kada se pridodaju sredstva Fonda za urbani razvoj i Hrvatske banke za obnovu i razvoj, su 830 milijuna eura koje je Vlada direktno alocirala za policentrični razvoj Hrvatske i daljnju decentralizaciju.
Kada se tome pridoda participacija jedinica lokalne i područne samouprave, praktički se radi o oko milijardu eura sredstava za jačanje i razvoj svih središta hrvatskih županija.
Od točaka sa sjednice Vlade, izdvojio je Uredbu o stambenom zbrinjavanju braniteljsko stradalničke populacije, kojom će se unaprijediti položaj hrvatskih branitelja i njihovih obitelji.
Izdvojio je i odluku o dodjeli sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića, podsjetivši da je Vlada prošle godine donijela odluku da pomogne jedinicama lokalne samouprave u financiranju troškova dječjih vrtića, ovisno o stupnju razvijenosti.
Za ovu godinu na raspolaganju je bilo 77 milijuna eura, a za iduću pedagošku godinu 101 milijun eura.
U tom je kontekstu podsjetio i na Vladinu ambiciju da do kraja desetljeća svako dijete predškolske dobi ima svoje mjesto u vrtiću gdje god da u Hrvatskoj živi, što je i važna demografska mjera.
Pomoću alimentacijskog fonda država pruža potporu djeci kad se ta obveza ne ispunjava
Danas je na sjednici i Konačni prijedlog zakona o privremenom uzdržavanju, a premijer je podsjetio na osnivanje alimentacijskog fonda u svrhu pomoći djeci čiji roditelji ne plaćaju alimentaciju.
Prema ovom zakonu, pravo može ostvariti maloljetno dijete ako obveznik uzdržavanja od dana pokretanja ovršnog postupka ne ispunjava u cijelosti ili djelomično svoju obvezu uzdržavanja dulje od tri mjeseca.
Omogućava se podnošenje zakona za isplatu privremenog uzdržavanja i ako nije podnesen ovršni prijedlog protiv obveznika izdržavanja.
Iznos se sa sadašnjih 113 eura povećava na 224 eura.
"Poruka ovog zakona je da država staje u potporu djeci u situacijama kada oni čija je to obveza tu obvezu ne ispunjavaju", poručio je predsjednik Vlade.
Dostojanstveno ćemo obilježiti Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje i nećemo prestati tragati za nestalima u Domovinskom ratu
Od ostalih tema, uoči obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, 18. studenoga, premijer je zahvalio svima koji sudjeluju u organizaciji te poručio kako je siguran da će se na dostojanstven način obilježiti ti ključni dani Domovinskog rata i suvremene hrvatske povijesti koji su temelj hrvatske države.
Premijer je ovom prigodom zahvalio potpredsjedniku Vlade Tomi Medvedu na kontinuiranim naporima za pronalazak nestalih osoba u Domovinskom ratu, podsjetivši da je prije nekoliko dana kod Negoslavaca pronađena još jedna grobnica s posmrtnim ostacima žrtava iz Domovinskog rata.
Kazao je da se radi o rezultatu sustavnog, odgovornog i predanog rada. Hrvatska država, naglasio je, neće prestati s traženjem onih koji su za Hrvatsku dali najviše i poginuli za njenu slobodu.
U proteklih osam godina, dodao je, unaprijeđeni su svi kapaciteti i koordinacija nadležnih službi i provedeno je više od 400 terenskih istraživanja diljem Hrvatske, a pretraženo je 980 tisuća kvadratnih metara terena, pronađeno je šest masovnih grobnica i više pojedinačnih, ekshumirani su posmrtni ostaci najmanje 192 osobe, a u širem procesu identifikacije identificirane su 273 osobe.
Još uvijek se traga za 1788 nestalih osoba, od kojih je skoro 500 na području Vukovarsko-srijemske županije i 370 na području Vukovara.
Rast BDP-a u 2025. od 3,2 posto, inflacije od 2,7 posto
Proračunski planovi projiciraju se uz gospodarski rast u idućoj godini od 3,2 posto, nakon što se u ovoj godini očekuje rast BDP-a od 3,6 posto. Po Primorčevim riječima, glavni pokretači rasta u 2025. bi trebali biti osobna potrošnja i bruto investicije u fiksni kapital. Realni rast BDP-a bi u 2026. trebao iznositi 2,8 posto, u 2027. godini 2,6 posto, a godinu nakon 2,5 posto, projekcije su Vlade.
Primorac je podsjetio na "impresivan napredak" u posljednjim godinama kada je u pitanju rast hrvatskog gospodarstva te stanje javnih financija, u pogledu smanjenja udjela javnog duga u BDP-u te deficita.
U ovoj godini se očekuje udjel javnog duga u BDP-u od 57,4 posto te deficit konsolidirane opće države od 2,1 posto. Taj udjel bi u idućoj godini trebao nastaviti padati, na 56 posto, dok bi deficit trebao iznositi 2,3 posto.
"Time će Hrvatska i u ovoj i idućoj godini po oba kriterija biti unutar tzv. mastriških kriterija", napomenuo je Primorac.
Inflacija bi u 2025. trebala usporiti na prosječnih 2,7 posto, a trebali bi se nastaviti i pozitivni trendovi na tržištu rada, pri čemu bi zaposlenost trebala porasti za 2,9 posto.
Prijedlog Zakona o izvršavanju državnog proračuna za 2025. godinu
Prvi put je predstavljen i Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan za razdoblje 2025. - 2028., kojim se daje osvrt na makroekonomska kretanja i fiskalnu politiku, a sadrži i strukturne reforme i ulaganja. Njime su obuhvaćene i preostale mjere iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, njih 201, kao i mjere izvan NPOO-a, njih 89, naveo je ministar.
Riječ je o strateškom dokumentu na temelju kojeg će se u idućim godinama raditi nacrt proračunskog plana. a u skladu s tim i prijedlog nacionalnog proračuna, napomenuo je ministar financija.
Također, u saborsku proceduru je upućen i prijedlog Zakona o izvršavanju državnog proračuna za 2025. godinu, po kojem se zaduženje na domaćem i inozemnim tržištima može provesti do ukupnog iznosa od 8,6 milijardi eura, dok tekuće otplate glavnice državnog duga iznose 6,5 milijardi eura.
Nadalje, naveo je Primorac, zaduženje izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi 406,8 milijuna eura, a tekuće otplate glavnice duga 231,6 milijuna eura.
Godišnja vrijednost novih jamstava za 2025. iznosi 435 milijuna eura, od čega se na izvanproračunske korisnike odnosi 260 milijuna. Naposljetku, postotak ukupnog ograničenja za zaduženja svih općina, gradova i županija u 2025. utvrđuje se na razini pet posto ukupno ostvarenih prihoda od njihova poslovanja u ovoj godini.
U drugo čitanje u Sabor upućen Zakon o privremenom uzdržavanju
Vlada je u drugo čitanje u Hrvatski sabor uputila Zakon o privremenom uzdržavanju kojim se osniva alimentacijski fond, povećava iznos potpore i produžuje njeno vremensko trajanje, te je donijela odluku o dodjeli sredstava lokalnim jedinicama za fiskalnu održivost vrtića.
"Želimo omogućiti i poslati jasnu poruku svoj onoj djeci koje roditelji ne uzdržavaju da ćemo ovim izmjenama Zakona omogućiti i nova, povoljnija prava koja se tiču iznosa privremenog uzdržavanja. Dosadašnje pravo od svega 50 posto zakonskog minimuma podižemo na 100-postotni iznos", istaknuo je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi Marin Piletić.
Produžuje se i vremensko trajanje potpore, pa će tako pravo na privremeno uzdržavanje imati djeca do navršene 18. godine života ili do 26-te ako se redovito školuju, a novost je i da će djeca koja zbog teške i trajne bolesti ili invaliditeta nisu sposobna raditi imati pravo na potporu sve dok ta nesposobnost traje, dodao je.
"Pojednostavljuju se postupak i isplata priznatog iznosa privremenog uzdržavanja, omogućava se neplatišama vraćanje duga putem javnog rada i otpisuje se dug u slučaju smrti obveznika uzdržavanja ako je jedini nasljednik ujedno bio i korisnik prava na uzdržavanje", kazao je ministar.
Premijer Andrej Plenković naglasio je kako je to vrlo važan iskorak koji Vlada radi. Podsjetio je da se osniva i alimentacijski fond u svrhu pomoći djeci čiji roditelji obveznici uzdržavanja ne plaćaju alimentaciju.
"Prema Zakonu, pravo može ostvariti maloljetno dijete ako obveznik uzdržavanja od dana pokretanja ovršnog postupka ne ispunjava u cijelosti ili djelomično svoju obvezu uzdržavanja dulje od tri mjeseca", poručio je.
Dodao je i kako se omogućava podnošenje zahtijeva za isplatu potpore privremenog uzdržavanja i ako nije podnesen ovršni prijedlog.
"Visina potpore je trenutno u prosjeku 113 eura, pravo se može ostvariti najdulje tri godine, a sada se povećava iznos na 224 eura. Poruka ovog Zakona je da država staje u potporu djeci u situaciji kad oni čija je to obveza tu obvezu ne ispunjavaju", ustvrdio je premijer.
Za fiskalnu održivost dječjih vrtića 84 milijuna i 462.751 eura
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih donijelo je na Vladi odluku o dodjeli 84 milijuna i 462.751 eura za fiskalnu održivost dječjih vrtića za pedagošku godinu 2024./2025. za jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb bez obzira na to tko je osnivač, a sukladno Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju i Uredbi o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje iznosa za fiskalnu održivost dječjih vrtića.
Lokalne samouprave i Grad Zagreb tako će mjesečno dobivati nešto malo više od sedam milijuna eura mjesečno.
"Budući da podaci o broju djece u pedagoškoj godini 2024./2025. još nisu dostupni, izračun je izvršen prema broju djece u zadnjem mjesecu prethodne pedagoške godine 2023./2024. te će se sredstva doznačavati akontativno dok se ne ažuriraju podaci u zajedničkom elektroničkom upisniku za novu pedagošku godinu. Obračun sredstava ažurirat će se na mjesečnoj razini prema ažuriranom broju djece u zajedničkom elektroničkom upisniku u mjesecu za koji se sredstva doznačavaju", kazao je resorni ministar Radovan Fuchs.
U odnosu na Odluku o dodjeli sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića za prethodnu pedagošku godinu, dodao je, prosječna cijena smještaja po djetetu na razini RH uvećana je s 3.535 eura na 3.999 eura godišnje, odnosno s 295 na 333 eura mjesečno po djetetu.
Izmijenjen je i postotni udio koji pripada pojedinoj jedinici prema novoj Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti.
"Ovo je itekako važna i demografska mjera naše cjelovite politike", dodao je premijer.
Započinju pregovori sa sindikatima u javnim i državnim službama
Donesene su i odluke o pokretanju postupka pregovora o sklapanja dodatka Temeljnom kolektivnom ugovoru i Kolektivnog ugovora za zaposlenike u javnim i državnim službama s obzirom na to da su u rujnu reprezentativni sindikati javnih službi i Sindikat policije Hrvatske kao reprezentativni sindikat državne službe dostavili zahtjev za početak pregovora o visini osnovice za izračun plaće te ostalih materijalnih prava.
Kao predstavnici Vade sa sindikatima javnih službi će pregovarati ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić kao predsjednik pregovaračkog odbora, potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, ministar zdravstva Vili Beroš, ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.
U odbor za vođenje pregovora za zaposlenike u državnoj službi imenovani su Marin Piletić kao predsjednik, a osim Marka Primorca i Damira Habijana, tu će još biti i potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić.
Država će u Petrokemiji imati pravo na jednog člana Uprave
Donesena je odluka o davanju suglasnosti za sklapanje dodatka II. ugovoru o dokapitalizaciji i restrukturiranju Petrokemije prema kojoj će država u Petrokemiji imati pravo na jednog člana uprave, a moći će u budućnosti i sudjelovati u dokapitalizaciji.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao je da se odluka donosi radi radi drugačijeg definiranja međusobnih odnosa, prava i obveza svih vlasnika, pogotovo kada je riječ o pravima i zaštiti interesa Republike Hrvatske.
"Usuglašeno je da RH sukladno svom vlasničkom udjelu od 25 posto plus jedna dionica ima pravo na jednog člana uprave, te na taj način sudjeluje u daljnjem poslovanju društva. Usuglašeno je i da RH u budućnosti može sudjelovati u daljnjoj dokapitalizaciji", rekao je Šušnjar.
Ugovor o dokapitalizaciji i restrukturiranju Petrokemije zaključen je 31. listopada 2018. godine.
MORH uz tenkove marke Leopard nabavlja i besposadni zrakoplovni sustav
Vlada je dala suglasnost Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna za održavanje aviona Rafalea, a donijete su i odluke o nabavi besposadnog zrakoplovnog sustava Bayraktar TTB2 te pripremnim radnjama za nabavu tenkova Leopard.
"Ministarstvo obrane je s tvrtkom Dassault Aviation iz Republike Francuske izradilo prijedlog ugovora za kontinuirano održavanje aviona Rafale i prateće opreme koji osigurava usluge popravka, remonta, obnove resursa i periodičkih pregleda za komponente aviona i motora, koji bi se sklopio za razdoblje od dvije godine - do listopada 2026. godine", rekao je ministar obrane Ivan Anušić.
Ukupne obveze MORH-a iznose 31,9 milijuna eura, od čega po 7,3 milijuna u 2024. i 2025. godini, 16,4 milijuna eura u 2026. i 800.000 eura u 2027. godini. Vlada je stoga dala suglasnost Ministarstvu za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna u iznosu 24,6 milijuna eura u iduće dvije godine.
MORH je nakon provedbe postupka javne nabave za razdoblje od 2024. do 2026. na sjednici predstavio i odluku o nabavi besposadnog zrakoplovnog sustava Bayraktar TB2, u ukupnom iznosu 95 milijuna američkih dolara, odnosno 86 milijuna i 424.252 eura. Od toga će Ministarstvo morati platiti 84,6 milijuna eura - za ovu godinu 20,2 milijuna, u 2025. godini 37,5 milijuna te u 2026. godini 27 milijuna eura.
U državnom proračunu u 2025. i 2026. godini osigurana su 64,4 milijuna eura.
Ukupna vrijednost ugovora iznosi gotovo 74 milijuna američkih dolara bez PDV-a, a pored roba i usluga koje će biti isporučene prema ukupnoj vrijednosti ugovora, dodatno je predviđena i isporuka opreme u vrijednosti od nešto malo više od dva milijuna američkih dolara koja je donacija. Ministarstvo obrane ima obvezu plaćanja PDV-a na cjelokupan iznos ugovora i PDV-a na donaciju što je iznos PDV-a u protuvrijednosti od 19 milijuna američkih dolara.
Od ukupnih obveza Ministarstva obrane u iznosu od 84.582.589,47 eura bit će potrebno platiti u 2024. godini 20.189.321,71 eura, u 2025. godini 37.474.172,15 eura i u 2026. godini 26.919.095,61 eura.
"Oružane snage Republike Hrvatske iskazale su potrebu za prioritetnom i žurnom nabavom naoružanog besposadnog zrakoplovnog sustava Bayraktar TB2, a tvrtka Baykar Makina San. Ve Tic. A.S. dostavila je informativnu ponudu i prijedlog konfiguracije besposadnog zrakoplovnog sustava Bayraktar TB2 za Republiku Hrvatsku po modelu "sveukupnog paketa". Konfiguracija je bazirana na šest letjelica opremljenih elektrooptičkim kamerama za izviđanje uključujući inicijalni komplet naoružanja te osigurava dvostruku radio pokrivenost cjelokupnog teritorija Hrvatske u stacionarnoj i mobilnoj inačici", naveo je Anušić.
Pored letjelica s kamerama i naoružanja paket obuhvaća centar za zapovijedanje i nadzor, simulator za obuku, zemaljske nadzorno-upravljačke stanice, zemaljske podatkovne stanice, inicijalni komplet pričuvnih dijelova dostatan za 4000 sati naleta, uključujući svu potrebnu opremu i alat za održavanje, jamstvo u trajanju od dvije godine ili do dostizanja 4000 sati naleta, boravak stručnjaka u Hrvatskoj u razdoblju od dvije godine, obuku u njihovom obučnom centru u Turskoj te transport cjelokupnog paketa u Hrvatsku.
Pripremne radnje za nabavu tenkova
Na sjednici Vlade je usvojena i odluka o pripremnim radnjama za nabavu tenkova Leopard 2A8 za opremanje Oružanih snaga te za ustupanje materijalnih sredstava Ukrajini u vidu tenkova M-84 i borbenih vozila pješaštva M-80, s pripadajućim pričuvnim dijelovima i streljivom, a prema popisu koji je sastavni dio te Odluke i klasificiran je stupnjem tajnosti "Povjerljivo".
Knjigovodstvena vrijednost materijalnih sredstava iznosi 144 milijuna i 800.000 eura. Taj iznos će u državni proračun Savezno ministarstvo obrane Republike Njemačke uplatiti do 30. studenoga 2024., a MORH, potom, nabaviti tenkove LEOPARD dok će se preostala sredstava osigurati u državnom proračunu.
"Sigurnosno okruženje promijenilo se od veljače 2022. zbog ruske agresije na Ukrajinu te su RH i Savezna Republika Njemačka do sada značajno podržale Ukrajinu i odlučile nastaviti s daljnjom potporom", naglasio je ministar.
Jadrolinija, najveći hrvatski brodar sa stoljetnom tradicijom, svakodnevno izvršava odgovornu zadaću
Vlada je u odbila interpelaciju o stanju u "Jadroliniji" i odgovornosti Skupštine tog društva koju je inicirao Most, a podržalo ukupno 17 saborskih zastupnika nakon nesreće ovog ljeta na Malom Lošinju u kojoj su poginula tri pomorca, a izmijenila je Zakon koji se tiče razminiranja.
"Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture pripremilo je stručno te objektivno izvješće u kojem odgovara na sve navode iz interpelacije, a koje, između ostalog, uključuje detaljno opisane poslove te odgovornost Uprave, Nadzornog odbora i Skupštine društva 'Jadrolinija'", kazao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Vladi je predložio odbijanje interpelacije, što je Vlada i učinila.
Provode se izvidi iz dijela pomorskih prekršaja i sigurnosna istraga
Vezano za tragediju na Jadrolinijinom trajektu u Malom Lošinju, iz Ministarstva, između ostalog, ističu da se provode izvidi iz dijela pomorskih prekršaja i sigurnosna istraga.
"U trenutku pomorske nesreće broda Lastovo utvrđeno je kako je imao svjedodžbu o klasi izdanoj od strane HRB-a sa zadnjim datumom pregleda obavljenim 6. studenoga 2023., o sigurnosti putničkog broda od 6. studenoga 2023., o sposobnosti broda za plovidbu sa zadnjim datumom pregleda obavljenim 6. studenoga 2023., potvrdu upravljanja sigurnošću s rokom važenja do 22. srpnja 2027. i svjedodžbu o baždarenju - trajnu svjedodžbu", navode u odgovoru.
"Vezano uz navode kako je većina nabavljenih brodova mjesecima u brodogradilištima prije nego što krenu u redovne linije, to upravo govori o politici 'Jadrolinije' usmjerenoj prema sigurnosti kroz redovne godišnje remonte brodova koji održavaju redovne linije te svakodnevno povezuju otoke s kopnom", dodaju.
"Jadrolinija" flotu obnavlja sukladno planovima poslovanja odobrenim od strane Nadzornog odbora, a od 2018. do kraja 2024. realizirano je ukupno 14 investicija u flotu, ističu.
Što se tiče kvara na brodu "Oliver", u odgovoru se navodi da je tehnički problem nastao kao posljedica prodora komprimiranog zraka u sustav rashladne vode što je potencijalno moglo rezultirati i pregrijavanjem glavnih motora te su motori preventivno ugašeni, a da je otklonjen u roku 24 sata te da posjeduje sve dozvole Hrvatskog registra brodova i Lučke kapetanije.
Prava na starosnu mirovinu zaposlenicima na poslovima razminiranja kao i pirotehničarima
Vlada je na sjednici izmijenila Zakon o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja prema kojima se izjednačavaju uvjeti za stjecanje prava na starosnu mirovinu te izračun mirovine i za voditelje radilišta i pomoćne djelatnike na istovjetan način kako je to omogućeno i pirotehničarima.
"Budući da su poslovi i radna mjesta voditelja radilišta i pomoćnih djelatnika, koji također kao i pirotehničari rade na poslovima razminiranja s jednakom izloženosti opasnosti, kao i da su i oni osjetljiva kategorija o kojoj država treba voditi posebnu brigu, potrebno je i njima omogućiti stjecanje prava na starosnu mirovinu pod jednakim uvjetima pod kojima to pravo stječu pirotehničari kako je to propisano Zakonom", pojašnjavaju iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi.
Tako ovim izmjenama pravo na stjecanje prava na starosnu mirovinu ostvaruju pirotehničari, voditelji radilišta i pomoćni djelatnici koji neposredno obavljaju pomoćne poslove u razminiranju zaposleni u trgovačkim društvima, kod obrtnika, u Ministarstvu obrane i Ministarstvu unutarnjih poslova te pirotehnički nadzornici, pirotehnički nadglednici i inspektori Ministarstva unutarnjih poslova koji obavljaju poslove kontrole kvalitete i inspekcijskog nadzora nad obavljanjem poslova razminiranja.
Izmjenama Zakona predlaže se i mogućnost ostvarivanja prava zaposlenicima koji su bili su zaposleni na navedenim poslovima, a već su ostvarili pravo na mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
Za delegirane europske tužitelje - obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje
Usvojen je i prijedlog izmjena Zakona o provedbi Uredbe Vijeća EU o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) kojima Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije propisuje obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje delegiranih europskih tužitelja, čiju će prijavu provoditi nadležno državno odvjetništvo.
Prema odredbama, plaćeni doprinosi ne predstavljaju dohodak, uvodi im se i beneficirani radni staž te se ističe da mjesečna osnovica za obračun doprinosa delegiranih europskih tužitelja ne može biti manja nego što je bila prije njihovog imenovanja na dužnost. Naglasak je i na dužnosti Republike Hrvatske u plaćanju obveznih doprinosa po osnovi po kojoj su osigurani kao nacionalni tužitelji.
Potrebna sredstva za provedbu ovoga Zakona odnose se na podmirivanje obveza za obvezna osiguranja i staž osiguranja s povećanim trajanjem za šest delegiranih europskih tužitelja te se procjenjuje da je za 2025. potrebno 153.000 eura, a za 2026. 154.000 eura.
Pokroviteljstva bez preuzimanja financijskih obveza
Vlada je prihvatila pokroviteljstva nad programom obilježavanja 25 godina programa Gradovi i općine - prijatelji djece i 35 godina Konvencije UN-a o pravima djeteta, sukladno zamolbi Saveza društava Naša djeca Hrvatske, te nad održavanjem 17. večeri članova i prijatelja Udruge i Zaklade Prsten, sukladno zamolbi udruge Hrvata BiH Prsten.
Prihvaćenjem navedenih pokroviteljstava Vlada ne preuzima nikakve financijske obveze.