Stvaramo i dalje preduvjete za rast plaća, mirovina i socijalnih naknada
»S vjerom i optimizmom nastavit ćemo raditi za boljitak Hrvatske«, poručio je premijer Plenković istaknuvši da demografska revitalizacija i ravnomjeran regionalni razvoj ostaju prioriteti rada Vlade
Otvarajući 276. sjednicu Vlade, premijer Andrej Plenković još je jednom svima zaželio sve najbolje u 2024.
"Siguran sam da ćemo svi s vjerom i optimizmom nastaviti raditi zajedničkim snagama za boljitak Hrvatske i u ovoj godini, a kao i do sada pripravni smo unatoč svim kriznim okolnosti raditi maksimalno da podignemo životni standard svih naših građana i svih naših obitelji i da očuvamo socijalnu koheziju", poručio je premijer Plenković.
Pritom, dodao je, Vlada će raditi i na jačanju hrvatskog međunarodnog položaja te štiti nacionalne interese i provoditi politiku modernog suverenizma u ostvarivanju svih strateških prioriteta.
Osvrnuo se potom na zakone koji su stupili na snagu s 1. siječnja.
Brojni zakoni koji su stupili na snagu 1. siječnja pridonose rastu standarda svih naših građana
Izdvojio je paket poreznih izmjena, od devet zakona, čija je ključna poruka to da će na temelju njega rasti plaće svim građanima.
Podcrtao je pritom aspekt jačanja fiskalne autonomije općina, gradova i županija, koji su omogućile ove zakonske izmjene. Tako, dodao je, i one mogu svojim odlukama i preuzimanjem odgovornosti pridonijeti manjem oporezivanju rada pa time i većim plaćama svojih stanovnika.
Od 1. siječnja ove godine minimalna plaća povećana je na 840 eura bruto, kazao je premijer podsjetivši da je na početku prvog mandata njegove Vlade, 2016. godine, ona iznosila 414 eura bruto.
To je povećanje od 103 posto, kazao je, a ovim zadnjim povećanjem od čak 20 posto daje se potpora onima s najnižim primanjima.
Stupa na snagu i Zakon o inkluzivnom dodatku, koji je izrazito važan za osobe s invaliditetom, a pojednostavljuje proces vještačenja, objedinjuje četiri naknade te ih značajno povećava, pogotovo za one koji imaju najviši stupanj invaliditeta, a to je oko 150 tisuća ljudi.
Povećava se i nacionalna naknada za starije osobe koja će od sada biti 150 eura.
U potpunosti prelazimo na 16 radnih nedjelja godišnje, čime je ispunjeno još jedno naše prdizborno obećanje
Zakon o trgovini ulazi u svoju punu primjenu, naveo je premijer Plenković, pa se u potpunosti prelazi na režim od samo 16 radnih nedjelja godišnje.
Time je, kazao je premijer, ispunjeno još jedno predizborno obećanja, a pomoći će u uspostavljanju ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života, osobito radnika u trgovini.
Zbog održivosti mirovinskog sustava, većih prinosa mirovinskih fondova i većih mirovina promijenjena su četiri zakona.
Povećavaju se invalidnine za hrvatske ratne vojne invalide te je u potpunosti ukinuto smanjenje od 10 posto na mirovine, koje su donosile ranije Vlade u nekim ranijim kriznim okolnostima.
Zakonom o doplatku za djecu udvostručen je i broj obitelji i broj djece koja su korisnici doplatka za djecu. Za taj je zakon izdvojeno 90 milijuna eura više nego do sada pa godišnje izdvajanje ukupno iznosi oko 260 milijuna eura.
Povijesna reforma sustava plaća u državnoj i javnoj službi
Stupile su na snagu i izmjene zakona koje omogućavaju prelazak svih osnovnih škola na rad u jednoj smjeni do 2027. godine, što je preduvjet uspješnog iskorištavanja oko 2 milijarde eura za obrazovanje, osobito obrazovnu infrastrukturu iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Podignuta je i minimalna studentska satnica te sada iznosi 5,25 eura.
Osiguran je i kvalitetniji okvir za održivost hrvatskoga turizma novim Zakonom o turizmu.
Na snagu je stupio i Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, u cilju boljeg upravljanja državnom imovinom i daljnje decentralizacije.
Stvoren je i novi zakonski okvir za plaće u javnoj i državnoj službi, a premijer je istaknuo da se radi o povijesnoj reformi. U iduća dva mjeseca, dodao je, slijedi usvajanje dviju uredbi koje će stupiti na snagu početkom ožujka.
Nakon stupanja na snagu ranije spomenute porezne reforme i inicijalnog dizanja plaća u 2024. za 240 tisuća zaposlenika u državnoj i javnoj službi, doći će i do novog povećanja plaća s plaćom za ožujak.
Društveni optimizam ključan je za jedno od temeljnih pitanja opstanka Hrvatske - demografsku revitalizaciju
Što se tiče rasta BDP-a, premijer je kazao da je trenutna procjena da će on biti 2,8 posto, iako neke financijske institucije procjenjuju da bi on mogao biti i veći.
"Nastojat ćemo i dalje stvarati preduvjete i za rast plaća i mirovina i socijalnih naknada, kao i ulaganja te daljnju realizaciju brojnih kapitalnih infrastrukturnih projekata", poručio je premijer Plenković dodajući kako se, uz veliki projekt obnove Zagreba i Banovine, u Hrvatskoj ogromna sredstva ulažu u ravnomjeran regionalni razvoj.
Vlada će svojim aktivnostima, dodao je premijer, učiniti daljnje korake u izgradnji što pozitivnijeg društvenog ozračja jer je društveni optimizam ključan i za jedno od temeljnih pitanja opstanka Hrvatske, a to je demografska revitalizacija.
"Društvo koje je uključivo, tolerantno i solidarno, koje jača neovisnost institucija i daljnju borbu protiv korupcije", poručio je premijer Plenković.
Osvrt na druge aktualne teme predsjednik Vlade započeo je osudom intenzivnih zračnih napada Rusije na Ukrajinu te kontinuiranog kršenja međunarodnog prava od strane Rusije.
"Ovi napadi na civilnu infrastrukturu dodatno osnažuju našu kontinuiranu potporu Ukrajini u borbi protiv ruske agresije", poručio je.
Proces obnove je ubrzan i strukturiran, a za njega je osigurano 3,3 milijarde eura
Krajem prošloga tjedna obilježena je 3. obljetnica razornog potresa koji je pogodio Banovinu, a tom je prigodom premijer Plenković posjetio Petrinju, a nekoliko dana prije toga i Glinu i Sisak.
U Petrinji su toga dana dodijeljeni ugovori vlasnicima stanova u 8 zgrada za 128 stanova, potpuno i najmodernije opremljenih.
Ukupno se gradi takvih 20 višestambenih zgrada u prvoj fazi, dodao je premijer, a onda slijedi izgradnja još 36 zgrada, financiranih iz državnoga proračuna, od čega će čak 20 biti u Sisku.
Ukupna vrijednost svih projekata koje je premijer obišao u Petrinji prošloga petka, a tu je i zgrada Suda u Sisku - ispostava Petrinja, Dom zdravlja, naselje montažnih kuća i tako dalje, 44 milijuna eura.
"Proces obnove je ubrzan i strukturiran, s kvalitetnom zakonskom podlogom i maksimalnim angažmanom svih aktera, od lokalne razine do Vlade", istaknuo je uz zahvalu svim izvođačima.
Podsjetio je da je do sada ukupno apsorbirano 2,2 milijarde eura za obnovu Zagreba i okolnih županije te Banovine, a sve skupa osigurano je 3,3 milijarde eura.
Od toga je 2,5 milijarde eura bespovratnih sredstava iz Europskog fonda solidarnosti, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Operativnog programa Konkretnost i kohezija te 800 milijuna eura iz državnog proračuna i drugih međunarodnih izvora.
Ukupno je obnovljeno 11.147 zgrada i kuća, od čega 10.576 privatnih i 581 javna zgrada i infrastruktura.
Trenutno je u Zagrebu i na Banovini otvoreno 1.431 gradilište, a u postupku ih je još 1.373, dodao je.
Naglasio je da se cijeli proces protupotresne konstrukcijske obnove obavlja prema najvišim suvremenim standardima koji su podrazumijevali nešto skuplji i dulji postupak, ali dugoročno sigurniji i isplativiji.
Cijena goriva i dalje bitno niža zahvaljujući mjerama Vlade
Nastavlja se, kazao je premijer, i s olakšanjem troškova života građana na Banovini, od subvencija za toplinsku i električnu energiju, besplatnog prijevoza vlakom i autocestom, do otpisivanja potraživanja pristojbi, subvencioniranja režijskih troškova i najamnina trajnog i privremenog smještaja.
Osvrnuo se i na Vladinu politiku priuštivih cijena energenata, podsjetivši da je Vlada prvog radnoga dana u ovoj godini već održala telefonsku sjednicu, a iako je došlo do neznatnog poskupljenja benzina i dizela, cijena goriva je zahvaljujući mjerama Vlade i dalje bitno niža nego što bi to bila bez njih.
"Nastavit ćemo osiguravati temeljni preduvjet za daljnje smanjivanje inflacije, a to je priuštiva cijena energenata koja znatno utječe na manji rast cijena u bilo kojem drugom segmentu gospodarstva", istaknuo je.
U 2023. Hrvatska među top 20 turističkih svjetskih destinacija, s više od 20 milijuna dolazaka i 108 milijuna noćenja
Što se tiče turizma, premijer je naveo kako podaci iz sustava e-Visitor pokazali da je u Hrvatskoj u 2023. godini, koja je bila među top 20 destinacija svijeta, ostvareno više od 20,6 milijuna dolazaka i 108 milijuna noćenja.
To je u odnosu na 2022., dodao je, porast od 9 posto u dolascima i 3 posto u noćenjima.
Naveo je i da je samo tijekom prosinca prošle godine ostvareno preko 394 tisuće dolazaka i 938 tisuća noćenja, odnosno 17 posto više dolazaka i 10 posto više noćenja nego u prosincu 2022.
Na novogodišnju noć je u Hrvatskoj bilo 90 tisuća gostiju, što je 12 posto više nego lani.
Posebno su važni, dodao je, podaci Hrvatske narodne banke o prihodima od stranih turista u trećem tromjesečju 2023. koji su iznosili 9 milijardi i 123 milijuna eura, što je rast od 7,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2022.
U djelatnostima pružanja usluge smještaja, pripreme, usluživanja hrane i pića, djelatnostima putničkih agencija i organizatora putovanja u 2023. godini fiskalizirano je računa u vrijednosti 6 milijardi i 55 milijuna eura te je izdano 410 milijuna računa, odnosno 6 posto više nego prošle godine.
Dubrovnik i Zagreb od danas domaćini Europskog vaterpolskog prvenstva
Hrvatska je od danas, najavio je premijer, domaćin još jednog velikog sportskog natjecanja - 36. Europskog prvenstva u vaterpolu, drugog zaredom u Hrvatskoj, nakon Splita 2022.
Kako je Izrael odustao od domaćinstva, pojasnio je, Hrvatska ga je preuzela u vrlo kratkom roku, a Vlada je snažno pomogla Hrvatski vaterpolski savez s dva milijuna eura kako bi se ova manifestacija u jednom od hrvatskih najtrofejnijih momčadskih sportova mogla održati.
Ove godine domaćini su, dodao je, Dubrovnik i Zagreb, a vaterpolskoj reprezentaciji zaželio je kvalitetan turnir i odličnu igru.
Najavio je da će sutra u Parizu, na poziv francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, sudjelovati na komemoraciji za bivšeg predsjednika Europske komisije Jacquesa Delorsa.
Podsjetio je da je riječ o jednom od najznamenitijih i najvažnijih predsjednika Europske komisije u povijesti te institucije, koju je tu dužnost obnašao od 1985. do 1995.
Njegov mandat obilježili su, naveo je premijer, početak Schengenskog prostora, proširenje na Španjolsku i Portugal, Jedinstveni europski akt, Erasmus, reforma europske poljoprivredne politike, ugovor iz Maastrichta, dovršetak priprema za uvođenje eura te potpuno uspostavljanje jedinstvenog tržišta s četiri temeljne slobode kretanja.
U Hrvatskoj Kostajnici izgrađen najmoderniji sustav obrane od poplava
Nastavno na podatke o dinamici obnove nakon potresa, koje je u uvodnom obraćanju iznio premijer Plenković, potpredsjednik Vlade Tomo Medved istaknuo je postignuća u području zaštite od štetnog djelovanja voda i obrane od poplava na području Sisačko-moslavačke županije.
Naveo je da je za 21 projekt sanacije, rekonstrukcije i izgradnje nasipa te sanacije klizišta na tom području ugovoreno radova za više od 66 milijuna eura.
Posebno je naglasio da je u svrhu trajne obrane Hrvatske Kostajnice od visokih voda Une izgrađen najmoderniji sustav obrane od poplava napravljen od montažno-demontažnih elemenata, prvi takav u Hrvatskoj. Projekt je vrijedan više od 3,6 milijuna eura te će uskoro, nakon tehničkog pregleda, biti stavljen u uporabu.
"Ove aktivnosti zaštite od poplava provode se sustavno i kontinuirano te dodatno osnažuju i podupiru zacrtane ciljeve Vlade u pogledu revitalizacije Sisačko-moslavačke županije", poručio je Medved.
Ministarstvo graditeljstva u 2023. za obnovu isplatilo ukupno 251,2 milijuna eura
Državna tajnica u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Dunja Magaš kazala je da je na treću obljetnicu razornog potresa na Banovini, 29. prosinca, obilježen završetak izgradnje osam višestambenih zgrada sa 128 stanova.
Obnova je na zagrebačkom i petrinjskom području u potpunosti završila na 11.156 objekata. Izgrađeno je 207 kuća, dok je njih 239 u postupku gradnje. Trenutno je u obnovi 1.437 gradilišta, od toga 1.109 privatnih zgrada i kuća te 328 zgrada javne namjene i gradilišta infrastrukture. U postupku nabave je još 1.516 lokacija.
Ministarstvo je u 2023. godini za obnovu isplatilo ukupno 251,2 milijuna eura. Po modelu samoobnove, gdje se sva sredstva potrebna za obnovu plaćaju unaprijed, na 453 zasebnih računa građana isplaćeno je 33,7 milijuna eura.
"Jedan od ključnih pokazatelja ubrzanja obnove je podatak kako je 2021. i 2022. godine za obnovu privatne imovine iz državnog proračuna potrošeno 72 milijuna eura, a u 2023. godini 187,2 milijuna eura", navela je Magaš.
Potvrđen Sporazum o izgradnji cestovnog mosta na hrvatsko-slovenskoj granici
Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Alen Gospočić predstavio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o izgradnji cestovnog mosta preko potoka Kamenica između naselja Obrež (Republika Hrvatska) - Božakovo (Republika Slovenija) na hrvatsko-slovenskoj državnoj granici.
Sporazum je potpisan u Opatiji 29. ožujka 2023. temeljem Zaključka Vlade Republike Hrvatske o prihvaćanju izvješća o vođenim pregovorima za sklapanje Sporazuma.
Predlaže se donošenje predmetnog Zakona kojim se potvrđuje Sporazum, kako bi njegove odredbe u smislu članka 141. Ustava Republike Hrvatske postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske.
Za provedbu ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna financijska sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske u iznosu od 450 tisuća eura.
Državni tajnik Gospočić istaknuo je da je Sporazum značajan radi postizanja sigurnog i nesmetanog prometa i prelaska granice svih putnika, a posebno stanovnika pograničnog područja.
Smjernice politike državnih potpora za razdoblje 2024. - 2026.
Vlada je donijela Smjernice politike državnih potpora za razdoblje od 2024. do 2026. godine.
Smjernice je, u skladu sa Zakonom o državnim potporama, izradilo Ministarstvo financija, a kako je naveo ministar Marko Primorac, one predstavljaju upute davateljima državnih potpora na središnjoj razini prilikom planiranja mjera i izrade prijedloga državnih potpora iz svoje nadležnosti.
Smjernicama se navode ciljevi dodjele državnih potpora, čijem ostvarenju davatelji trebaju težiti, a kao najpoželjnije, naveo je ministar, ističu se potpore horizontalne prirode, što je i u skladu s praksom Europske unije.
To su potpore koje se odnose na istraživanje, razvoj i inovacije, zaštitu okoliša, usavršavanje, zapošljavanje te ulaganje. "Kada govorimo o ulaganjima, posebno one potpore koje su u obliku regionalnih potpora", dodao je Primorac.
U Hrvatskoj se smanjuju regionalne razlike
Donesena je i Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti. Indeks razvijenosti donosi se prema sljedećim pokazateljima: stopi nezaposlenosti, dohotku po stanovniku, proračunskim prihodima jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku, općem kretanju stanovništva, stopi obrazovanosti, te indeksu starenja.
Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić istaknuo je da u odnosu na indeks iz 2018. godine, svi gradovi i općine bilježe rast u promatranom razdoblju po svim ključnim pokazateljima.
"Razlike između najviše razvijenih gradova i općina i onih najmanje razvijenih se smanjuju, što znači da naša politika učinkovitog regionalnog razvoja daje učinke - smanjuju se regionalne razlike, istovremeno raste broj iznadprosječno razvijenih gradova i općina i smanjuje se broj potpomognutih gradova i općina", naglasio je.
U odnosu na indeks razvijenosti iz 2018., kada je u Hrvatskoj bilo 304 jedinice lokalne samouprave koje su bile ispodprosječno razvijene te 252 koje su bile iznadprosječno razvijene, prema novim indeksima razvijenosti, 287 jedinica lokalne samouprave ima indeks ispodprosječne razvijenosti, dok njih 269 ima indeks iznadprosječne razvijenosti.
Ministar Erlić je istaknuo da imamo 17 više iznadprosječno razvijenih gradova i općina u odnosu na 2018. godinu.
Pregovori za sklapanje izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora
Vlada je donijela i odluke o pokretanju postupka pregovora i imenovanju pregovaračkih odbora za sklapanje izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike te za službenike i namještenike u javnim službama.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić rekao je da se Vlada na to obvezala u prošlogodišnjim kolektivnim pregovorima, s obzirom na to da je na snagu stupio novi Zakon o plaćama.
Ukupan izvoz iz slobodnih zona za 23,6 posto viši nego u 2021.
Na sjednici je prihvaćeno i Izvješće o poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u 2022. godini i upućeno Hrvatskome saboru.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan izvijestio je da su tijekom 2022. godine tri slobodne zone prestale s radom jer im je istekla koncesija za osnivanje slobodne zone, a jedna slobodna zona je prestala s radom jer je okončan postupak likvidacije pokrenut 2016. godine.
Rekao je da je kraju 2022. godine poslovalo šest slobodnih zona i to dvije kopnene - Zagreb i Luka Rijeka - Škrljevo te četiri lučke u lukama Pula, Rijeka, Split i Ploče.
Naveo je da je u 2022. godini u slobodnim zonama poslovalo 57 korisnika koji su zapošljavali 1.921 radnika. Ukupni prihodi svih korisnika slobodnih zona iznosili su 223,9 milijuna eura, što je više nego u 2021., a dobit je iznosila 25,4 milijuna eura, što je također više nego u 2021.
Habijan je istaknuo i da je ukupan izvoz iz slobodnih zona, uključujući i Europsku uniju, iznosio 158,15 milijuna eura, što je 23,6 posto više nego u 2021. godini.
Prihvaćeno je i Godišnje izvješće o radu Ureda za sprječavanje pranja novca za 2022., kao i Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i centara za 2022. godinu.
Izvor: Vlada/Hina