Predavanje o hrvatskom uspjehu u 10 godina članstva u Europskoj uniji

Na poziv Federice Mogherini, rektorice Europskog koledža u Brugesu, najstarije postdiplomske ustanove za europske studije, predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je predavanje »Europska unija na raskrižju – hrvatsko iskustvo i prioriteti«

Premijer Plenković govorio je o hrvatskom putu prema članstvu u Europskoj uniji i sadašnjim izazovima s kojima se Unija suočava. Dobar dio izlaganja, kao i većina pitanja studenata, odnosila su se na proširenje Europske unije.

Plenković je rekao da je pristup proširenju Unije danas gotovo u potpunosti određen geopolitičkim razlozima, dok je ranije to uvelike bio tehnički proces ispunjavanja kriterija za članstvo.

U pogledu proširenja, kazao je da Europska unija mora biti poštena prema kandidatima za članstvo i ne davati im lažna obećanja. Zemlje zapadnog Balkana, koje su u potpunosti okružene Europskom unijom moraju postati članice, ali prema vlastitim individualnim zaslugama i bez regionalnog pristupa.

Istaknuo je važnost europskog puta Ukrajine, Moldove i jugoistoka Europe, osobito Bosne i Hercegovine.

Dodao je da Hrvatska i EU izražavaju kontinuirano solidarnost prema Ukrajini. Hrvatska je organizirala i međunarodnu konferenciju o humanitarnom razminiranju.

"Nastavit ćemo podržavati Ukrajini kao što smo to činili i do sada i politički i ekonomski i humanitarno i vojno", kazao je Plenković.

Govoreći o aktualnim zbivanjima, predsjednik Vlade istaknuo je da je Europska unija okružena "vatrenim prstenom kriza”, od rata u Ukrajini i na Bliskom istoku do migrantskog pritiska na svim granicama. "To ima ozbiljne implikacije na stanje u državama članicama", rekao je Plenković.

Istaknuo je primjer Hrvatske, koja je zahvaljujući pravovremenim i snažnim mjerama, osigurala brz oporavak od pandemije i energetske krize. Štoviše, makroekonomski pokazatelji nikada nisu bili bolji.

Naveo je da su zahtjevan europski put Hrvatske, kao i pozitivna iskustva u proteklih 10 godina članstva korisni i važni za nastavak procesa proširenja EU-a.

,,Hrvatska je danas uvažena članica međunarodne zajednice. Ušli smo u uski krug svega 16 država koje su istodobno članice NATO-a, Europske unije, Schengenskog prostora i europodručja.

Započeli smo i pregovore te nam je cilj u narednim godinama postati i punopravna članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj u okviru čega je nedavno predstavljeno i prvo hrvatsko Ekonomsko izvješće", poručio je.

O tome najbolje govori činjenica da smo ove godine istodobno postali članica europodručja, Schengenskog prostora i Europskog stabilizacijskog mehanizma, te smo ušli u "Global Entry" program.

Prije predavanja premijer Plenković je razgovarao s rektoricom Europskog koledža Federicom Mogherini o nastavku programa stipendiranja i obrazovanja hrvatskih studenata koji bi nakon toga mogli raditi u nacionalnoj državnoj upravi ili u europskim institucijama. Taj je program obustavljen prije desetak godina. Trenutačno je na Europskom koledžu troje hrvatskih polaznika, od kojih je dvoje na petomjesečnom programu diplomatskog studija i jedna studentica europskog prava. Od sljedeće godine očekuje se da bi iz Hrvatske moglo biti pet ili šest polaznika.