Živ interes za našu euroobveznicu svjedoči o reputaciji Hrvatske
Ministarstvo financija izdalo je prvu euroobveznicu na međunarodnom tržištu kapitala u ukupnome nominalnom iznosu od milijarde i pol eura s dospijećem 2035.
U uvodnom dijelu 224. Vladine sjednice premijer Andrej Plenković osvrnuo se na aktualna zbivanja.
Na početku je izvijestio o jučerašnjem sastanku s predstavnicima Hrvata iz Crne Gore Andrijanom Vuksanovićem i Zvonimirom Dekovićem, kojima je poželio puno uspjeha na tamošnjim parlamentarnim izborima. Izrazio je uvjerenje da je zastupljenost Hrvata u Skupštini Crne Gore korisna za jačanje njihova položaja i identiteta u toj zemlji.
Premijer se sastao i s ministrom u srbijanskoj Vladi Tomislavom Žigmanovim, s kojim je razgovarao o položaju Hrvata u Srbiji. Rekao je da je 23. lipnja Dan Hrvatske zajednice u Srbiji te će se tom prigodom otvoriti Hrvatska kuća u Subotici, koju je financirala hrvatska Vlada. "Veselimo se dolasku na taj događaj", dodao je.
Dogovor sa sindikatima o povećanju plaća trajnog je karaktera
Od aktualnih tema, predsjednik Vlade je izdvojio i dogovor sa sindikatima u javnim i državnim službama, koji je postignut uoči sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća, nakon razgovora koji su vođeni na ministarskoj razini, a u kontekstu donošenja novog Zakona o plaćama koji će uskoro ići u javno savjetovanje, a donijet će se ove godine i stupiti na snagu 1. siječnja 2024.
"Željeli smo naći jedno zajedničko, gotovo pa univerzalno rješenje kojim bismo premostili aktualnu situaciju s pregovorima koji su se vodili na temelju granskih ugovora", kazao je Plenković. Isto tako, dodao je, na određeni način smo povukli i ranije razgovore u vezi osnovice, koji su bili dogovoreni za rujan.
Podsjetio je kako se sa sindikatima došlo do rješenja gdje će se plaća povećati za 100 eura onim zaposlenicima s koeficijentima između 0,631 i 1,100. Za 80 eura raste plaća onima s koeficijentima od 1,111 do 1,523, a za 60 eura onima s koeficijentom od 1,530 do 1,867.
Istaknuo je da će se u sljedećim danima potpisati memorandum o razumijevanju i isplati ovog privremenog dodatka na plaće službenika i namještenika u javnim i državnim službama, ali koji će biti trajnog karaktera.
"Povećanja će se ugraditi u buduću plaću temeljem novog zakona, uredbi i rješenja. Ovaj zajednički dogovor i zajedničko postignuće u duhu suradnje između Vlade i sindikata, visokog stupnja povjerenja i razumijevanja opće ekonomske i socijalne situacije, je zajedničko ulaganje u veće plaće na temelju novog zakona iduće godine", rekao je Plenković.
Naglasio je kako će se ta rješenja primijeniti i na službenike i namještenike u pravosuđu.
Izdana prva euroobveznica
Premijer je podsjetio i da je Ministarstvo financija izdalo prvu euroobveznicu na međunarodnom tržištu kapitala u ukupnom nominalnom iznosu od 1,5 milijardi eura s dospijećem 2035. godine.
Godišnja kuponska kamatna stopa iznosi 4,00, a ostvareni prinos 4,047 posto.
Transakcija je, od objave do zatvaranja knjige upisa, izvršena unutar jednog dana, pri čemu je ostvarena iznimno snažna potražnja u ukupnom iznosu većem od 6,4 milijarde eura.
"To samo govori o kredibilitetu i reputaciji Hrvatske", naglasio je Plenković, kazavši da je interes investitora bio jako dobar, a ostvareni uvjeti izdanja u današnjim uvjetima vrlo povoljni.
Sve je to, kako je rekao, u kontekstu odgovorne politike vođenja javnih financija, investicijskog kreditnog rejtinga i snažnog položaja Hrvatske u dublju integraciju Europske unije, osobito u europodručju i Schengenu.
Premijer je istaknuo i da je na međunarodnoj konferenciji Hrvatske narodne banke i Međunarodnog monetarnog fonda, održane u subotu, u Dubrovniku, pozitivno ocijenjena ekonomska i financijska snage te međunarodni položaj Hrvatske. Naglasio je da je nakon toga sastanka i Hrvatska narodna banka podigla procijene rasta hrvatskog gospodarstva u 2023. godini.
Važno je da idemo ukorak s četvrtom industrijskom revolucijom
Predsjednik Vlade podsjetio je i na jučer održanu prvu sjednicu Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju, na kojoj se razgovaralo o Strategiji digitalnog razvoja do 2032. te nužnostima daljnjeg ulaganja u digitalnu infrastrukturu. Istaknuo je ambiciju da se u narednim godinama broj zaposlenih u ICT sektoru poveća za 100 posto.
"Za Hrvatsku je posebno važno da bude u korak s četvrtom industrijskom revolucijom te da radi na zanimanjima budućnosti i globalnoj konkurentnosti", poručio je.
Jučer je također održana konferencija SK@UT, u organizaciji Sigurnosno-obavještajne agencije i Zavoda za informacijsku sigurnost, na kojoj je sudjelovao i premijer Plenković. Konferenciju je ocijenio važnom u pogledu kibernetičke sigurnosti, osobito danas, u vrijeme brojnih napada na različite državne sustave, sustave javnih poduzeća, ali i privatnog sektora. "Bitno je da kibernetička sigurnost i zaštita bude na što boljoj razini", rekao je.
Uspješno testiranje Sustava za rano upozoravanje
Predsjednik Vlade se osvrnuo i na testiranje Sustava za rano upozoravanje i upravljanje krizama (SRUUK), kazavši kako je ono prošlo uspješno te je 80 posto mobilnih uređaja primilo poruku. Dodao je da se radi na otklanjanju prvih testnih faza nedostataka. "Vjerujemo da će taj sustav biti itekako koristan i dobar", poručio je.
Jučer je premijer sudjelovao i na predstavljanju programa "Rođeni za čitanje". Istaknuo je važnost poticanja čitanja u Hrvatskoj, osobito mladih, što je i dio Vladine strategije.
Brojni projekti u Osječko-baranjskoj županiji
Spomenuo je nadalje posjet Osječko-baranjskoj županiji, podsjetivši na brojne projekte u toj županiji, od otvaranja dionice međunarodnog koridora 5C kroz Baranju, osječkog Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće te Gospodarskog centra. Izdvojio je i ulaganja u poljoprivredu, poduzetništvo i okoliš. Naglasio je i da je Osijek prvi hrvatski 5G grad.
"Mislim da smo stvorili pretpostavke za okretanje trendova u smislu demografske revitalizacije, pa i poticanja povratka naših ljudi, ne samo u Osječko-baranjsku županiju nego uopće u Slavoniju", kazao je Plenković.
Govoreći o revitalizaciji, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved Sisačko-moslavačke županije, izdvojio je obnovu zdravstvenih ustanova kod kojih je ugovoren 21 projekt u vrijednosti 54 milijuna i 300 tisuća eura.
Istaknuo je kako je završena obnova 6 objekata zdravstvenih ustanova, a gradi se nova zgrada Doma zdravlja u Petrinji.
"S ciljem pružanja kvalitetnije zdravstvene usluge i podizanja razine zdravstvene skrbi u Sisačko-moslavačkoj županiji dostavljena je najmodernija oprema za zdravstvene ustanove u vrijednosti 7 milijuna i 780 tisuća eura koja je financirana sredstvima Fonda solidarnosti, a dio opreme je već u uporabi", rekao je.
Najavio je otvaranje veteranskog centra u Petrinji idućeg tjedna. "Bit će treći po redu u sklopu projekta uspostave mreže veteranskih centara u Hrvatskoj koji je sufinanciran sredstvima EU-fondova sa 85 posto", istaknuo je. Dodao je da je vrijednost novosagrađenog centra 13 milijuna eura.
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić podsjetio je da je iz Fonda solidarnosti za obnovu zgrada javnog sektora i javne prometne i komunalne infrastrukture izdvojeno 1,3 milijarde eura te su potpisani ugovori za obnovu 1330 projekata te se ta sredstva upravo realiziraju na zagrebačkom i petrinjskom području.
"Kad govorimo o petrinjskom potresu, iz Fonda je odobreno 319 milijuna eura, a s današnjim danom je realizirano projekata u vrijednosti od 406 milijuna eura, što je 127 posto ukupne alokacije", rekao je Bačić.
Dodao je da je za zagrebački potres odobreno 683 milijuna eura, a s današnjim danom realizirano je 668 milijuna eura, odnosno 98 posto alokacije.
Istaknuo je da je od ukupno 1,3 milijarde eura realizirano projekata u vrijednosti od 1,75 milijardi eura, odnosno 107 posto ukupne alokacije.
"Do kraja lipnja mi ćemo značajno premašiti odobrene iznose, tako da ćemo odmah nastaviti s realizacijom projekata i financiranjem sredstvima iz državnog proračuna u iznosu od oko milijardu eura, a milijardu i 180 milijuna osigurano je Nacionalnim planom oporavka i otpornosti čime ćemo svih 1330 projekata i realizirati", zaključio je.
Poboljšanje statusa i prava roditelja njegovatelja i njegovatelja
Vlada je u hitnu saborsku proceduru uputila prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, čiji je cilj poboljšanje statusa i prava roditelja njegovatelja ili njegovatelja.
Izmjenama i dopunama povećavaju se naknade i proširuje krug korisnika za koje se može ostvariti pravo na status roditelja njegovatelja i njegovatelja.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić podsjetio je da je Sabor 17. ožujka zadužio Vladu da izmjenama zakona osigura reformu i racionalizaciju sustava socijalne skrbi i to u funkcionalnom i materijalnom smislu.
Isto tako da unaprijedi sustav u svrhu pružanja kvalitetnije usluge s posebnim naglaskom na status roditelja njegovatelja i njegovatelja.
Prema izmjenama zakona, krug korisnika za koje se može ostvariti pravo na status roditelja njegovatelja i njegovatelja proširuje se u odnosu na osobu koja ima poremećaj autističnog spektra četvrtog stupnja.
Proširuje se i obuhvat korisnika prava na status roditelja njegovatelja i njegovatelja i na bračnog i izvanbračnog druga te životnog ili neformalnog životnog partnera roditelja djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom.
Naknada se povećava s 800 posto osnovice na 1000 posto za osnovnu kategoriju (jedno dijete s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom), s 900 posto osnovice na 1200 posto za dijete s teškoćama u razvoju ili osobu s invaliditetom koja se ne može uključiti u programe i usluge u zajednici, te s 1200 posto osnovice na 1500 posto za dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom.
Omogućava se i ostvarivanje primitaka po osnovi drugog dohotka za one koji imaju status roditelja njegovatelja i taj status roditelja njegovatelja produžava se nakon smrti djeteta s teškoćama u razvoju te nakon smrti osobe s invaliditetom na najduže do 10 mjeseci od dana smrti.
Institut zabilježbe na imovinu u sustavu socijalne skrbi se redefinira te se ona briše, a obveza povrata sredstava ostvarenih temeljem prava na zajamčenu minimalnu naknadu (ZMN), uslugu smještaja, organizirano stanovanje, koja se potraživala od nasljednika, briše se u slučaju nasljednika korisnika ZMN.
Uvodi se i naknada za troškove prijevoza zbog školovanja koja se priznaje djetetu s teškoćama u razvoju i osobi s invaliditetom, polazniku srednje škole prema primjerenom programu odgoja i obrazovanja te učeniku, polazniku srednje škole smještenom u udomiteljskoj obitelji ili obiteljskom domu koji pohađa nastavu izvan mjesta prebivališta.
"Ukupna dodatna sredstva za provedbu ovoga zakona u ovoj godini iznose 5,7 milijuna eura", naveo je Piletić.
Konačni prijedlog zakona o osobnoj asistenciji
U Sabor je Vlada uputila i konačni prijedlog zakona o osobnoj asistenciji kojim se po prvi put u Hrvatskoj uspostavlja normativni okvir usluge osobne asistencije te ona postaje socijalna usluga kojom se osigurava pomoć osobi s invaliditetom u aktivnostima koje ne može izvoditi sama radi vrste i stupnja invaliditeta.
Predloženim zakonom uređuje se i potpora tijekom odgojno-obrazovnog procesa učenicima s teškoćama u razvoju, odnosno potpora pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika, uvjeti za priznavanje potpore, nadležnost za odlučivanje o priznavanju potpore, nadzor nad pružanjem potpore.
Očekuje se da će se donošenjem zakona proširiti broja korisnika usluge osobne asistencije sa sadašnjih 4070 korisnika do 15.098 osoba, kao i povećati broj sati korištenja usluge, uvećati ukupna cijena sata pružene usluge osobne asistencije.
U konačnom je prijedlogu zakona, sukladno prijedlogu saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, povećan broj sati korisnicima čiji roditelji ili drugi član obitelji koriste status roditelja njegovatelja i to s predloženih 22 sata na 88 sati mjesečno.
Isto pravo prošireno je i na korisnike koji su potpuno ovisni o pomoći i njezi druge osobe, a ovo pravo može ostvariti i korisnik koji živi u kućanstvu u kojem je bračni ili izvanbračni partner roditelja njegovatelja zbog radnih obaveza odsutan iz mjesta prebivališta duže od šest mjeseci godišnje i to najviše 44 sata usluge osobne asistencije.
"Za provedbu zakona potrebno je u državnom proračunu osigurati u ovoj godini dodatnih 82 milijuna eura, odnosno na godišnjem razini očekuje se fiskalni učinak u državnom proračunu od 174 milijuna eura", rekao je ministar. Predviđa se da će oba zakona stupiti na snagu 1. srpnja.
Premijer Andrej Plenković rekao je kako se predloženim zakonima još jednom pokazuje ogromna solidarnost u hrvatskom društvu, osobito prema najranjivijim skupinama, naročito prema osobama s invaliditetom, djeci s teškoćama u razvoju i njihovim roditeljima.
"Mislim da su ova rješenja i u smislu prava i u smislu financijske težine itekako ozbiljna, dobra i pokazuju da nam je načelo solidarnosti i uključivosti u hrvatsko društvo jedno od najvažnijih", ocijenio je.
Nacionalni program za mlade 2023–25.
Vlada je donijela Nacionalni program za mlade čija su prioritetna područja Rad s mladima, Participacija mladih u društvu, Obrazovanje mladih, Mladi i Europska unija, Mladi u ruralnim područjima i Zdravlje i kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa.
Ukupna sredstva potrebna za provedbu Nacionalnog programa za mlade iznose 7.929.19 eura.
Potpora ljetnoj školi za djecu ukrajinskih branitelja
Vlada je donijela Odluku o potpori održavanju ljetne škole u Hrvatskoj za djecu ukrajinskih branitelja. Cilj organiziranja ljetne škole je pružiti podršku djeci ukrajinskih branitelja koja odrastaju u otežanim, ratnim okolnostima uslijed ruske agresije na Ukrajinu.
Ljetna škola djece ukrajinskih branitelja u Hrvatskoj uključivala bi edukativne, kreativne i rekreacijske sadržaje i programe koji se, između ostaloga, odnose na učenje informatičkih i jezičnih vještina, te učenje kulture i povijesti Hrvatske. U ljetnu školu bilo bi uključeno oko 350 djece iz Ukrajine te njihovih učitelja i odgajatelja koji bi u Hrvatskoj boravili tijekom 2023. godine.
Odlukom se zadužuje Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike za pripremu i provedbu aktivnosti održavanja ljetne škole u Hrvatskoj za djecu ukrajinskih branitelja u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, Središnjim državnim uredom za demografiju i mlade i Hrvatskim crvenim križem, u okviru raspoloživih smještajnih kapaciteta Hrvatskog crvenog križa ili drugih odgovarajućih za realizaciju aktivnosti, kao i za praćenje provedbe aktivnosti. Prema potrebi, u cilju provedbe ove Odluke, nadležna tijela mogu uključiti organizacije civilnog društva i stručnjake iz pojedinih područja u realizaciju aktivnosti.
Vlada je dala suglasnost za sufinanciranje troškova organizacije Svjetskog atletskog prvenstva u krosu, Medulin i Pula 2024., sukladno zamolbi Hrvatskog atletskog saveza te je zadužila Ministarstvo turizma i sporta da, u državnom proračunu za 2024. godinu i projekcijama za 2025. i 2026. godinu, na svojim proračunskim pozicijama planira sredstva, u iznosu od 948.317,00 eura za 2024., u svrhu organizacije Svjetskog atletskog prvenstva u krosu, Medulin i Pula 2024.
Započinje izgradnja dviju cesta prema Mađarskoj
Vlada podupire planiranu gradnju cesta Popovac–Kneževo–Sárok (Mađarska) u Općini Popovac i Gotalovo–Zákány (Mađarska) u Općini Gola ukupne vrijednosti osam milijuna eura, a pokreće se i postupak s Bosnom i Hercegovinom o održavanju i rekonstrukciji mosta Dvor–Novi Grad.
Ukupna vrijednosti izgradnje ceste na oba pravca prema Mađarskoj je osam milijuna eura.
"Investicije se planiraju financirati kroz program prekogranične suradnje Interreg VI-A Mađarska-Hrvatska 2021–27, unutar kojega je Hrvatskoj na raspolaganju oko 58 milijuna eura", rekao je potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Vlada je donijela i odluku o pokretanju postupka za sklapanje sporazuma s Vijećem ministara BiH o rekonstrukciji mosta Dvor (Hrvatska)–Novi Grad (Bosna i Hercegovina).
"Most Dvor – Novi Grad nalazi se u graničnom području te je u dvojnoj ingerenciji upravljanja. Utvrđeno je kako postojeći most preko Une ne udovoljava tehničkim i infrastrukturnim uvjetima upravljanja potrebnim za siguran promet", rekao je Butković.
Izvijestio je da Hrvatske ceste pripremaju reviziju procjene troškova rekonstrukcije mosta. Sredstva za financiranje obveze Hrvatske osigurat će se u okviru financijskog plana Hrvatskih cesta.
Prihvaćeno pokroviteljstvo nad predstavljanjem Sinjske alke u Beču i obilježavanjem 70. obljetnice Centra "lvan Vučetić"
Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad manifestacijom predstavljanja Sinjske alke u Beču, sukladno zamolbi Viteškog alkarskog društva Sinj.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova sufinancirat će navedenu manifestaciju u iznosu od 4.000,00 eura iz vlastitih sredstava osiguranih u državnom proračunu za 2023. godinu.
Predstavljanje Sinjske alke organizirat će se od 16. do 18. lipnja 2023. pokaznom trkom uz bogat kulturno-umjetnički program i gastronomske specijalitete Splitsko-dalmatinske županije na Hipodromu Badenskoga kasačkog kluba u Badenu te mimohodom alkarske povorke u perivoju dvorca Schönbrunn i alkarskom gala večeri u bečkom Kursalonu.
Prihvaćeno je i pokroviteljstvo nad obilježavanjem 70. obljetnice osnutka Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "lvan Vučetić".
Pod nazivom "Znanje, istina, pravda za sve" Ministarstvo unutarnjih poslova i Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" svečano obilježavaju 70. obljetnicu osnutka Centra.
Svečanost obilježavanja održat će se 19. lipnja 2023. godine, s početkom u 11:00 sati, u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Na svečanost su uz djelatnike Ministarstva unutarnjih poslova pozvani i predstavnici sudske vlasti, državnog odvjetništva, predstavnici akademske zajednice te niz drugih istaknutih stručnjaka i znanstvenika s kojima Centar održava dugogodišnju suradnju.
Izvor: Hina/Vlada