Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 16. 7. 2022.

Najviši kreditni rejting dosad poruka je povjerenja i važan signal ulagačima

Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je da je kreditni rejting koji su Hrvatskoj podigle sve tri agencije posljedica članstva u eurozoni, koje pruža sigurnost građanima u krizi te je poruka povjerenja i važan signal ulagačima

"Podizanje kreditnog rejtinga od agencija Standard & Poor's, Fitch i Moody's posljedica je članstva u eurozoni, koje pruža sigurnost hrvatskim građanima u krizi. Najviši investicijski rejting dosad poruka je povjerenja i važan signal ulagačima! Smjer kojim idemo donosi rezultate za Hrvatsku", napisao je Plenković na svom Twitteru.

Agencija Moody's podigla je u petak rejting Hrvatske za dvije razine, na "Baa2", uvrstivši ga u investicijsku kategoriju, uz stabilne izglede, zbog formalnog završetka postupka ulaska u eurozonu. U srijedu je to učinila agencija Fitch, koja je investicijski kreditni rejting Hrvatske podigla za jednu razinu, na "BBB+", uz stabilne izglede, a u četvrtak Standard&Poor's, podigavši rejting na "BBB+/A-2", uz stabilne izglede.

Porast rejtinga posljedica je uvođenja eura kao službene valute

Ministar financija Marko Primorac danas je na konferenciji za medije u povodu najnovijeg podizanja kreditnog rejtinga Hrvatske agencije Moody's također izjavio kako je to dominanto rezultat ulaska Hrvatske u eurozonu, odnosno prihvaćanja eura kao službene valute.

"Na taj način će doći do eliminacije tečajnog odnosno valutnog rizika i do eliminacije likvidnosnog rizika u kontekstu našeg javnog duga, koji je dominantno denominiran u eurima", izjavio je Primorac.

Apostrofirao je kako agencije kao pozitivne efekte ističu političku i stabilnost institucija, posebno u okviru ulaska u eurozonu i rekordno kratkog zadržavanja u tečajnom mehanizmu ERM II, dodavši da su se sve ostale zemlje koje su prihvaćale euro znatno dulje zadržale u tom mehanizmu.

Hrvatska ima bolji kreditni rejting od sedam zemalja Europske unije

Istaknuo je također da sada u Europskoj uniji sedam članica ima kreditni rejting po Fitchu i Standard & Poor'su niži od Hrvatske, i to Italija, Portugal, Grčka, Cipar, Mađarska, Bugarska i Rumunjska.

"Svjedočimo lijepim vijestima, koje će se svakako odraziti i na troškove zaduživanja", ocijenio je ministar financija.

Osvrnuvši se na stabilne izglede, Primorac je naglasio da najavljuju povećanje rejtinga ukoliko Hrvatska nastavi ostvarivati dobre makroekonomske rezultate te smanjivati udjel javnog duga u BDP-u, kao i iskorištavati sredstva iz fondova EU te provoditi reforme i investicije iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO).

"Ministarstvo financija je zaduženo za operativnu provedbu NPOO-a, do sada smo ispunjavali sve ciljeve i to ćemo činiti i dalje. Iz EK smo dobili pohvale, a Hrvatska je istaknuta kao dobar primjer ostvarivanja reformi, svih ciljeva i provedbe tih programa", naveo je Primorac.

Vlada je spremna na sve izazove

Na novinarski upit što će se napraviti kako bi se ublažili inflatorni udarci građanima i gospodarstvu, Primorac je rekao kako je Vlada spremna na sve izazove koje ih očekuju.

Što se tiče proračunskih prihoda, naveo je da se oni pune dinamikom koja je u ovom trenutku pozitivna, no "moramo biti svjesni činjenice da su pred nama izazovi u smislu apetita za državnim rashodima".

O paketima mjera: »Ići ćemo u smjeru socijalnih naknada«

Kada je riječ o paketu mjera pomoći, Primorac je kazao kako će se ići u smjeru socijalnih naknada, odnosno identificiranja skupina građana kojima je pomoć najpotrebnija i na taj način će se distribuirati taj dio paketa potpora. Razgovarat će se također i o mjerama pomoći gospodarstvenicima.

"No, morate biti svjesni da taj fiskalni prostor koji postoji nećemo sigurno ispucati odjednom, bit ćemo oprezni na obaraču s obzirom na najave i mogućnosti usporavanja gospodarskog rasta i onda možda prelijevanja krize. Moramo ostaviti neki fiskalni prostor i za daljnje mjere, nećemo sigurno sve ispucati odjednom. Ostavit ćemo nešto manevarskog prostora za eventualne teže posljedice do kojih, nadamo se, neće doći", istaknuo je.

Dodao je i kako fiskalna politika ne može biti borac protiv inflacije, međutim u okviru fiskalne politike može se pomoći ugroženim skupinama građana i gospodarstvu da što jednostavnije prebrodi negativne posljedice inflacije.

Cijene u turizmu određuje ponuda i potražnja

Na pitanje novinara je li rast cijena u turizmu opravdan ili se kao i kod trgovaca može vidjeti "lov u mutnom", Primorac je rekao da ne može u potpunosti odgovoriti na to pitanje.

"Hrvatska je demokratska država, imamo otvoreno tržište, cijene se na tržištu formiraju putem ponude i potražnje. Povećanja cijena u sektoru turizma očito su rezultat činjenice što su pojedini poduzetnici prepoznali trenutak kada zbog značajnog priljeva gostiju, posebno onih s višom kupovnom moći, mogu istaknuti takve cijene koje je netko spreman platiti. I ja tu ne vidim ništa sporno", kazao je.

Mišljenja je i kako je raznolikost turističke ponude u Hrvatskoj dovoljno široka da se svi mogu prilagoditi.

Što se tiče visokih cijena hrane, Primorac je rekao da je u nekoliko navrata bilo riječi da bi se možda trebalo razmisliti o njihovom ograničavanju, no za sada ne vidi tu bojazan, a ako se inflacija drastično poveća, sve mogućnosti su otvorene.

O gubitku spora protiv MOL-a: »Spremni smo i na jednokratnu i na obročnu otplatu ako do toga dođe«

Što se tiče arbitražnog postupka oko Ine koji je Hrvatska izgubila protiv MOL-a, Primorac je rekao da, ako će biti potrebno platiti taj iznos, to apsolutno neće značajnije ugroziti stabilnost javnih financija u Hrvatskoj.

"Dakle, spremni smo to platiti", poručio je.

Rekao je da nije meritoran da daje izjave u pogledu pravnih aspekata jer nije uključen izravno u te razgovore, dodavši da postoji tim stručnjaka s kojima se Vlada savjetuje i to vodi.

"Ali financijski, s aspekta Ministarstva financija i našega proračuna, ako takvu obavezu budemo morali preuzeti, mi smo u Ministarstvu financija već radili određene projekcije, i mi smo spremni i na jednokratnu i na obročnu otplatu ako do toga dođe", poručio je Primorac.

Izvor: Hina / HRT / Vlada