Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Okučani | 13. 7. 2022.

U šest godina ugovoreni su projekti vrijedni više od 20 milijardi kuna

Premijer Plenković naglasio je da vrijednost projekata ugovorenih u sklopu projekta Slavonija, Baranja i Srijem od 2016. do lipnja 2022. premašuje 20 milijardi kuna, a provodi se ili priprema 33 tisuće projekata

Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je predsjedao 13. sjednicom Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem u Okučanima.

Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem osnovan je 8. ožujka 2017. godine kao savjetodavno tijelo na području koordinacije provedbe i praćenja korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI), instrumenata i programa Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i nacionalnih izvora u okviru "Projekta Slavonija, Baranja i Srijem".

Do sada su sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održane u Osijeku, Požegi, Slavonskom Brodu, Virovitici, Vinkovcima, Belom Manastiru, Pakracu, Novoj Gradiški, Orahovici, Vukovaru, Našicama i Pleternici.

Premijer je u uvodnom govoru istaknuo da je ova sjednica dokaz kontinuiteta i kvalitetne strukture Savjeta, koji su prigoda da članovi vide napredak u dosad ostvarenom i za dogovaranje daljnjih koraka za realizaciju projekata i razvoj Slavonije.

Istaknuo je da se Projekt Slavonija, Baranja i Srijem danas treba sagledati u okviru globalnih europskih zbivanja koja utječu na naše živote i gospodarstvo. "Nalazimo se u velikom sigurnosnom kriznom trenutku", rekao je Plenković i dodao da je brutalna ruska agresija na Ukrajinu izazvala tragediju ne samo za ukrajinski narod i Ukrajinu, nego ima svoje izravne posljedice na Europu i na živote svakoga od nas.

Posljedice su energetska kriza, prehrambena kriza, inflatorni pritisci i rast cijena sirovina, građevinskog materijala, naftnih derivata, što se sve reflektira na standard naših građana.

Nastavio je zahvalom slavonskim županijama, gradovima, općinama i građanima na iskazivanju solidarnosti i prihvatu ukrajinskih izbjeglica.

"Pokazali ste još jednom veliko hrvatsko, slavonsko srce", dodao je.

"Naš projekt Slavonija, Baranja i Srijem trebamo staviti u kontekst i aktualnog europskog trenutka Hrvatske", kazao je Plenković i podsjetio da Hrvatska postaje članica europodručja sa 1. siječnja 2023, što je ostvarenje jedne od dvije dublje integracije zacrtane u programu Vlade, zajedno sa Schengenom.

Ulazak u europodručje sigurno će biti na korist hrvatskom gospodarstvu i hrvatskim građanima, za kredibilitet, reputaciju i rejting države te za banke, građane i gospodarstvenike, rekao je premijer i dodao da smo visoko eurizirano gospodarstvo, a u krizama je korisno biti među onima koji najjači i najsigurniji.

"Sigurno ćemo zajedničkim naporima na europskoj razini nalaziti načine kako da zaštitimo naše građane i gospodarstvo, kao što smo to činili u proteklim godinama u vremenu Covid krize", rekao je predsjednik Vlade.

Kazao je i da ćemo ulaskom u Schengenski prostor zaokružiti veliki reformski proces, koji je rezultat predanoga rada i ispunjavanja kriterija.

Vlada promjenom regionalne karte potpora ispravila nepravde

Premijer Plenković naglasio je da je Vlada promjenom regionalne karte potpora ispravila određene nepravde koje su postojale još od odluka iz 2012. i 2013, gdje se u isti položaj stavio Zagreb i primjerice Ilok ili Otok.

"To nije normalno i nije logično i sa ovako izmijenjenom kartom potpora učinili smo upravo ono što smo rekli 2016. – da ćemo pomoći Slavoniji", kazao je premijer.

Govoreći o Partnerskom sporazumu o višegodišnjem financijskom okviru i Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, premijer je istaknuo da trenutno europskih sredstava imamo više nego ikada u modernoj i suvremenoj Hrvatskoj. "Te su poluge u cijelosti na tragu onoga što nam je bitno realizirati, ciljeve iz Nacionalne razvoje strategije koju je Hrvatski sabor na prijedlog Vlade usvojio", kazao je.

Podsjetio je da je Vlada, suočena s inflatornim pritiscima, izašla s paketom od 5 milijardi kuna. Time se pomoglo najugroženijim kućanstvima, takvih je 120 tisuća, izravno se pomoglo svim kućanstvima smanjivanjem i ublažavanjem rasta cijena plina i struje, izravno se pomoglo mikro, malim i srednjim poduzetnicima u Hrvatskoj, a još izravnije posebnim programima potpore poljoprivrednicima i ribarima.

Izravne potpore dobili su i umirovljenici, uz smanjenje poreza s 25 na 5 odnosno 13%, kada je riječ o stopi PDV-a. "Poduzeli smo ogroman iskorak u smislu odricanja države od prihoda, kada je riječ o prehrambenim proizvodima i robom široke potrošnje", rekao je premijer.

Istaknuo je da je ovo vrijeme kada je intervencionistička politika i uloga države i Vlade ključna, nužna i neizbježna. "U vremenu Covida pokazali smo da znamo kako to napraviti brzo i učinkovito", rekao je premijer i podsjetio da su tada isplaćene plaće za više od 700 tisuća radnika i zadržano aktivnim 120 tisuća poduzeća.

Istaknuo je da je taj potez bio bez presedana i nitko drugi nije mogao zamijeniti ono što je država u tom trenutku mogla dati.

Pred nama vrijeme izazova, važno je da se držimo zajedno

"Korona je Hrvatsku koštala 44 milijardi kuna, međutim mi smo s agilnošću i aktivnošću naših gospodarstvenika uspjeli imati vrlo brzi skok i oporavak i u 2021. godini gospodarski rast od 10,2%", kazao je Plenković i upozorio da je pred nama ozbiljno vrijeme, doba velikih izazova kroz koje ćemo proći, ali je bitno da napravimo maksimalne napore i držimo se zajedno.

Premijer Plenković naglasio je da se od listopada 2016. godine do lipnja ove godine u Projektu Slavonija, Baranja i Srijem ugovorilo više od 20 milijardi kuna vrijednih projekata. U tijeku je ili se priprema 33 tisuće projekata, a u odnosu na prethodne sjednice, od rujna prošle godine, ostvaren je porast u iznosu od 1,5 milijarde kuna ugovorenih sredstava.

Razvojnim sporazumom obuhvaćeno je 29 projekata, vrijednih 700 milijuna kuna. "Danas smo u poziciji da možemo govoriti o velikim, referentnim projektima, koji će se financirati iz Plana oporavka i otpornosti", rekao je Plenkković, i naveo kao primjer Distribucijski centar za voće i povrće u Nemetinu.

Spomenuo je i ulaganja u obrazovanje, u osječko sveučilište, đačke i studentske domove: "Veliki su iskoraci napravljeni i obrazovna struktura je sada dignuta na puno viši nivo", rekao je.

Za ITU mehanizam rekao je da će njime biti obuhvaćeno 22 urbana područja i provodit će se u Osijeku, Slavonskom Brodu, Virovitici, Vukovaru, Vinkovcima i Požegi.

Projekt "Zaželi" jedan je od projekata koji je na najkonkretniji način vratio na tržište rada ciljnu skupinu naših sugrađanki koje su objektivno u području gdje žive bile teško zapošljive. "Moramo stalno prilagođavati taj projekt da održimo financijska sredstva jer se zaista pokazao izrazito učinkovitim i vjerujem da ćemo dalje na ovaj način osigurati brigu za starije i nemoćne u ovim područjima naše Slavonije", kazao je Plenković.

Iz Programa ruralnog razvoja ugovoreno je 8,3 milijardi kuna

Napomenuo je i da financiranjem pomoćnika u nastavi pomoć dobiva deset tisuća djece, a iz Programa ruralnoga razvoja ugovoreno je 8,3 milijardi kuna u aktualnoj financijskoj perspektivi, a isplaćeno 5,6 milijardi kuna.

Izgrađeno je ili obnovljeno 57 dječjih vrtića, financirano 11 sustava navodnjavanja, odvodnje, pročišćavanja otpadnih voda, rekonstruirano 93 kilometra nerazvrstanih cesta, 104 projekta ulaganja u obnovljive izvore energije, razminirano 596 hektara poljoprivrednog zemljišta, provedeno 119 projekta za razvoj šumskog područja i poboljšanje održivosti šuma, kroz financijske instrumente poljoprivrednicima odobreno 785 kredita 317 milijuna kuna ukupne vrijednosti investicija, a danas će biti uručeno 22 ugovora iz Programa ruralnog razvoja za konkurentnost poljoprivrednih gospodarstava.

"Sve to govori da smo kroz 6 godina provođenja projekta Slavonija Baranja i Srijem ostvarili znatan napredak i znatne iskorake", kazao je Plenković.

Projektom navodnjavanja u Orubici na najbolji se mogući način koristi prednost članstva u Europskoj uniji

Uoči sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem predsjednik Vlade Andrej Plenković posjetio je Općinu Davor, gdje je obišao i novoizgrađeni sustav navodnjavanja u mjestu Orubica.

O aktualnim temama vezanim uz lokalnu i regionalnu zajednicu Plenkovića su informirali župan Brodsko-posavski Danijel Marušić i načelnik Općine Davor Đuro Anđelković.

Projekt navodnjavanja u Orubici, osmislila je kao pilot projekt Brodsko-posavska županija s ciljem jačanja konkurentnosti tradicionalno jake povrtlarske proizvodnje u tom mjestu.

"Ovakvim projektom na najbolji mogući način koristi se prednost članstva u Europskoj uniji, lokalne inicijative županije i općine i dobra koordinacija s ministarstvom, rekao je Plenković.

Ukazao je pritom i na druge napore kao što su izgradnja zgrade općine, investicija u ambulantu, energetska obnova škola, jačanje nasipa na Savi te zaključio kako je važno da se stvore infrastrukturni preduvjeti za opstanak i povratak ljudi.

Sustav navodnjavanja u Orubici vrijedan je 35 milijuna kuna, a 75% iznosa sufinancirano je sredstvima Europske unije.

Zaključci XIII. sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem

Pod predsjedanjem predsjednika Vlade Andreja Plenkovića u Okučanima, 13. srpnja 2022., održana je trinaesta sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem. Domaćini ove sjednice Savjeta bili su Danijel Marušić, župan Brodsko-posavske županije i Aca Vidaković, načelnik Općine Okučani. Na Sjednici su predstavljene informacije o ugovorenim projektima na području Slavonije, Baranje i Srijema, ITU mehanizmu, Planu industrijske tranzicije Panonske Hrvatske, kao i informacije o provedbi projekata iz područja prometa i poljoprivrede te prilike za nova ulaganja iz Europskog socijalnog fonda.

1. Napredak u ugovaranju i isplati sredstava za projekte na području Slavonije, Baranje i Srijema

Na području pet slavonskih županija, u razdoblju od 18. listopada 2016. do 30. lipnja 2022. ugovoreno je 20,01 milijardi kuna. U odnosu na podatke predstavljene tijekom prethodne sjednice Savjeta, u razdoblju od 30. rujna 2021. do 30. lipnja 2022. ostvaren je porast od 1,43 milijardi kuna ugovorenih sredstava.

U razdoblju od 18. listopada 2016. do 30. lipnja 2022. isplaćeno je 12,83 milijardi kuna. U odnosu na podatke predstavljene tijekom dvanaeste sjednice Savjeta, od 30. rujna 2021. do 30. lipnja 2022. ostvaren je porast od 2,53 milijarde kuna plaćenih sredstava.

Od toga je na području Brodsko-posavske županije ugovoreno 2,3 milijardi kuna, Požeško-slavonske županije 1,84 milijardi kuna, Osječko-baranjske županije 7,16 milijardi kuna, Virovitičko-podravske županije 2,46 milijardi kuna i Vukovarsko-srijemske županije 3,97 milijardi kuna. Savjet posebno ističe da su Europskoj komisiji 8. srpnja 2022. dostavljene završne verzije Sporazuma o partnerstvu, kao i konačne verzije Operativnih programa Konkurentnost i kohezija te Integriranog teritorijalnog programa.

2. Prošireni ITU mehanizam i Planovi industrijske tranzicije – nove prilike i ulaganja u urbana i ruralna područja

Radi smanjivanja razvojnih razlika kreiran je novi Integrirani teritorijalni program kojim će se regije razvijati intenzivnijim povezivanjem urbanih i ruralnih područja te podrškom procesu industrijske tranzicije.

Održiv urbani razvoj u Hrvatskoj provodi se putem integriranih teritorijalnih ulaganja – ITU mehanizma. Nadovezujući se na pozitivna iskustva i prednosti takvog teritorijalnog pristupa u financijskom razdoblju od 2021. do 2027, ITU mehanizam proširuje se na ukupno 22 urbana područja. U kontekstu područja Slavonije, Baranje i Srijema, ITU mehanizam provodit će se u Osijeku, Slavonskom Brodu, Virovitici, Vukovaru, Vinkovcima i Požegi. Uz gradove središta navedenih urbanih područja ulaganjima će biti obuhvaćena i njihova funkcionalna urbana područja odnosno gotovo 200 jedinica lokalne samouprave što čini preko 68% ukupnog stanovništva Hrvatske.

Savjet podržava provedbu Planova za industrijsku tranziciju Panonske Hrvatske vrijednosti od preko 200 milijuna eura kojim će se dodatno ojačati konkurentnost regionalnog gospodarstva putem dodatnih ciljanih ulaganja u razvoj prioritetnih sektora: prehrambenoprerađivačke, drvnoprerađivačke i metaloprerađivačke industrije te sektora informacijsko-komunikacijskih tehnologija i turizma.

3. Jačanje poljoprivrednih potencijala na području Slavonije, Baranje i Srijema

U okviru Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske korisnicima s područja pet slavonskih županija do kraja lipnja 2022. odobrena je potpora u vrijednosti od 6,8 milijardi kuna odnosno 33,1% od ukupno odobrenog iznosa, te je isplaćeno 5,6 milijardi kuna (više od 33,3% od ukupno isplaćenog iznosa).

Potporom u vrijednosti 6,8 milijardi kuna potaknut je razvoj 1.621 malog poljoprivrednog gospodarstva i 646 mladih poljoprivrednika. Obnovljeno je i izgrađeno 57 dječjih vrtića za smještaj 2.864 djece. Financirano je 11 sustava navodnjavanja na ukupno 5.387,7 ha. Ugovorena su 104 projekta ulaganja u obnovljive izvore energije, 19 projekata gradnje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, uključujući 114,5 km vodovodne mreže i 19,1 km kanalizacijske mreže, za gotovo 8 tisuća novih priključaka te je razminirano 596 ha poljoprivrednog zemljišta.

Provedbom reformske mjere u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koja se tiče uspostave mreže logističke infrastrukture za jačanje proizvodno tržišnog lanca u sektoru voća i povrća, na temelju objavljenog Poziva donesena je prva Odluka o financiranju na području slavonskih županija, te će se sa 75.345.000 kuna sufinancirati projekt Izgradnja regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće Nemetin u Osječko-baranjskoj županiji.

U perspektivi provedbe uspješne poljoprivredne politike Savjet podržava daljnje mjere ruralnog razvoja koje će podupirati povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima, korištenje obnovljivih izvora energije, restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava i unaprjeđenje uvjeta života u ruralnim područjima Slavonije, Baranje i Srijema.

4. Ulaganja i rezultati financijske perspektive 2014–20. i nove prilike iz Europskog socijalnog fonda +

Predstavljeni su rezultati u ugovaranju i provedbi projekata financiranih sredstvima Europskog socijalnog fonda iz prethodnog financijskog razdoblja na području pet slavonskih županija. Ukupno je na spomenutom području ugovoreno 1.374 projekta vrijednih 3,4 milijardi kuna.

Predstavljena su i aktualna dva javna poziva koja su ujedno i jedni od najistaknutijih – posljednja faza Poziva Zaželi i Poziva Pomoćnici u nastavi za učenike s teškoćama za školsku godinu 2022/23. kroz koje će biti ugovoreno još 350 milijuna kuna vrijednih ugovora za zapošljavanje žena i podršku učenicima s teškoćama na razini cijele Hrvatske. Kroz prethodne pozive programa zapošljavanja žena "Zaželi" na području pet slavonskih županija zaposleno je 6.846 žena koje su brinule o 37.000 starijih i nemoćnih osoba. U okviru poziva Pomoćnici u nastavi ugovoreno je 20 projekata ukupne vrijednosti od skoro 115 milijuna kuna.

Ulaganja će se nastaviti i u narednom financijskom razdoblju iz ESF+ programa, a njihovo se raspisivanje očekuje u 2023. godini nakon završetka projekata iz posljednje faze oba programa. Ukupna alokacija iz ESF+ za Hrvatsku iznosi 2,2 milijarde eura kroz Program Učinkoviti ljudski potencijali 2021–27, koji je finaliziran te se nakon odobrenja od strane Europske komisije očekuje i objava prvih javnih poziva za ulaganja u području poticanja zapošljavanja, posebice mladih, zatim socijalnog uključivanja, obrazovanja i zdravstva te ulaganja u socijalne inovacije i sprječavanje siromaštva.

5. Ulaganja u cestovnu infrastrukturu na području Slavonije, Baranje i Srijema

Kroz različite projekte na području pet slavonskih županija, u cestovnu infrastrukturu uloženo je oko 2 milijarde kuna. Predstavljene su najvažnije investicije među kojima se svakako ističe izgradnja autocesta A5, poddionica Beli Manastir – most Halasica duljine 17,5 km čija je vrijednost 669 milijuna kuna s planiranim dovršetkom u listopadu 2022. te puštanje u promet cjelokupne dionice Beli Manastir – Osijek krajem 2022. godine. Značajnije investicije u državne ceste su brza cesta Okučani – granica Bosne i Hercegovine, Srijemska granična transverzala tj. Izgradnja obilaznice Apševaca i Lipovca – dijela Srijemske transverzale, Izgradnja brze ceste Vrbovec – Bjelovar – Virovitica – GP Terezino polje (DC12) , Brza cesta Požega – Staro Petrovo Selo, dionica: Požega (Brestovac Požeški) – Staro Petrovo Selo (A3).

Sljedeća sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održat će se u Pitomači u Virovitičko-podravskoj županiji.