Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 12. 7. 2022.

Uvodimo euro zato što je to u interesu građana, gospodarstva i države

Vijeće za ekonomske i financijske poslove Europske unije (Ecofin) usvojilo je danas tri konačna pravna akta koja su potrebna da bi Hrvatska mogla uvesti euro

Definitivni tečaj jednak je onome po kojem je kuna prije dvije godine uključena u Europski tečajni mehanizam (ERM II), tj. 1 euro = 7,53450 kuna.

Uz uredbu kojom se utvrdio definitivni tečaj konverzije kune u euro, Ecofin je usvojio još dva pravna akta - odluku o prihvaćanju eura u Hrvatskoj te dopunu uredbe u kojoj će se popisu 19 članica europodručja dodati Hrvatska kao 20. članica.

Današnjim odlukama dovršen je postupak donošenja odluka u Vijeću i Hrvatska od 1. siječnja 2023. postaje 20. članica europodručja.

"Želio bih čestitati svojem kolegi Zdravku Mariću i cijeloj Hrvatskoj na tome što su postali 20. zemlja koja se pridružila europodručju. Uvođenje eura nije utrka, već odgovorna politička odluka. Hrvatska je uspješno ispunila sve potrebne gospodarske kriterije te će od 1. siječnja 2023. plaćati u eurima", rekao je češki ministar financija Zbynek Stanjura, koji predsjeda Ecofinom.

Dublja integracija Hrvatske u Uniju vrlo je jasno definiran programski prioritet

Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je novinarima da je jučer održan ministarski sastanak Eurogrupe na kojem je potvrđena odluka o ulasku Hrvatske u europodručje. Dodao je da je danas održan i sastanak Vijeća za ekonomske i financijske poslove (Ecofin).

Podsjetio je da je Europsko vijeće prije dva tjedna potvrdilo odluku da Hrvatska postaje članica europodručja 1. siječnja 2023.

"Dublja integracija Hrvatske u Europsku uniju je vrlo jasno definiran programski prioritet i predizborno obećanje HDZ-a, programski je prioritet naše Vlade. Hrvatska je pristupanjem EU rekla da će prihvatiti i euro kada se za to steknu uvjeti. Proteklo je 9 godina, kao Vlada smo uzimajući u obzir vremenski period 2017. predstavili javnosti nacrt strategije uvođenja eura", rekao je Plenković.

Nakon javne rasprave, dodao je, Vlada je taj dokument usvojila u svibnju 2018.

"Ispunjavali smo sve kriterije, 10. 7. 2020. ušli smo u Europski tečajni mehanizam (II), Bankovnu uniju, ispunjavali smo Akcijski plan, tu je bilo poboljšanje poslovne klime, borba protiv korupcije, bolje upravljanje javnim poduzećima. Donijeli smo zakon o uvođenju eura", podsjetio je Plenković, istaknuvši važnim korakom fiksiranje tečaja kune u euro.

Rekao je da će 7,5340 kuna biti jedan euro, dodavši da je to tečaj na temelju kojeg će se isticati dvojne cijene od početka rujna.

Plenković je naglasio da Hrvatska uvodi euro jer je to u interesu građana, gospodarstva, ali i države.

"Na taj način dižemo kredibilitet, reputaciju na financijskim tržištima prema svim međunarodnim institucijama, različitim investitorima i agencijama za kreditni rejting", poručio je.

Velik i povijesni dan za Hrvatsku

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić današnji dan ocijenio je povijesnim.

"Veliki dan za Hrvatsku, usudio bih se reći i povijesni", naglasio je Marić po dolasku na sastanak Vijeća za ekonomske i financijske poslove (Ecofin).

Kazao je da će se nakon što bude poznat konačni tečaj aktivirati određene odredbe hrvatskog zakona o euru, to jest kreće se najprije s dobrovoljnim, a od 5. rujna s obveznim dvojnim iskazivanjem cijena u kunama i euru.

Marić je ponovio da je pridruživanje europodručju dobra vijest ne samo za Hrvatsku nego i za samo europodručje.

"Jako je puno neizvjesnosti pred nama u mjesecima i godinama ispred nas, tečaj dolara i eura jako su se približili, tržišta šalju različite vrste signala. U moru takvih informacija sigurno je da je hrvatski ulazak u europodručje pozitivna vijest", rekao je.

Istaknuo je da se u borbi protiv inflacije ne smije zaboraviti na ekonomski rast.

"Inflacija već sada jako nagriza životni standard, snažno utječe na pojedine gospodarske tokove i uz sve to treba održati zaposlenost, održati gospodarsku aktivnost i balansirati s našim mjerama kako se ne bi ugrozio rast", kazao je Marić.

Izvor: Vlada/Hina

Teme