Podrška članstvu Finske i Švedske u NATO-u
Naša konzistentna, jasna, razumna, racionalna i odgovorna politika u vezi s proširenjem NATO-a potvrđena je na jučerašnjem summitu, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković
Otvarajući sjednicu Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na niz aktualnih tema.
"Unatoč većem broju zaraženih ne povećava se broj hospitalizacija, a smrti koje se nažalost bilježe uglavnom su s covidom i relativno ih je malo", izvijestio je i pozvao sve, a pogotovo starije građane i one krhkoga zdravlja na oprez.
Stožer, dodao je, prati i situaciju u drugim europskim zemljama, a trenutno nijedna ne poduzima ozbiljnije epidemiološke mjere već svi prate situaciju i nastoje živjeti što normalnije, uz mjere opreza. Očekuju se također preporuke HZJZ-a od jeseni da se započne s novim krugom cijepljenja, dodao je.
Osvrnuo se i na turističku sezonu, koja je sada u punom jeku, istaknuvši da je od početka godine u Hrvatskoj ostvareno 5,6 milijuna dolazaka i 24 milijuna noćenja. Tim je brojkama, kada je riječ o dolascima, Hrvatska došla do 83% dolazaka u odnosu na rekordnu 2019. i 94% noćenja te se očekuju jako dobri rezultati u ovoj sezoni.
Važne odluke u Bruxellesu, Hrvatska spremna za euro i Schengen
Prošloga tjedna premijer Plenković sudjelovao je i u brojnim aktivnostima u Bruxellesu, od sastanka Europskoga vijeća, preko sastanka na vrhu EU–padni Balkan, do sastanka na vrhu članica europodručja.
Europsko vijeće potvrdilo je da će Hrvatska postati država članica europodručja s 1. siječnja 2023., što je bio i strateški cilj u Programu Vlade, kazao je premijer.
Istaknuo je da će Hrvatska, u tom kontekstu, izmijeniti veliki paket zakona s obzirom na zamjenu kune eurom te nastaviti s logističkim pripremama za tu veliku i zahtjevnu operaciju.
Od ostalih važnih odluka sa sastanka Europskoga vijeća istaknuo je kandidatski status koji su dobile Ukrajina i Moldavija, što je ocijenio važnom političkom porukom.
Istaknuta je i europska perspektiva Gruzije, a po prvi puta, i to na hrvatsku inicijativu, u Zaključke je uvrštena formulacija koja govori o tome da je Europsko vijeće spremno kandidatski status dati i Bosni i Hercegovini i to na način da ispuni najbitnije od reformi koje su zadane još 2019.
Među tim reformama su i ograničena ustavna reforma i reforma izbornoga zakona koje bi, između ostaloga trebale adresirati i pitanje ravnopravnosti Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda.
Strateška postignuća ne dolaze rutinski, nego na temelju političkog i diplomatskog angažmana
Tijekom boravka u Bruxellesu premijer Plenković održao je i govor u Europskom parlamentu, u okviru rasprave pod nazivom "Ovo je Europa", u kojem je izložio hrvatsko stajalište u budućnosti Europe.
"Mi se kao proeuropski orijentirana Vlada na konceptu modernoga suverenizma zalažemo vrlo snažno za hrvatske nacionalne interese u okviru Europske unije i te strateške iskorake za boljitak naših građana i našeg gospodarstva ostvarujemo vrlo sustavno", istaknuo je poručivši kako će ta ostvarenja biti ostavština dva mandata ove Vlade.
Jučer je Europsko vijeće Europskom parlamentu uputilo prijedlog odluke u kojem se ističe da Hrvatska ispunjava sve kriterije za ulazak u Schengenski prostor, što je drugi cilj dublje hrvatske integracije u Europsku uniju.
Premijer Plenković očekuje da će Hrvatska postati članicom Schengenskog prostora također s 1. siječnja 2023., a istaknuo je da je u potpunosti spremna za kontrolu vanjske granice.
U tom je kontekstu podsjetio da se sutra obilježava deveta obljetnica hrvatskoga članstva u Europskoj uniji.
"To su zaista velika i strateška postignuća. Ne dolaze po nekakvom rutinskom hodogramu, dolaze na temelju ispunjenih reformi, mjerila, donesenih zakona, političkog i diplomatskog angažmana", poručio je istaknuvši da iza svake te odluke stoji puno rada i suradnje s ostalim zemljama članicama i zastupnicima u Europskom parlamentu.
Najbolji kreditni rejting Hrvatske ikada prema tri vodeće svjetske agencije
Što znači kada država ostvari jedan od svojih strateških ciljeva, dodao je premijer Plenković, odmah je signalizirala i jedna od triju vodećih svjetskih agencija za kreditni rejting – Moody's – koja je najavila da će podići hrvatski kreditni rejting za čak dvije stepenice.
"Time ćemo imati najbolji kreditni rejting istodobno ikada po sve tri svjetske agencije za kreditni rejting u investicijskoj razini", naglasio je predsjednik Vlade.
"Šaljemo poruku pouzdanosti financijskim tržištima, investitorima, parterima i svima koji promatraju koji je smjer hrvatske u političkom, ekonomskom i financijskom smislu", dodao je.
Prije dva dana u Zagrebu je boravila potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica koja je premijeru Plenkoviću uručila prvu ratu od 700 milijuna eura bespovratnih sredstava, za provedbu projekata, a na temelju ispunjenih reformi u raznim područjima.
Isplata nove rate od dodatnih 700 milijuna eura očekuje se do kraja prosinca ove godine.
Hrvatske institucije vode računa o procesuiranju najstrašnijih ratnih zločina u Domovinskom ratu
Od ostalih aktivnosti izdvojio je susret s predstavnicima ribarskoga sektora, kojem je Vlada, uz redovite programe potpore, kreirala i dodatne mjere potpore, kako bi dodatno pomogla likvidnosti ovog sektora važnog za hrvatsku ekonomiju i turizma.
Na sastanku s predstavnicima nacionalnih kolektivnih loptačkih sportskih saveza bilo je riječi o daljnjem jačanju financijske potpore države, s obzirom da je sport izuzetno važan i međunarodnu promociju Hrvatske, ali prvenstveno za zdravlje.
S predstavnicima Hrvatske zajednice općina premijer Plenković razgovarao je o temama koje su im trenutno najvažnije, a to su, između ostalog, pitanja rasta cijena energenata i troškovi vrtića na lokalnoj razini. U tom je kontekstu premijer najavio sastanak Vlade sa županima, predstavnicima udruga gradova i općina, koji će se održati u sljedeći utorak u Slunju.
Predsjednik Vlade osvrnuo se i na uhićenje Jovana Cvetić u Solunu u Grčkoj, na temelju Europskog uhidbenog naloga kojeg je raspisala Hrvatska, osumnjičenog za kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava te za ratne zločine protiv civilnog stanovništva koji su se dogodili u Humu i Voćinu 1991.
"Ovaj slučaj pokazuje da Hrvatska i njene institucije vode računa o procesuiranju ratnih zločina i provođenju pravdi svih onih koji su odgovorni za najstrašnije zločine koji su počinjeni u Domovinskom ratu", poručio je premijer Plenković i dodao kako se od Grčke očekuje poduzimanje svih potrebnih aktivnosti kada je riječ o izručenju Cvetića Hrvatskoj.
Zabrana prekida trudnoće u Hrvatskoj bila bi protivna odluci Ustavnog suda
Premijer Plenković komentirao je i presudu Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih država u predmetu Dobbs, s obzirom da je ta tema postala važna i u Hrvatskoj. Naime, navedenom presudom pitanje zakonitosti pobačaja prepušteno je saveznim državama, što je u američkom društvu dovelo do velikih podjela.
Istaknuvši da je pitanje trudnoće izrazito kompleksno pravno, etičko i medicinsko pitanje, oko kojega je nerijetko vrlo teško, a često i nemoguće postići konsenzus, kazao je kako je bitno sagledati tu situaciju koja je postala politička tema i u Hrvatskoj.
"Mi se u okviru vladajuće stranke, Hrvatske demokratske zajednice, kao stranke desnoga centra i demokršćanske strane, zalažemo za zaštitu života za koji smatramo da počinje začećem, ali isto tako poštujemo pravo žene na izbor i zdravlje. Naša je želja da prekida trudnoće u našem društvu bude što manje, odnosno da oni budu izuzetak, no statistika, ali i iskustva drugih zemalja pokazuju da se to ne postiže zabranama. Zabrane ne dovode do manjeg broja pobačaja, ali ga mogu učiniti nesigurnim i opasnim za život i zdravlje žene", poručio je.
Naglasio je da ta presuda neće utjecati na Hrvatsku, gdje je pravo na prekid trudnoće uređeno zakonom, a Ustavni sud je ocijenio da je taj zakon u skladu s Ustavom.
Podsjetio je na nedavnu izjavu predsjednika Ustavnog suda Šeparovića koji je kazao da bi zabrana prekida trudnoće bila protivna odluci Ustavnog suda, kao i eventualni referendum kojim bi se uvela ograničenja ili zabranio pristup pravu na prekid trudnoće.
Nema potrebe za unošenjem odredaba o već postojećem pravu u Ustav
U političkom smislu, dodao je, s obzirom da je jako puno komentara na tu temu, nema potrebe za dezinformiranjem ljudi s ciljem skupljanja političkih poena. "Nema potrebe za unošenjem odredbi o već postojećem pravu u Ustav", istaknuo je poručivši da na takve izmjene vladajuća stranka neće pristati.
Opoziciju je pozvao da bude konstruktivna i podrži predložene izmjene Ustavnoga zakona o Ustavnom sudu jer je upravo taj prijedlog usmjeren na dodatnu zaštitu prava koja su zajamčena Ustavom, odnosno prava o kojima se ne može odlučivati na referendumu. Također ih je pozvao na konstruktivan pristup temi koju treba sagledavati na smiren i racionalan način.
Na kraju se osvrnuo na Prijedlog odluke o pokretanju postupka za sklapanje Protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Švedske i Finske, koji se nalazi na današnjem dnevnom redu sjednice Vlade, s obzirom da je na summitu NATO-a u Madridu jučer usvojena deklaracija koja vrlo jasno u svojoj točci 18. govori o potvrđivanju politike otvorenih vrata.
Konzistentna, razumna i jasna politika Vlade o članstvu Finske i Švedske u NATO-u
Oni koji su jučer bili na sastanku na vrhu, a uime Hrvatske to je bio predsjednik Republike, odlučili su da se Finska i Švedska pozovu u članstvo NATO-a, kazao je.
"S obzirom da je tu odluku prihvatio jučer vrlo jasno i predsjednik Republike, ja sam pažljivo gledao ovu deklaraciju da nema negdje neka fusnota, ograda ili rezerva, nema ničega, onda je u redu i da Vlada Republike Hrvatske danas usvoji prijedloge odluka o pokretanju postupka za sklapanje protokola u vezi Finske i Švedske. To znači da se cijela naša konzistentna, jasna, razumna, racionalna i odgovorna politika u vezi članstva Finske i Švedske u NATO-u potvrdila i jučer na summitu i da je ono što je bila pozicija Vlade očito jučer postala i pozicija predsjednika Republike, što je meni drago", poručio je.
Istaknuo je da Finska i Švedska napuštaju svoju višedesetljetnu politiku neutralnosti, ne iz nekakvog hira, nego iz straha za vlastitu sigurnost nakon brutalne ruske agresije na Ukrajinu.
"Oni na određeni način idu pod kišobran kolektivne sigurnosti članka 5 Sjevernoatlantskog saveza, a mi ih kao dvije članice Europske unije podržavamo", dodao je premijer Plenković.
Investicijski zajmovi HAMAG-BICRO-a iz sredstava NPOO-a snažna potpora hrvatskom gospodarstvu
Nakon uvodnog izlaganja premijera Andreja Plenkovića, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izdvojio je najznačajnije aktivnosti u procesu obnove Banovine.
Potpisan su ugovori s izvođačima radova za izgradnju 16 višestambenih zgrada, i to osam u Petrinji, četiri u Glini, dvije u Topuskom i dvije u Gvozdu, ukupne vrijednosti veće od 237 milijuna kuna.
Započela je izgradnja dvije višestambene zgrade u Topuskom, ukupne vrijednosti više 30 milijuna kuna te osam višestambenih zgrada u Petrinji sa 128 stanova, ukupne vrijednosti 121 milijun kuna.
Medved je izvijestio da je s izvođačima radova ugovorena izgradnja 312 zamjenskih obiteljskih kuća.
Milijardu i 400 milijuna kuna za sanaciju posljedica potresa
Osvrnuo se i na aktivnosti vezane uz nekonstrukcijsku obnovu stambenih objekata. Ukupno su 7572 obiteljske kuće dodijeljene projektantima. Dosad je izrađeno 4113 elaborata za obnovu. Organiziranom nekonstrukcijskom obnovom od strane Središnjeg ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje obnovljeno je 2885 obiteljskih kuća, a trenutno se radi na njih 732. Ugovoreni su radovi na nekonstrukcijskoj obnovi ukupne vrijednosti 268 milijuna kuna, a dosad je isplaćeno više od 116 milijuna kuna.
Potpredsjednik Vlade naglasio je da realizirana financijska sredstva najznačajnijih aktivnosti i mjera proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi više od milijardu i 400 milijuna kuna.
Naveo je i da je Banovini sveukupno potpisano 309 ugovora za dodjelu bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije ukupne vrijednosti više od dvije milijarde i 265 milijuna kuna.
Novi zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti
Novim zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, koji je Vlada uputila u saborsku proceduru, unaprjeđuje se pravni i financijski okvir sustava visokog obrazovanja te znanstvene odnosno umjetničke djelatnosti u funkciji visokog obrazovanja.
"Novim Zakonom želimo ojačati sustav visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti, njegove institucijske kapacitete te uskladiti njegova obilježja s načelima i zadacima Europskog prostora visokog obrazovanja, Europskog prostora obrazovanja i Europskog istraživačkog prostora", rekao je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.
Funkcionalan i kvalitetan sustav visokog obrazovanja i znanosti usklađen sa suvremenim zahtjevima visokoobrazovnog i istraživačkog sektora preduvjet je uspješnog razvoja svake države, naglasio je.
Važeći zakonski okvir je zastario, donesen je 2003. godine i ne udovoljava aktualnim potrebama akademske zajednice i društva, dodao je ministar, obrazlažući razloge predlaganja novoga zakona.
Njime se tako uređuje osnivanje i djelovanje ustanova u sustavu visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti, stručnog rada, postupak zapošljavanja na radna mjesta i napredovanje nastavnika, znanstvenika i suradnika zaposlenih u ovim ustanovama te njihova prava i obveze.
Također se uređuju osnovna pitanja izvođenja studija te prava i obveze studenata, obavljanje znanstvene i umjetničke djelatnosti u funkciji visokog obrazovanja, financiranje visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti u funkciji visokog obrazovanja te obavljanje nadzora i prekršajne odredbe.
Propisuju se jednostavnije procedure za zapošljavanje
Unaprjeđuje se pravni i financijski okvir sustava visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti, odnosno na fleksibilan način reguliraju se načela upravljanja i financiranja visokoobrazovnog i znanstveno-istraživačkog sektora kako bi se što veći prostor ostavio autonomnom djelovanju institucija, istaknuo je ministar.
Propisuju se i jednostavnije procedure za zapošljavanje nastavnika, znanstvenika i suradnika te napredovanje nastavnika i znanstvenika, postupak sklapanja programskih ugovora kao novog modela financiranja javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta te regulacija statusnih promjena visokih učilišta i znanstvenih instituta.
U odnosu na važeći Zakon, novim prijedlogom jasnije se propisuje razlika između sastavnica sveučilišta s i bez pravne osobnosti, sustavno se rješava pitanje nadzora nad zakonitosti u radu institucija te se ističe umjetnička djelatnost u funkciji visokog obrazovanja.
Više nije predviđena mogućnost osnivanja visokih učilišta od strane županija, gradova i općina, a visoke škole osnovane sukladno odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju postat će veleučilišta.
"Kroz Zakon se stavlja naglasak na stratešku, savjetodavnu i potpornu ulogu Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj koje brine o razvoju i kvaliteti cjelokupnog sustava visokog obrazovanja, znanstvene djelatnosti i tehnološkog razvoja u Republici Hrvatskoj", naveo je Fuchs. Nacionalno vijeće bit će nadležno za donošenje minimalnih etičkih standarda i kriterije za izbore u znanstvena zvanja, a administrativnu i stručnu potporu za ovo tijelo preuzima Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
Predloženi zakon usmjeren je prije svega, zaključio je Fuchs, na poboljšanje strukture sustava organizacije i financiranja u području visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti kako bi se omogućilo da znanstveno-istraživački i visokoobrazovni sektor postanu učinkovitiji, funkcionalniji u odnosu na potrebe društva i gospodarstva, a osobito kompetitivniji u europskom kontekstu.
Izmjene i dopune Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje
U Sabor je Vlada uputila i izmjene i dopune Zakona o agenciji za odgoj i obrazovanje, zakona koji datira iz 2006. godine i od tada nije mijenjan.
Izmjenama se on usklađuje s pojedinim pozitivnim zakonskim propisima kako bi se osiguralo brže i efikasnije reguliranje unutarnjeg ustrojstva Agencije statutom, a ne kao do sada Zakonom.
Imenovanje i razrješenje članova Upravnog vijeća usklađuje se sa Zakonom o radu na način da se jedan član bira kao predstavnik radnika, a propisuje se i da se odabir članova Upravnog vijeća koje imenuje Vlada Republike Hrvatske provodi temeljem javnog poziva koji objavljuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
Također, usklađuju se i uvjeti za izbor ravnatelja Agencije s odredbama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
Proračunski limit rashoda iz općih izvora za 2023. godinu 143,4 milijardi kuna
Vlada je donijela proračunski okvir za razdoblje 2023. - 2025. kojim se ukupna visina rashoda koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka odnosno ukupni limit u 2023. godini utvrđuje u iznosu 143,36 milijardi kuna.
To je 5,2% ili 7,1 milijardu kuna više od tekućeg odnosno plana za 2022. godinu.
Potpredsjednik vlade i ministar financija Zdravko Marić rekao je da se najveće povećanje, od 4,2 milijarde kuna, odnosi na mirovine, i to najvećim dijelom zbog očekivane indeksacije mirovina u drugoj polovici ove godine, a koja će prema svim parametrima biti rekordna, što će imati efekt i na iduću godinu, te promjena zakonskih odredbi vezano za obiteljske mirovine.
Marić je izdvojio i neka povećanja kod proračunskih stavki koje nisu u skupini najvećih, kao što su značajno povećanje izdvajanja za ured za demografiju, obnovu nakon potresa te za sport.
Prema projekcijama iz dokumenta, limit proračunskih rashoda iz općih prihoda i primitaka za 2024. godinu iznosi 144,2 milijarde kuna, što je 0,6% više nego za 2023. godinu, a za 2025. godinu vlada projicira limit od 146,26 milijardi kuna ili 1,4% više nego za 2024. godinu.
"Cijeli se ovaj okvir uklapa u naš makrofiskalni okvir zadan i u Programom konvergencije deficit za iduću godinu planiran na razini 1,6% BDP-a, isti i 2024. godine odnosno 1,2% u 2025. godini", rekao je Marić.
Projekcije kretanja javnog duga ministar financija je najavio za drugu polovicu godine, odnosno nakon izdanja obveznice na domaćem tržištu kapitala.
No, rekao je da bi javni dug mjeren udjelom u BDP-u krajem iduće godine trebao pasti ispod 70%, te da bi, da nije bilo covida, već iduće godine pao ispod 60% BDP-a.
Odluka o proračunskom okviru za razdoblje 2023.-2025. donijeta je na temelju Zakona o proračunu, a čini osnovu za pripremu državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za razdoblje 2023.-2025. godine.
Izrađena je na temelju Programa konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2023.- 2025. koji je vlada donijela na sjednici 27. travnja.
Program konvergencije predstavlja strateško polazište za izradu odluke, prema kojima se očekuje da kretanje fiskalnog salda i javnog duga bude u skladu s odredbama Zakona o fiskalnoj odgovornosti i odredbama Pakta o stabilnosti i rastu.
Poboljšanje stanja na tržištu vina
S obzirom da se stanje na domaćem tržištu vina popravilo, Vlada je kroz izmjene i dopune Nacionalnog programa pomoći sektoru vina ukinula provedbu kriznih mjera Destilacija vina u kriznim slučajevima i Potpora za krizno skladištenje vina.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković pojasnila je da je Ministarstvo u cilju efikasnije primjene Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje 2019. do 2023. pristupilo izradi nacrta četvrtih izmjena i dopuna programa.
Kako je navela, izmjenama i dopunama prestaje provedba kriznih mjera Destilacija vina u kriznim slučajevima i Potpora za krizno skladištenje vina, jer se stanje na tržištu vina, koje je bilo posljedica dviju pandemijskih godina, popravilo kroz dvije jako dobre turističke sezone, a višak vina koji je tada akumuliran riješen je i kroz dvije navedene mjere.
Također, kako je navela ministrica, radi efikasnije provedbe Nacionalnog programa u financijskoj godini 2022. i 2023. mjere će se provoditi bez povećanog intenziteta potpore, uz izmijenjene kriterije za rangiranje u mjeri Restrukturiranje i konverzija vinograda i mjeri Ulaganja u vinarije.
Naime, zbog velikog broja prijava podnesenih na javni poziv za dodjelu sredstava pomoći za te dvije mjere, koji je dijelom uvjetovan povećanim intenzitetom potpore, raspoloživa sredstava Nacionalnog programa nisu dostatna, zbog čega se u obje mjere sada uvodi novi kriterij bodovanja za one korisnike koji po prvi puta sudjeluju u pojedinoj mjeri.
Nadalje, metoda za definiranje troškova u mjeri Restrukturiranje i konverzija vinograda uređuje se na način da se primjenjuje metoda standardne veličine jediničnih troškova te će se znatno ubrzati i pojednostaviti postupak obrade.
Inače, ukupna sredstva za 2022. godinu u iznosu od 83,19 milijuna kuna planirana su u državnom proračunu i nisu mijenjana u odnosu na 2021. godinu. Pritom je iz proračuna planiran iznos od 1,95 milijuna kuna, a EU potpore iz Europskogfonda za jamstva u poljoprivredi 81,24 milijuna kuna.
Investicijski zajmovi HAMAG-BICRO-a za zelenu i digitalnu tranziciju poduzeća
Vlada je usvojila programe kojima će HAMAG-BICRO iz sredstava NPOO-a odobravati zajmove za zelenu i digitalnu tranziciju poduzeća i subvencionirati im kamate.
Program "Investicijski zajmovi iz sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti" odnosi se na odobravanje investicijskih zajmova od strane Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) malim i srednjim poduzetnicima, koji ih mogu koristiti za zelenu i digitalnu tranziciju svojih poduzeća te jačanje njihove otpornosti i konkurentnosti, izvijestio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.
Iznosi zajmova idu do 100 tisuća eura, s kamatnom stopom od 0,8%, počekom do 12 mjeseci i maksimalnim rokom otplate do 10 godina, rekao je.
Program "Subvencija kamatne stope iz sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti" namijenjen je također jačanju otpornosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika, a za kredite koje uzmu u poslovnim bankama HAMAG-BICRO će im subvencionirati kamatnu stopu do 50%.
"HAMAG-BICRO će ustrojiti fond subvencija za subvencioniranje kamata po investicijskim kreditima banaka odobrenim u okviru postojećeg jamstvenog programa - ESIF Pojedinačna jamstva za projekte zelene i digitalne tranzicije MSP-a te projekte usmjerene na jačanje konkurentnosti i otpornosti". Kamatna stopa se može subvencionirati isključivo za investicijske kredite čiji je rok dospijeća minimalno pet godina, uključujući poček.
Pravo na sudjelovanje u programu imaju sve financijske institucije, potpisnice Sporazuma o financiranju za izdavanje pojedinačnih jamstava financiranih iz Europskog strukturnog i investicijskog fonda. Pritom, subvencija kamatne stope se isplaćuje financijskoj instituciji nakon izdavanja jamstva od strane HAMAG-BICRO-a, jednokratno nakon isteka roka korištenja kredita po dostavljenom konačnom otplatnom planu, piše između ostalog u odluci Vlade.
Programi stupaju na snagu s danom donošenja i vrijede do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 30. lipnja 2026.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je kako je riječ o još jednoj snažnoj potpori hrvatskom gospodarstvu.
Frapa i Marina Cavtat & Resort strateški investicijski projekti
Vlada je strateškim investicijskim projektima proglasila projekt "Marina Cavtat & Resort", vrijedan 625 milijuna kuna bez PDV-a, te projekt "Frapa Resort Medine" u Rogoznici, čija procijenjena vrijednost s PDV-om doseže 1,04 milijarde kuna.
Lokacija realizacije projekta "Marina Cavtat & Resort" je naselje Cavtat u općini Konavle u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a površina obuhvata projekta iznosi oko 6,4 hektara kopnene površine.
Predviđa izgradnju hotelskog resorta u kategoriji pet zvjezdica, koji će imati 260 smještajnih jedinica odnosno oko 900 kreveta, pri čemu se planira zapošljavanje više od 250 stalnih i 150 sezonskih zaposlenika.
Projektom "Frapa Resort Medine" je predviđena izgradnja turističkog kompleksa na lokaciji općine Rogoznica uz postojeću marinu Frapa, tako da s njom čini jedinstvenu cjelinu.
Tako, planirana je izgradnja hotela s pet zvjezdica, kapaciteta 250 kreveta u hotelskim sobama i 80 kreveta u hotelskim apartmanima, uz kojeg bi se nudila usluga SPA centra i klinike za estetsku kirurgiju.
U okviru turističkog naselja s ukupno 564 do 700 kreveta planirana je izgradnja 19 objekata, sedam do osam vila uz obalu s bazenima i 11 apartmanskih objekata s ukupno 193 apartmana kategorije četiri do pet zvjezdica, pri čemu bi se konačne brojke trebale znati nakon završetka projektiranja. Realizacijom projekta u zoni Medine planira se otvaranje 110 radnih mjesta te još 50 sezonskih radnih mjesta u pratećim djelatnostima.
Obilježavanje stote obljetnice djelovanja Saveza Čeha u Hrvatskoj
Na kraju, Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad manifestacijom obilježavanja stote obljetnice djelovanja Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj.
Državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Ivica Poljičak kazao je da je Savez Čeha u Republici Hrvatskoj organizacija dobrovoljno udruženih čeških beseda, škola, klubova, pojedinaca - pripadnika češke manjine u području kulture i umjetnosti, znanosti i sporta, koji ove godine obilježava sto godina svoga djelovanja.
"Aktivni su na području različitih akcija i manifestacija kroz cijelu godinu, a posebice su usmjereni na njegovanje češke kulture i jezika te očuvanje nacionalne samobitnosti", dodao je.
povodom obilježavanja sto godina svoga djelovanja Savez je pripremio svečani kulturno-umjetnički program koji će se održati 9. srpnja 2022., a na kojemu će nastupiti predstavnici svih čeških kulturno-umjetničkih društava iz Republike Hrvatske kao i filharmonija iz Češke Republike.
Izvor: Hina/Vlada
