Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 21. 4. 2022.

U pet godina milijardu eura za ulaganja u znanost i obrazovanje

Premijer Plenković upozorio je da će za međusobne odnose i funkcioniranje institucija u BiH biti loše ako se izbori održe prema postojećem zakonu te izrazio žaljenje zbog toga što bošnjačke političke stranke nisu našle zajednički jezik s hrvatskima

Otvarajući 114. sjednicu Vlade, premijer Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklim danima.

Jučer je održano aktualno prijepodne u Hrvatskom saboru, a premijer je ocijenio da su odgovori članova Vlade bili sadržajni i korisni za zastupnike i za hrvatsku javnost.

Nakon toga u Saboru je održana rasprava o sastancima Europskog vijeća, što je, kazao je premijer Plenković još jedan napor da se za europske teme senzibiliziraju zastupnici i javnost, o temama koje imaju izravne posljedice na Hrvatsku, a odvijaju se u europskim forumima.

Ranije ovoga tjedna premijer Plenković razgovarao je s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim, pri čemu mu je izrazio daljnju potporu i solidarnost.

"Zamoljeni smo da i dalje politički pružamo potporu na europskom putu Ukrajine, što ćemo i učiniti, kao i druge vidove pomoći sukladno ranijim zaključcima Vlade", kazao je premijer Plenković.

Na tom tragu premijer Plenković razgovarao je i s litvanskim predsjednikom Nausėdaom, s kojim dijeli stavove o tim temama, a vjeruje da i sve više zemalja članica Europske unije slično razmišlja o europskoj perspektivi Ukrajine.

Uložili smo maksimalne napore da se u BiH postigne dogovor o izbornom zakonu

S Draganom Čovićem, koji je bio u posjetu Zagrebu, premijer Plenković razgovarao je o situaciji u Bosni i Hercegovini i o nužnosti izmjena izbornoga zakona. Ukoliko do njih ne dođe, upozorio je premijer, to će biti loše za funkcioniranje Bosne i Hercegovine jer je zakon koji je trenutno na snazi manjkav i ne omogućuje Hrvatima da izaberu svoje legitimne predstavnike.

"Mi smo sa svoje strane učinili maksimalne napore da se stvori ozračje u kojem bi se postigao dogovor. Žao nam je što bošnjačke političke stranke, na zadnja dva kruga pregovora održanim u Sarajevu i Neumu, uz posredovanje međunarodne zajednice, nisu pronašle zajednički jezik s hrvatskim političkim strankama i napravile iskorak koji bi obnovio povjerenje, savezništvo i partnerstvo između Bošnjaka i Hrvata u Federaciji", kazao je premijer Plenković.

Ukoliko izbori budu organizirani prema sadašnjem zakonu, Vlada Republike Hrvatske smatra da će to biti loše i za međusobne odnose i za funkcioniranje institucija.

"To govorimo kao prijatelj, susjed i partner, netko tko želi pomoći Bosni i Hercegovini, i zalažemo se da tu ipak prevlada razum i da se pronađe rješenje s kojim će i Hrvati biti u potpunosti ravnopravni kao jedan od tri konstitutivna naroda sukladno Ustavu Bosne i Hercegovine", poručio je.

U pet godina milijardu eura bespovratnih sredstava za ulaganja u znanost i obrazovanje

S bugarskom ministricom vanjskih poslova Teodorom Genchovskom, s kojom se susreo jutros u Zagrebu, premijer Plenković razgovarao je o zajedničkim ambicijama za Schengen, eurozonu i OECD, sigurnosnoj i ekonomskoj suradnji.

Uoči početka sjednice Vlade, danas je objavljen vrlo važan javni poziv u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, vrijedan 1,22 milijarde kuna za ulaganje u dječje vrtiće i rano obrazovanje.

"Dio ogromnih investicija vrijednih ukupno milijardu eura koje ćemo kroz bespovratna sredstva iz Instrumenta EU iduće generacije u idućih pet godina investirati u predškolsko, osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visoko obrazovanja", istaknuo je poručivši kako tako velikih investicija u Hrvatskoj nije bilo godinama.

Potpredsjednik Vlade, ministar hrvatskih branitelja te načelnik Stožera civilne zaštite Tomo Medved podnio je izvješće o potresima na području Banovine, gdje je potpisano 55 ugovora za izgradnju zamjenskih kuća.

Ministar Butković je predstavio, a Vlada uputila u saborsku proceduru konačni Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva, kojim će se provesti usklađivanje s propisima Europske unije, stvoriti preduvjeti za daljnji razvoj infrastrukture za alternativna goriva, odrediti način uspostave registra punionica, kao i usporedba jediničnih cijena alternativnih i konvencionalnih goriva.

Pomoć stočarima zbog dugotrajnih poslovnih poteškoća uslijed pandemije COVID-a

Zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih pandemijomCOVID-19, Vlada je donijela program potpore sektoru peradarstva vrijedan pet milijuna kuna, te program potpore za primarne proizvođače u stočarstvu vrijedan 31,6 milijun kuna.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković rekla je da su ti programi nastavak onih koje je Vlada donijela 2. prosinca prošle godine. Tada je za peradarstvo osigurano 20, a za stočarstvo 171 milijun kuna, no sva sredstva nisu potrošena, a neki peradari i stočari nisu uspjeli ostvariti potpore, te im se današnjim Vladinim odlukama ta mogućnost ponovno otvara.
I peradari i stočari su po njezinim riječima gotovo dvije godine bili suočeni s brojnim poteškoćama u poslovanja uslijed potpune obustave i usporavanja gospodarskih aktivnosti.
To su, primjerice, nemogućnost plasiranja svježeg mesa peradi na tržište, zbog čega su objekti za klanje bili su primorani na smrzavanje, a prodajne cijene smrznutih proizvoda su znatno niže od sviježih.
Ista se stvar, navela je Vučković, dogodila i u sektoru jaja, pri čemu su jaja klase A zbog nemogućnosti prodaje sektoru ugostiteljstva i turizma bila prodavana industriji, odnosno za preradu.
Sve je to dovelo do smanjene prodajne vrijednosti proizvoda, povećanih troškova skladištenja i prijevoza te povećane prodaje jaja za prehrambenu industriju umjesto za turizam, ugostiteljstvo i krajnje potrošače.
Uslijed usporavanja gospodarskih aktivnosti uzrokovanih pandemijom, odnosno uslijed pada potražnje svih stočarskih proizvoda te s tim u vezi pada cijena stočarskih proizvoda, i stočari su suočeni s dugotrajnim poslovnim poteškoćama, rekla je Vučković.

Školski medni dan – promocija meda hrvatskih pčelinjaka

Vlada je donijela i program potpore posrednicima u lancu doniranja hrane i/ili banci hrane, za što se iz proračuna izdvaja 30 milijuna kuna, a donijela i odluku o provedbi Programa školskog mednog dana s hrvatskih pčelinjaka za 2022. godinu.
"Školski medni dan s hrvatskih pčelinjaka održan je prvi puta 7. prosinca 2018. godine i polučio je veliki interes javnosti", rekla je ministrica Vučković. U četiri godine njegova održavanja u programu je sudjelovalo ukupno 853 osnovne škole s ukupno 142.840 učenika prvih razreda kojima je dodijeljen med 775 domaćih pčelara.

HŽ Infrastrukturi državno jamstvo za kredite od 445 milijuna kuna

Nadalje, Vlada je odobrila državno jamstvo HŽ Infrastrukturi za kredit kojim se financiraju obnova i modernizacija željezničke infrastrukture i financiraju projekti iz CEF programa s ciljem održavanja dinamike ispunjenja financijskih obveza prema izvođačima, u ukupnom iznosu od 445 milijuna kuna.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković rekao je da će se HŽ Infrastrukturi osigurati financijska sredstva od 200 milijuna kuna radi financiranja obnove i modernizacije željezničke infrastrukture s rokom korištenja od 12 mjeseci od dana potpisa ugovora. Poček je dvije godine od isteka roka korištenja kredita, a rok otplate glavnice je 10 godina od potpisivanja ugovora uz fiksnu kamatnu stopu od 0,59 postotnih poena godišnje.

Tim kreditom, rekao je Butković, financirat će se projekti iz programa obnove i modernizacije pruga za međunarodni, regionalni i lokalni promet, željezničko čvorište Zagreb i sl.
Vezano uz suglasnost i državno jamstvo za kredit radi financiranja projekata iz CEF programa, a vezano uz dinamiku priljeva EU sredstava, Butković je kazao da se radi o iznosu od 245 milijuna kuna. Kredit će se koristiti po revolving principu 12 mjeseci od dana potpisa ugovora o kreditu, rok otplate glavnice do 31. prosinca 2023. uz fiksnu kamatnu stopu od 0,15 posto godišnje.

Vlada je izglasala i odluku o davanju suglasnosti Ministarstvu financija da s društvom HŽ Infrastruktura d.o.o. i Centrom za restrukturiranje i prodaju (CERP) zaključi tripartitni Sporazum o uređenju međusobnih obveza i potraživanja.

"Nakon sklapanja sporazuma potraživanja Ministarstva financija prema CERPU i potraživanja CERPA prema HŽ Infrastrukturi iznosit će nula kuna", rekao je ministar Butković.

Suglasnost za ugovor o obnovi Doma za starije i nemoćne u Sisku

Rekonstrukcija zgrade Doma za starije i nemoćne osobe Sisak, oštećene uslijed potresa, stajat će 7,03 milijuna kuna, a Vlada je na sjednici u četvrtak dala prethodnu suglasnost ravnatelju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) za sklapanje ugovora o izvođenju radova.

Zgrada Doma je u vlasništvu HZMO-a, u potresu je značajno oštećena i ugrožava sigurnost ljudi i imovine te je nužna njezina obnova kako bi se Dom stavio u funkciju u punom kapacitetu.

"HZMO je proveo otvoreni postupak javne nabave na kojemu je zaprimljeno sedam ponuda, a odabrana je ponuda tvrtke Radanović d.o.o. iz Siska, kao ekonomski najpovoljnija ponuda u ukupnoj vrijednosti 7,03 milijuna kuna s PDV-om", izvijestio je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović.

Suglasnost Vlade bila je potrebna budući da ukupna vrijednost radova prelazi pet milijuna kuna.

Vlada je dala suglasnost i Gradu Kutini za zaduženje kod Privredne banke Zagreb u iznosu od 23,5 milijuna kuna, za financiranje kapitalnog projekta "Kupnja poslovnih prostora u stambeno-poslovnoj zgradi na Trgu".

Rok otplate kredita je deset godina bez počeka, u jednakim mjesečnim ratama, uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 0,85 posto i jednokratnu naknadu za obradu zahtjeva u visini 0,10 posto od iznosa odobrenog kredita, a Grad Kutinu Vlada je zadužila da izradi planove proračunske potrošnje za godine u kojima treba planirati sredstva za otplatu kredita.

Javni poziv za članove Vijeća za elektroničke medije

Ministarstvo kulture Vlada je, pak, zadužila da objavi javni poziv za predlaganje kandidata za tri člana Vijeća za elektroničke medije, budući da za troje članova mandat završava u srpnju.

Nakon što prikupi kandidature, Ministarstvo će ih proslijediti Vladi, a ona s cjelokupnom dokumentacijom i prijedlogom za imenovanje Hrvatskome saboru, koji temeljem Zakona o elektroničkim medijima imenuje i razrješava članove Vijeća za elektroničke medije.

Nadalje, Vlada je donijela Odluku o produljenju istražnog razdoblja u svrhu istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na istražnom prostoru ugljikovodika "DR-02" za dodatno razdoblje od šest mjeseci, odnosno do 10. lipnja 2022.Produljenje roka trajanja istražnog razdoblja ne utječe na ukupno trajanje Dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika koja je izdana na rok od 30 godina.

I na kraju, Vlada je prihvatila Godišnje izvješće za 2021. godinu o stanju javnih projekata financiranih zajmovima i darovnicama Međunarodne banke za obnovu i razvoj, Europske investicijske banke, Europske banke za obnovu i razvoj te Razvojne banke Vijeća Europe, zatim Izvješće o poslovanju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2021. godinu te Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2021. godini.