Prerano nas je napustio veliki Europljanin David Sassoli

Premijer Andrej Plenković sudjelovao je u komemoraciji u čast preminulome predsjedniku Europskog parlamenta Davidu Sassoliju, kojega je nazvao istinskim graditeljem demokracije, velikim Europljaninom i prijateljem Hrvatske

Nakon što se upisao u knjigu žalosti, Plenković je u izjavi za novinstvo istaknuo da je Sassoli bio velik čovjek i političar, Talijan, Europljanin i prijatelj Hrvatske.

Podsjetio je na to da je Sassoli bio predsjednik Europskog parlamenta u doba prvoga hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije s kojim je i prije toga surađivao u Parlamentu, a u novije vrijeme na svakom sastanku Europskog vijeća.

"Riječ je o čovjeku koji nas je dobro poznavao i koji je podržavao put Hrvatske prema Schengenskom prostoru i europodručju. Žao mi je što nas je prerano napustio. Riječ o čovjeku koji se istinski davao i gradio mostove u Europskom parlamentu, kući europske demokracije ", rekao je Plenković.

Na marginama susreti s Robertom Metsolom, Charlesom Michelom i Klubom EPP-a

Hrvatski premijer danas se u Strasbourgu sastao s vršiteljicom dužnosti predsjednice Europskog parlamenta Robertom Metsolom i predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, a na poziv Manfreda Webera s razgovarao je s grčkim kolegom Kyriakosom Mitsotakisom i Klubom Europske pučke stranke o aktualnim europskim temama.

"Objasnio sam očekivanu dinamiku donošenja odluka i u pogledu pristupanja Schengenu i europodručju, trenutnoj situaciji na jugoistoku Europe, osobito u Bosni Hercegovini gdje sam objasnio da ulazimo u završnu fazu razgovora koji bi trebali rezultirati konsenzusom oko izmjena izbornog zakona kako bi idući izbori bili održani na način da Hrvati kao ravnopravan konstitutivan narod biraju svoje legitimne predstavnike u najviše institucije Bosne i Hercegovine", rekao je Plenković.

Dodao je da je izvijestio i o situaciji u Hrvatskoj vezanoj za COVID-19, gospodarskom stanju i očekivanome rastu za 2021., koji bi trebao biti iznad 10 % te o svim naporima koji se ulažu kako bi se Hrvatska opravila od ove krize bez presedana s kojom smo, kao i ostale države članice, suočeni već dvije godine.

Važno je da se u razgovore o BiH uključi najviša politička razina

Na pitanje hoće li na sljedećem redovitom Europskom vijeću otvoriti pitanje Bosne i Hercegovine Plenković je odgovorio da će na redovitom vijeću u ožujku nastaviti poruku s izlaganja koje je imao na zasjedanju u prosincu.

"Moja je poruka i tada bila da je jako važno da stanje u Bosni i Hercegovini raspravimo na najvišoj razini jer to ona kao zemlja zaslužuje, da podržimo njezin suverenitet i integritet, ali i da njezino funkcioniranje bude bolje, odnosno da se svi konstitutivni narodi i ostali u BiH bolje osjećaju jer imaju pravedniji izborni sustav, koji jedan narod, u ovom slučaju Hrvate, ne dovodi u nepovoljan položaj", naglasio je Plenković.

"Vodimo računa da se ta uloga pomagača koje trenutno imaju i diplomacije Sjedinjenim Američkih Država i europska diplomacija odvijaju na jednoj srednjoj diplomatskoj razini, ali bitno je da se uključi i najviša politička razina kako bismo zajednički dogovorili smjer kojim idemo."

Riješit ćemo pitanje financiranja obnove

Upitan je li razgovarao o produljenju roka za korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti za obnovu Plenković je odgovorio da danas nije razgovarao s predsjednicom EK Von der Leyen jer nije nazočila komemoraciji, ali je ponovio dva smjera rješavanja obnove; jedan je ubrzanje svih aktivnosti svih nadležnih koordinativnih provedbenih tijela, a drugi su razgovor s Europskom komisijom da se uzme u obzir činjenica da smo imali dva velika potresa s kumulativnim učinkom i činjenicu na COVID kontekst koji utječe na dinamiku.

"Uvjeren sam da ćemo to pitanje riješiti", zaključio je Plenković dodavši da su na raspolaganju paralelni izvori financiranja.

"Jedan je Fond solidarnosti, drugi je Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a ostalo su izvori koji dolaze iz drugih međunarodnih financijskih institucija: Svjetske banke, Europske investicijske banke, Europske banke za obnovu i razvoj, Razvojne banke Vijeća Europe, ali i samog procesa dugoročnog financiranja koji će se oslanjati na različite zajmove koje ćemo od banka, uključujući hrvatske, uzimati kroz razdoblje koje je pred nama."