Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 17. 1. 2022.

Ući ćemo u Europodručje 1. 1. 2023, želimo da taj proces bude jednostavan

Premijer Plenković predstavio je Prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute i tom prilikom naglasio Vladin cilj da se taj postupak provede bez troškova za građane, jednostavno, jasno i transparentno

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić predstavili su na konferenciji za medije u Banskim dvorima Prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj te Smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom.

Konferenciji su prisustvovali i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

U cilju kontekstualiziranja cijeloga procesa oko uvođenja eura kao službene valute, premijer Plenković podsjetio je na nekoliko važnih događaja koji su mu prethodili.

Hrvatska je još 21. veljače 2003. godine podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji, a pregovori su otvoreni 2005.

Nakon završetka pregovora, u lipnju 2011., u siječnju 2021. održan je referendum na kojem su hrvatski građani podržali članstvo u Europskoj uniji čime su potvrdili i one odredbe Ugovora o pristupanju koje uključuju i članstvo u Europodručju, kada Hrvatska ispuni kriterije.

"Tadašnji saziv Hrvatskoga sabora je konsenzualno, uz samo jedan suzdržani glas, ratificirao Ugovor o pristupanju, kojim smo postali članica Europske unije 1. srpnja 2013. godine", istaknuo je dodavši da je time ujedno potvrđena i ambicija Hrvatske da postane članica Europodručja.

Schegenski prostor i Europodručje su jedine dvije dublje integracije u koje Hrvatska još treba pristupiti, kazao je premijer Plenković, a 2022. bit će godina odluka i o jednom i o drugom.

Hrvatska je visokoeurizirana ekonomija, zato pristupamo Europodručju

Vlada je 2017. pokrenula javnu raspravu o Strategiji uvođenja eura, a nakon nekoliko mjeseci, u svibnju 2018. ju je usvojila.

Premijer Plenković pojasnio je zašto Hrvatska pristupa Europodručju.

Prvo, Hrvatska je visokoeurizirana ekonomija – primjerice, 70 posto prihoda u turizmu dolazi od turista iz država članica Europodručja.

Zatim, 60 posto robne razmjene odnosi se na države članice Europodručja, dok je 70 posto oročene štednje građana je ili u euru ili za njega vezano.

Nadalje, otprilike 60 posto kredita odnosi se na kredite u eurima.

Podsjetio je da je Hrvatska 10. srpnja 2020. primljena u Europski tečajni mehanizam II, čime je potvrdila svoju reputaciju i kredibilitet da sustavno ispunjava ciljeve prema Europodručju.

Iste je godine usvojen i Plan za zamjenu kune eurom, koji se kvalitetno ispunjava.

U planu zakonodavnih aktivnosti, istaknuo je premijer, više je od 70 zakonskih prijedloga koje će Vlada tijekom ove godine uputiti Hrvatskom saboru na usvajanje, a vezani su za uvođenje eura – a riječ je o ispunjavanju kriterija, pripremi gospodarstva te pripremi za tehničko-fizičku zamjenu kune eurom.

Posebno je važna je zaštita potrošača od neopravdanog povećanja cijena

"Cilj je da ta prilagodba ide nesmetano i neprekidano i da omogući učinkovito funkcioniranje gospodarstva, da se građani na vrijeme informiraju, kao i gospodarstvo kao i svi državni sustavi, i da očekivani ulazak Hrvatske u Europodručje, a to je 1. siječnja 2023. bude obavljen na korektan i pravilan način", kazao je predsjednik Vlade te najavio da će prijedlog zakona danas biti pušten u javno savjetovanje.

Premijer Plenković istaknuo je da će od danas za godinu dana jedino platno sredstvo u Hrvatskoj biti euro.

Naveo je glavne principe ovoga zakona – uređenje pravnog okvira, zamjena gotovog novca, opskrba gotovim novcem svih subjekata, konverzija kredita i depozita i, posebno važno, zaštita potrošača.

Zaštita potrošača, dodao je, posebno je važna u pogledu zaštite od neopravdanog povećanja cijena.

S tim na umu, pojasnio je, plan je da se od početka rujna ove godine istaknu cijene i u eurima i u kunama, kako bi proces senzibiliziranja građana na euro krenuo prije nego što se on uvede.

Kako bi se građanima olakšao izračun cijena iz kuna u euro, one će još godinu dana nakon uvođenja eura, biti istaknute u obje valute.

"Želimo da ovaj proces bude jednostavan i da prođe bez troškova za građane", poručio je predsjednik Vlade pojasnivši da se pod time podrazumijeva da se pozove građane koji imaju kune koje drže kod sebe da ih već sada polažu na svoje račune u bankama.

Nema troška za građane prilikom konverzije, a kune u bankama automatski će se pretvoriti u eure

Trenutkom prihvaćanja eura sve ono što je u kunama u bankama automatski će se pretvoriti u eure.

Naglasio je da prigodom zamjene kune u euro u bankama, Hrvatskoj pošti i FINA-i nema troška za građane cijelu 2023. godinu.

Nakon toga roka, neograničeno, novčanice kune će se moći zamijeniti za euro u Hrvatskoj narodnoj banci.

Najavio je da će se u četvrtak, prije sjednice Vlade, održati sastanak Vijeća za uvođenje eura.

"Bez troškova za građane, jednostavno, jasno, transparentno, uz zaštitu potrošača", sažeo je premijer osnovne ciljeve ovoga zakona.

Naglasio je da je uvođenje eura kulminacija procesa na kojem sustavno radimo zadnja dva desetljeća.

Koristit ćemo različite mehanizme kako bismo spriječili dodatan, neopravdan porast cijena

Nakon predstavljanja okvira i ciljeva Prijedloga zakona, potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić predstavio je njegove tehničke detalje.

Kazao je da su prilikom njegova sastavljanja analizirani zakoni drugih članica Europodručja, posebno iz skupine novijih članica – Slovenije, Slovačke, Litve, Latvije i Estonije.

Dodao je da Prijedlog zakona sadrži 79 članaka, podijeljenih u deset dijelova, a kroz proces javnoga savjetovanja dodatno će se unaprijediti i poboljšati, ako bude potrebno.

Naglasio je da će se, od datuma uvođenja eura, iznosi navedeni u kunama u pravnim instrumentima, podzakonskim propisima i registrima smatrati iznosima u eurima, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije, čime će se riješiti problem konverzije i ako slučajno nešto i nije pokriveno ovim zakonom, odnosno svim onima koji se mijenjaju tijekom ove godine.

Potom je predstavio same tehničke značajke zakona.

Upitan kako će uvođenje eura utjecati na inflaciju odnosno porast cijena, ministar financija Zdravko Marić kazao je da su analize provedene na sedam zemalja koje su zadnje uvele euro pokazale da je taj negativni efekt bio jednokratan, na godišnjoj razini od 0,2 postotna boda.

U proteklih nekoliko mjeseci, dodao je, svi smo suočeni s ubrzavanjem inflacije stoga na sam proces uvođenja eura pod tom prizmom treba gledati još detaljnije i pozornije.

Upravo je zato, istaknuo je, veliki naglasak stavljen na aktiviranje što je moguće više mehanizama kako bi spriječili bilo kakav dodatni, neopravdani, porast cijena iznad ovoga s kojim smo suočeni.

Snažni inflacijski pritisci trebali bi se početi ispuhivati u drugoj polovici godine

Guverner HNB-a Boris Vujčić dodao je da je inflacija u drugim zemljama nakon uvođenja eura porasla između 0,2 do 0,4 posto najviše.

Dodao je kako se u Hrvatskoj očekuje da će učinak uvođenja eura na ukupnu stopu inflacije biti manji od deset posto, a ostali učinci doći će iz potpuno drugih izvora, prvenstveno iz uvoznih cijena energije.

Očekuje da će se snažni inflacijski pritisci nastaviti do polovice godine, dok bi se u drugoj polovici godine oni trebala početi ispuhivati.

Kazao je i kako je najbolje prevencija dizanju cijena konkurencija, stoga se ona mora poticati u svim sektorima na sve moguće načine, a pritom je teško reći što je opravdano ili neopravdano podizanje cijena – to će ocjenjivati sami potrošači.

Tamo gdje ne postoji konkurencija, istaknuo je, opravdana je intervencija države.

Premijer Plenković osvrnuo se na pitanje informiranosti građana o ovoj temi. Poručio je da je upravo radi slabe informiranosti građana o Europskoj uniji koja je uočena ranije, odlučio nakon svakog Europskoga vijeća doći u Hrvatski sabor i pred zastupnicima raspraviti sve teme.

Kako bi se ta rasprava dodatno potaknula i uvodni dijelovi sjednice Vijeća za uvođenje eura – na kojima se vrlo jasno predstavlja u kojoj smo fazi procesa - otvoreni su za javnost.

"U ovoj godini u kojoj ulazimo u zadnju fazu toga procesa, važno je da se svi zajedno senzibiliziramo za ovu temu i dignemo pozornost naših građana o njoj jer se ona tiče svih", poručio je.

Demografija je egzistencijalno pitanje, a negativan prirodni priraštaj imamo već 70 godina

Potom je predsjednik Vlade odgovarao na pitanja novinara i drugim aktualnim temama.

Prvo se osvrnuo na rezultate popisa stanovništva, prema kojima je u Hrvatskoj 396 tisuća ljudi manje u odnosu na popis iz 2011.

Negativni prirodni priraštaj, odnosno razlika između broja umrlih i rođenih je 165 tisuća ljudi.

Istaknuo je da je demografija egzistencijalno pitanje Hrvatske, a ona je negativna praktički sedamdeset godina – dok se u Hrvatskoj 1948. godišnje rađalo 95 tisuća djece, u 2021. rodilo ih se 35 tisuća.

Jedini mali plus, dodao je, odnosno mali skok u broju rođenih bila je 1996. ili 1997.

Od ostalih 230 tisuća ljudi kojih je manje u odnosu na prošli popis, 110 tisuća je registriranih iseljenika, odnosno ljudi koji su otišli živjeti u neku drugu zemlju. Oko 120 tisuća ih je neregistriranih.

Istaknuo je i enormnu razliku u mogućnosti odlazaka hrvatskih građana u zemlje Europske unije, u momentu kada je članica u odnosu na ranije kada to nije bila, s obzirom da je jedna od temeljnih sloboda Unije sloboda kretanja radnika.

Prije 2013., pojasnio je, u neku zemlju Europske unije moglo se otići raditi jedino uz ispunjenje jednoga od sva kriterija – ili ste dobili radnu dozvolu, u posebnim i kompliciranim procedurama, ili ste ulazili u kvote.

Trenutkom ulaska u Europsku uniju, sloboda kretanja je jedna od mogućnosti. Taj koncept ima i dvosmjerni put, s obzirom da se ljudi nakon stečenog iskustva i znanja u Hrvatsku mogu vratiti i ovdje investirati.

"U devetoj godini članstva u Europskoj uniji dolazimo u trenutak ulaska u Schengen i Europodručje, dižemo naše gospodarstvo, i u smislu prosječne razvijenosti na razini Europske unije i u smislu gospodarskoga rasta, imamo najbolji kreditni rejting ikada u povijesti, dižu se plaće – minimalne, medijalne i prosječne, a ulaganjem i korištenjem članstva u Europskoj uniji nosimo Hrvatsku naprijed", poručio je premijer Plenković.

Nitko ne može biti zadovoljan rezultatom popisa stanovništva, no on nije neočekivan s obzirom na šire trendove

Podsjetio je i na to da je u Hrvatskoj, za razliku od država poput Mađarske, Slovačke, Poljske i Češke, koje su devedesetih koristile enormne iznose sredstava pomoći iz pretpristupnih fondova i postale centri ekonomskih ulaganja zapadnih kompanija, tek od početka 2000-ih u institucionalnom smislu započeo taj proses.

"Mi tu lovimo korak, a to lovljenje koraka će trajati još cijelo ovo desetljeće u kojem Hrvatska na raspolaganju ima 25 milijardi eura", naglasio je.

Naveo je niz Vladinih mjera usmjerenih na poboljšanje okvira da oni koji zasnivaju obitelj imaju više djece, ali i upozorio kako to nije samo ekonomsko, financijsko pitanje i pitanje politika, već i kulturološko pitanje.

"To je pitanje načina života, kako danas živimo, i to nije ista situacija kao pedesetih godina prošlog ili sada u trećem desetljeća ovoga stoljeća. Jednostavno je kultura života drukčija", ustvrdio je.

Naglasio je da će Vlada učiniti sve kako bi te negativne trendove ublažila, a pozitivne poboljšala, ali i dodao kako je to pitanje puno šire od okvira jedne Vlade ili jednih vlasti ili jednih politika.

Dodao je kako mnoge zemlje zapadne Europe svoje negativne trendove prirodnoga priraštaja kompenziraju useljavanjem, dok Hrvatska još nije u situaciji da ih na takav način kompenzira.

"Ovi rezultati naravno da nisu dobri i nitko s njima ne može biti zadovoljan, ali istodobno kad gledamo šire trendove nisu neočekivani", kazao je.

Ubrzat ćemo proceduru i pokrenuti projekte kako bi se iskoristila sredstva iz Fonda solidarnosti

Osvrnuo se i na pitanje povlačenja sredstava za obnovu iz Fonda solidarnosti Europske unije.

Kazao je da su sva tijela koja se bave obnovom dobila zadatak da ubrzaju svoje procedure, deklariraju troškove i pokrenu projekte kako bi se ta sredstva mogla iskoristiti.

Posebno je važnim istaknuo element progresivne štete, koji se dogodio u trenutku petrinjskoga potresa i prouzročio dodatne štete u Zagrebu i okolnim županijama.

"Kroz dijalog s Europskom komisijom pronaći ćemo rješenje koje će omogućiti da se ta sredstva potroše i iskoriste", poručio je premijer Plenković pojasnivši kako su ta sredstva namijenjena ispravljanju infrastrukture, čišćenja, alternativnog smještaja te naknadi troškova u obnovi zdravstvene, obrazovne i kulturne infrastrukture, a ne obnovi privatnih kuća.

Podsjetio je i da se dio sredstava namijenjenih za Nacionalni plan oporavka i otpornosti odnose baš na obnovu – što kroz energetsku učinkovitost što kroz fizičku obnovu.

Sama kompleksnost obnove glavnoga grada, dodao je, zahtijeva određeno vrijeme, procedure i natječaje, pa i realne okvire građevinske operative.

Kad bi se svi građevinski radnici angažirali samo za rad na obnovi Zagreba i Banovine, procjene su da bi im trebalo osam godina, kazao je premijer ilustriravši opsežnost tih procesa.

Teme