Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 22. 12. 2021.

Mjera Biram Hrvatsku: za povratnike predviđeni poticaji do 200 tisuća kuna

Predsjednik Vlade Andrej Plenković posjetio je građevinsku tvrtku KFK u Rugvici, koja posluje od 1997, ima 500 zaposlenika i izrazito je izvozno orijentirana, te gradilište Poslovnog parka »City Island« u Buzinskim Krčima

Snažan doprinos hrvatskom gospodarstvu

U izjavi medijima nakon posjeta premijer je istaknuo da je riječ o najmodernijoj tehnologiji, kvalitetnoj proizvodnji, kompaniji koja je gotovo 100-postotni izvoznik i na taj način daje snažan doprinos hrvatskom gospodarstvu.

"Mislim da je važno podsjetiti i podržati ovakve kompanije koje su u samo 23, 24 godine došle na ovu razinu poslovanja", kazao je premijer i istaknuo da se gradi ogroman centar na 80.000 m2 sa 250.000 m2 uredskih prostora, hotelom, garažama i drugim sadržajima gdje nije bilo prije toga ničega i koja će omogućiti mnogim kompanijama da ovdje nađu svoje uredske prostore.

"Ovdje su iza nas i studiji za televiziju i sjedište jedne televizijske kuće u budućnosti," nastavio je Plenković, čestitavši vlasniku, gospodinu Rašiću i ostalima koji se bave, kako je rekao, ovom velikom investicijom koja vrijedi više od 300 milijuna eura i koja će oplemeniti sadržaj grada na zagrebačkoj obilaznici između Zagreba i Velike Gorice i pravca prema zračnoj luci.

Biram Hrvatsku za demografsku revitalizaciju

Komentirao je novu demografsku mjeru 'Biram Hrvatsku', rekavši kako je demografska revitalizacija ključna tema poput klimatskih promjena.

Istaknuo je da je to ključna egzistencijalna tema kao što su i klimatske promjene i sve ono na što će one utjecati:

"Za Hrvatsku je, uz tu globalnu temu, najvažnije pitanje demografije, jer nam stanovništvo stari, imamo negativan trend zadnjih 70 godina."

Podsjetio je na socijalni summit u Portu za vrijeme portugalskog predsjedanja, u svibnju ove godine, kada je kazano da iz uspješne faze očuvanih radnih mjesta treba krenuti u fazu kreiranja radnih mjesta.

"Za to i služe aktivne mjere za zapošljavanje," kazao je, dodavši da je Vlada u zadnjih pet godina u toj politici dala nešto više od 5,5 milijardi kuna, a u proračun za iduću godinu predviđeno je milijarda i 20 milijuna kuna.

"Ova mjera koja se zove Biram Hrvatsku je nadgradnja mjera samozapošljavanja," rekao je Plenković i pojasnio:

"Trenutni režim je da dobijete maksimalno do 130 tisuća kuna ako imate poslovni plan i ideju, predstavite je, evaluatori u HZZ-u odobre taj projekt i vi dobijete jedan dio novaca na početku i nakon toga, kako se to bude realiziralo, dobivate novac i dalje, zaokruženo na 24 mjeseca," rekao je.

Naglasio je da oko 85 posto dosadašnjih korisnika te mjere i dalje radi.

"Stali su na noge, ostvarili su svoju poslovnu ideju i samostalno operiraju na tržištu," dodao je te nastavio:

"S ovom idejom mi želimo dignuti taj prag sa 130 na 150 tisuća kuna, plus za one koji su bili u zadnje dvije godine minimalno godinu dana zaposleni u nekoj članici EU, kao motiv i poticaj za povratak, dobili bi još 50.000 kuna. Dakle, maksimalno 200 tisuća kuna," kazao je.

"Netko tko recimo danas u Njemačkoj radi kao vodoinstalater i tamo je stekao iskustvo i znanje, razumije kako funkcioniraju procesi, a možda ipak računa imam vezu s domovinom, tamo imam obitelj, tamo su moji prijatelji, tamo sam odrastao i išao u školu i želio bih ovo što sam do sada stekao kao znanje, u Njemačkoj, Italiji Švicarskoj ili bilogdje drugdje, primijeniti u Hrvatskoj. Ako bude prijavio se na ovu mjeru, ako poslovni plan bude odobren, može maksimalno dobiti do 200.000 kuna," rekao je Plenković.

U idućoj godini predviđeno više od milijarde kuna za poticaje

Osvrnuo se također na sličnu mjeru za migracije unutar Hrvatske.

"Trend je da ljudi idu iz ruralnih krajeva u urbane, u urbanim sredinama žive u stanovima, u manjim kvadratima. Logična posljedica je toga da ljudi imaju manje djece u obitelji.

U varijanti da ljudi idu iz urbanih središta u ruralna, žive mahom u kućama, imaju više prostora, mogu planirati veću obitelj, onda njima kažemo za istu varijantu, dakle 150.000 kuna za samozapošljavanje," kazao je.

Prema dosadašnjim analizama, procjenjuje se da bi između 4 i 4,5 tisuće ljudi moglo koristiti tu mjeru u idućem razdoblju, a za mjeru je, ponovio je Plenković, u proračunu za iduću godinu predviđeno milijarda i 20 milijuna kuna.

"Ovo je mjera koja ima inicijalni push koji daje nekome motiv i financijska sredstva da realizira svoju ideju. Neće ih svi koristiti," rekao je premijer, dodavši da nitko ne pretendira da će se s ovom jednom mjerom kompletno riješiti sve situacije onih koji su koristili jednu od temeljnih četiri sloboda unutar EU-a, a to je sloboda kretanja radnika.

"Ljudi se slobodno kreću po državama članicama EU-a i sa svojim kvalifikacijama, obrazovanjem, imaju šansu konkurirati u Njemačkoj kao Nijemci, u Portugalu kao Portugalci, u Italiji kao Talijani, a dolazit će sigurno i k nama," kazao je Plenković, dodavši da je Vlada još jedanput u fazi onoga što se zove catching up:

"Lovimo korak s onima koji su živjeli u demokraciji zadnjih najmanje 70 godina, razvijali se, imali koristi od članstva u EU-u, ali i onima koji su ušli prije nas. Ovo je desetljeće lovljenja koraka", kazao je i istaknuo da se na ovaj način daje šansa onima koji su otišli u zadnje vrijeme u neku od članica u Europskoj uniji da pronađu možda motiv više i želju da se vrate.

Također, istaknuo je da mjera ima dva praga, od 150 tisuća i 110 tisuća kuna, ovisno o kojoj se djelatnosti radi.

Plenković je podsjetio da je Vlada imala pet poreznih ciklusa rasterećenja:

"Ako je netko zaista zaronio u porezna rasterećenja, mi smo to učinili" i dodao da su u posljednjih pet godina građani i gospodarstvo rasterećeni za 10 milijardi kuna te da će se trend nastaviti.

Ponovio je nadalje da je za nama najveća zdravstvena, financijska i ekonomska kriza, a Hrvatska će ipak imati jedan od tri najveća rasta BDP-a među članicama EU, između 9 i 11 posto.

"Hrvatska ima najbolji investicijski kreditni rejting", nastavio je premijer i podsjetio da nije bilo niti valova stečaja ni otkaza, da imamo 35 tisuća zaposlenih više nego 2019. godine, prosječna plaća je oko 7.140 kuna, minimalna od 1. siječnja 3.750 kuna, a nezaposlenost je 7 posto.

Kazao je i da se svi suočavaju s inflacijom, jer rastu cijene energenata pa je to lančana reakcija: "Ali kad se bude izračunala inflacija na godišnjoj razini za 2021. godinu, onda neće naslovnice pisati 4,8 posto, pisat će manje nego prosjek EU", istaknuo je.

Besmislena referendumska inicijativa

Što se tiče referendumske inicijative, premijer Plenković istaknuo je da "se ništa neće promijeniti".

"Nema te zemlje, nema nikoga tko bi operativno upravljanje krizom i donošenje odluka stalno donosio u saboru i dvotrećinskom većinom. Ovi koji to potiču oni ne mare za zdravstveno stanje naših građana, ne mare za broj preminulih, ne mare imamo li cjepiva, ne mare je li korona možda korona ili je možda karijes", komentirao je i dodao da inicijativa ima isključivi politički cilj da podmeće nogu Vladi, Stožeru i svima koji se bore za ono što je bitno.

Na novinarsku konstataciju da je Zakon o referendumu loš te da njegovo izmjene teku presporo Plenković je odgovorio da u proceduru ide jako dobar zakon koji će olakšati referendumske inicijative.

"Zakon je bio u javnoj raspravi, ide u Sabor, ne ovisi o meni kad će se netko sjetiti skupljati potpise", rekao je Plenković ocijenivši referendumsku inicijativu promašenom i besmislenom.

"U smislu svrhovitosti inicijativa nema ni 'glave ni repa', postoji samo želja za vidljivošću jedne male skupine destruktivaca", zaključio je dodavši da poštuje svakog tko je dao potpis i da će, prikupi li ih se dovoljno, to primiti na znanje.

Oporbeno je djelovanje rezimirao u dva okvira.

"Jedan je - korona, da postoje 'diktatori' u Vladi koji su valjda sami izmislili koronu, pandemiju te da se treba cijepiti. Političari cijelog svijeta nemaju što drugo raditi nego ograničavati ljudska prava. Iz toga izlazi teza o 'autoritranosti', 'diktatorstvu', 'stožerokraciji'. To je toliko glupa teza da mi je žao što jedan dio ljudi, nažalost, tome povjeruje."

"Druga teza je kontra HDZ-a u smislu – 'kriminal, korupcija i lopovluk'. To su ta dva okvira. Ondje ste diktatori, ovdje lopovi", rekao je Plenković ocijenivši da je ovdje riječ o vidljivosti, a ne o brizi za zdravlje ljudi, ekonomski rast, europski novac i ono što je ljudima stvarno bitno.

"Moja poruka hrvatskom narodu je: Imate one koji se trude. Smireno, kulturno, civilizirano rade na dobrobit hrvatskih građana i one koji su zaduženi sve opstruirati. To je ogromna razlika. U krizama se sve razotkrije", rekao je.

Raspolažemo sredstvima za ublažavanje mogućeg porasta cijena struje i plin

Na pitanje kolika poskupljenja plina i električne energije građane očekuju nakon travnja Plenković je odgovorio da smo zasad tu dobro prošli jer smo imali i dovoljno zaliha.

"Do sada, u odnosu na mnoge druge države članice, taj problem nismo osjetili. To je bila jedna od glavnih tema Europskoga vijeća - cijena energenata i refleksije na kućanstva. Pratimo situaciju, gledat ćemo projekcije što će se događati nakon što završi sezona grijanja. Imamo alate koje ćemo koristiti da ublažimo bilo kakav udar na standard građana", rekao je Plenković.

Ponovio je da je Vlada u uvjetima krize očuvala radna mjesta, osigurala plaće u privatnom sektoru te je 120 tisuća poslodavca ostalo na nogama upravo političkim odabirom Vlade, a ne destruktivaca.

"Zadržali smo kreditni rejting, sada naglo digli BDP, osigurali radna mjesta, premostili veliku krizu i sada idemo u aktivnu politiku zapošljavanja i očuvanja standarda", rekao je Plenković zaključivši da posao Vlade nije opstrukcija, već konstruktivni doprinos da ljudi žive bolje.