Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 2. 12. 2021.

Cijepite se! To je i dalje najsnažnija poruka koju možemo poslati

Premijer Plenković upozorio je da pandemija ne jenjava te da je ukupan broj žrtava premašio 11 tisuća; 70% od 474 preminulih u proteklih sedam dana nije bilo cijepljeno

U uvodnom dijelu današnje 87. sjednice Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na niz aktualnih tema.

Na početku je govorio o borbi protiv Covida-19, zahvalivši svim zdravstvenim djelatnicima koji, naglasio je, već skoro dvije godine rade u zaista teškim okolnostima i čine nadljudske napore da zaštite naše sugrađane od ove neugodne i teške bolesti.

Rekao je i kako sve to zahtijeva od nas da se i dalje pridržavamo temeljnih epidemioloških mjera - maske, distance, prozračivanja prostora, higijene ruku i izbjegavanja masovnih okupljanja.

Nažalost, pandemija ne jenjava, kazao je premijer, dodavši da je broj ljudi koji je preminuo s ili od Covid-19 premašio 11 tisuća.

"To je ogroman broj i želim još jednom izraziti suosjećanje prema obiteljima onih koje su njihovi najbliži napustili otkad traje pandemija", ustvrdio je Plenković.

Premašili smo 64,5% cijepljenosti odrasle populacije

U proteklih tjedan dana, kazao je, od 474 osobe koje su preminule 70% nije bilo cijepljeno. Ovi koji su bili cijepljeni, dodao je, u najvećem broju slučajeva su imali druge bolesti i teško zdravstveno stanje.

"Poruka da se treba cijepiti je i dalje najsnažnija poruka koju možemo u političkom i zdravstvenom smislu poslati", naglasio je Plenković.

Izvijestio je da je 2,2 milijuna ljudi cijepljeno barem prvom dozom, što znači da smo prešli 64,5% cijepljenih odrasle populacije. Još jednom je apelirao na sve da poklone povjerenje struci i prime booster dozu koja osnažuje imunitet.

Rekao je i kako su u Hrvatskoj bili predstavnici Izraela koji su podijelili svoje iskustvo u bitci s Covidom-om.

"Mislim da je izrazito važno da se svi zaštitimo s cjepivom koje je na raspolaganju i koje je Vlada osigurala", poručio je Plenković.

Hrvatska među najboljim zemljama EU-a po rastu BDP-a u trećem kvartalu

Predsjednik Vlade osvrnuo se i na jučerašnju raspravu u Saboru o Prijedlogu državnog proračuna za 2022.

Podsjetio je na podatke Državnog zavoda za statistiku o rastu BDP-a od 15,8% u trećem kvartalu, po čemu smo jedna od najboljih zemalja članica na razini Europske unije.

"Imamo zaista visok rast BDP-a u prvih devet mjeseci, praktički smo u ovom trenutku na 10,7%. Procjena Vlade je ista kao i kad smo predložili proračun, tad smo rekli da očekujemo rast u 2021. godini od 9%, a u ovom trenutku mislimo da će biti najmanje 9%", ustvrdio je Plenković.

Uspješan posjet francuskog predsjednika

Podsjetio je i da su Hrvatsku prošloga tjedna posjetili poljski premijer Mateusz Morawiecki, kao i francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Plenković je Macronov posjet ocijenio sadržajnim i uspješnim, podsjetivši da je tom prigodom potpisan Strateški sporazum o partnerstvu te ugovor o nabavi višenamjenskih borbenih aviona.

"Krenula je i dinamika plaćanja aviona. Ovo što smo planirali rebalansom za 2021. je već isplaćeno. Planirana su sredstva za 2022. godinu. Mislim da ćemo s procesom obuke pilota i tehničara i prilagodbom cijelog Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u sljedeće dvije godine učiniti sve što je potrebno da sam dolazak i prihvat aviona i njihovo funkcionalno korištenje bude na maksimalnoj razini", kazao je Plenković.

S te strane, naglasio je, Hrvatska je u pogledu vlastite sigurnosti i obrane napravila velik iskorak.

Važnom je ocijenio i snažnu, nedvosmislenu i jasnu poruku francuskog predsjednika hrvatskom članstvu u Schengenskom prostoru i europodručju.

Održana 12. sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura

Predsjednik Vlade se osvrnuo i na danas održanu 12. sjednicu Nacionalnog vijeća za uvođenje eura.

"Dobili smo izvješća različitih skupina koje rade na provedbi strategije i planova koji se tiču i Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom, reforme oko Europskog tečajnog mehanizma (ERM II), ispunjenju kriterija konvergencije i opće tehničkim pripremama za uvođenje eura", izvijestio je Plenković.

Rekao je da je Nacionalno vijeće podržalo sve ove aktivnosti, kao i komunikacijsku strategiju. U tom pogledu, dodao je, ministar Zdravko Marić će tijekom sastanka ministra financija, ECOFIN, potpisati sporazum gdje će nas Europska komisija poduprijeti u komunikacijskim i informacijskim aktivnostima sljedećih godinu dana.

Premijer Plenković je protekloga tjedna sudjelovao na svečanosti dodjele Državne nagrade za sport "Franjo Bučar". Još jednom je čestitao dobitnicima nagrade.

Istaknuo je sjajne uspjehe hrvatskih sportaša. "Važno je da ih podržimo kad god je to moguće. To ćemo činiti i dalje", poručio je.

Potpora osobama s invaliditetom

Podsjetio je i na sutrašnje obilježavanje Međunarodnog dana osoba s invaliditetom.

"Važno je da kroz naše politike dajemo snažnu potporu osobama s invaliditetom u Hrvatskoj i da svima u društvu pružimo jednake šanse", poručio je Plenković.

Dodao je da prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj živi 586.153 osoba s invaliditetom, što je 14,4% ukupnog stanovništva.

Zločin u Splitu zaslužuje najoštriju osudu i kaznu

Premijer se još jednom osvrnuo na strašan zločin u Splitu, koji, naglasio je, zaslužuje najoštriju osudu i kaznu.

"Dosad smo u našoj politici, osobito nakon ratifikacije Konvencije Vijeća Europe o zaštiti i sprečavanju nasilja nad ženama napravili ogromne iskorake - postrožili smo Kazneni zakon i niz zakona koji propisuju kazne za sprječavanje nasilja u obitelji", kazao je Plenković.

Nažalost, istaknuo je, nemamo preventivni mehanizam koji može spriječiti primitivce, divljake i kretene da rade najteža kaznena djela, ali možemo učiniti jako puno u pogledu strožih kazni, a na sudovima je da donose presude.

"Nastojat ćemo da se ovakve situacije u našem društvu svedu na što manji broj", poručio je premijer, izrazivši sućut svima koji su pogođeni ovim teškim kaznenim djelom.

Nakon uvodnog obraćanja predsjednika Vlade Andreja Plenkovića na 87. sjednici Vlade, ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je o padu broja novozaraženih u odnosu na prošli tjedan za 14,5% i blagom padu broja hospitaliziranih, iako je pritisak na bolnički sustav i dalje velik.

Kazne za nepoštivanje obveze predočenja covid-potvrde

Udio novozaraženih među testiranima u posljednja 24 sata je 38,35%. U odnosu na prošli tjedan to je pad za 14,5%, a u odnosu na dva tjedna ranije taj pad iznosi 26,5%.

Na bolničkom liječenju je 2391 osoba, što ukazuje na blagi pad broja hospitaliziranih. U posljednja 24 sata na respirator je stavljeno 30 osoba, od kojih 24 nije cijepljeno ni jednom dozom, naveo je Beroš.

Unatoč trendu smanjenja broja oboljelih i dalje traje pritisak na bolnice, a najteža je situacija u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, u općim bolnicama Zabok, Varaždin, Čakovec i Koprivnica, gdje se zbog pogoršanja situacije provodi mobilizacija i posudba medicinskih sestara i respiratora iz drugih ustanova.

"Bolnički sustav nastavlja raditi pod znatnim opterećenjem. Kapaciteti za smještaj se stalno povećavaju, a u mjesec dana broj kreveta povećan je s 2253 na 3580, što su u ovom trenutku dostatni kapaciteti. Broj hospitaliziranih u istom razdoblju narastao je za 85%, sa 1330 na 2545 bolesnika", rekao je Beroš.

Što se tiče nove varijante koronavirusa omikron, istaknuo je kako se ona smatra opasnijom jer ima gotovo dvostruko više mutacija od delta varijante. No, stručnjaci naglašavaju da cjepiva i dalje pružaju visoku razinu zaštite od teške kliničke slike i hospitalizacije.

Trećom dozom u Hrvatskoj je dosad cijepljeno 209.000 osoba. Što se tiče prve i druge doze trebalo bi postići obuhvat kakav je dosegnuo Zagrebu (75%), a rekorder u cijepljenju je dobna skupina od 70 do 74 godine, među kojima je 90% cijepljeno barem prvom dozom.

Zbog obveze covid-potvrda u zdravstvenom sustavu i državnim i javnim službama do 30. studenoga je primijenjeno 407.000 testova, a 7216 osoba bilo je pozitivno. "To znači da su covid-potvrde spriječile daljnju zarazu za više od 36.000 ljudi, što bi posljedično dovelo do 400 hospitaliziranih i oko 100 umrlih", ustvrdio je ministar zdravstva.

Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, koje je Vlada uputila u hitnu saborsku proceduru, propisuju se kazne u iznosu od 30.000 do 50.000 kuna za odgovorne osobe koje ne poštuju obvezu predočenja covid-potvrda u javnopravnim tijelima.

Predloženim se izmjenama Zakona definiraju javnopravna tijela zadužena za provođenje mjera iz Zakona te odgovorne osobe u javnopravnim tijelima - čelnik tijela državne vlasti, čelnik tijela državne uprave i drugog državnog tijela, župan, gradonačelnik i načelnik, kao i zakonski zastupnik pravne osobe, sukladno posebnim propisima.

"Zakonskim se prijedlogom uvodi nova sigurnosna mjera koja se odnosi na obavezu predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti radi ulaska u određenoj prostore te se detaljnije razrađuje primjena navedene sigurnosne mjere prilikom ulaska u prostore javnopravnih tijela, kao i obaveza odgovornih osoba u javnopravnim tijelima da osiguraju njenu provedbu", rekao je ministar Beroš.

Radi provedbe novouvedene sigurnosne mjere, dopunjuju se ovlasti sanitarnih inspektora Državnog inspektorata u izvršavanju nadzora nad provedbom nove sigurnosne mjere te se propisuje prekršajna kazna za odgovornu osobu ako ne osigura njezino provođenje - iznosu od 30.000 do 50.000 kuna.

Uoči sjednice Vlade ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica rekao je da se ne boji da će doći do prosvjeda zbog uvođenja ovih kazni, a ponovo je i da Vlada ne razmišlja o tome da se uvode obvezno cijepljenje.

"Postoje spekulacije na razini Europske komisije i EU-a, a mi smo u više navrata rekli da nećemo uvoditi obvezno cijepljenje", rekao je.

Upitan što će se dogoditi ako neki od čelnik tijela, primjerice Ured predsjednika, neće pustiti državnog inspektora da provjeri primjenjuje li se zakon, Malenica je rekao kako ne zna detalje propisa kojim je uređeno postupanje nadležnih tijela, ali pretpostavlja da se u takvim situacijama može koristiti i pomoć policije.

"Meni je neshvatljivo da netko, da neka državna institucija ili jedinica lokalne samouprave ne poštuje zakon i propis i neće dopustiti sanitarnom inspektoru ulazak. Ja jednostavno ne mogu vjerovati da se to može dogoditi, da se na takav način ne poštuje zakon koji ide u smjeru da se smanji mogućnost širenja zaraze", dodao je Malenica.

Izmjene stečajnog zakona radi prevencijue i lakšeg restrukturiranja

Saboru je Vlada poslala prijedlog izmjena stečajnog zakona kojima želi djelovati preventivno na gospodarske subjekte kako bi izbjegli stečaj, a predložene su i izmjene zakona o stečaju potrošača sa skraćenjem roka provjere ponašanja.

Vlada predlaže uspostavu sustava ranog upozoravanja koji će signalizirati dužnicima u financijskim problemima da je potrebno djelovati bez odgađanja kako bi se izbjegao stečaj te kako bi na vrijeme mogli pristupiti restrukturiranju. Upozorenja bi prema Vladinu prijedlogu slali Ministarstvo financija, Porezna uprava i revizori, izvijestio je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.

Predlaže se i jednostavnije donošenje plana restrukturiranja. Konkretno, prilikom glasovanja o planu restrukturiranja, kod vjerovnika koji do početka predstečajnog ročišta za glasovanje ne dostave obrazac za glasovanje ili dostave obrazac iz kojeg se ne može nedvojbeno utvrditi kako su glasovali, smatrat će se da su glasovali za plan restrukturiranja. To je drugačije od ranijeg uređenja prema kojem se pasivnost vjerovnika smatrala protivljenju prijedlogu plana restrukturiranja.

Vlada predlaže i uspostavu sustava za prikupljanje i praćenje podataka o stečaju, uz obradu dodatnog skupa statističkih podataka u vezi stečaja koji se odnose na prosječne troškove postupaka, postotak povrata osiguranih i neosiguranih tražbina, broj poduzetnika koji su nakon stečaja ponovno pokrenuli novo poduzeće i broj izgubljenih radnih mjesta u vezi stečajnih i predstečajnih postupaka. Te evidencije vodilo bi Ministarstvo pravosuđa i uprave.

Vlada želi unaprijediti i pravni okvir za stečajne upravitelje i to uspostavom restriktivnijih ulaza u profesiju, pojačanim početnim i kontinuiranog stručnim usavršavanjem. Prema Vladinom prijedlogu, na listu visoko kvalificiranih stečajnih upravitelja može biti upisan onaj ili ona koji su upisani na listu najmanje sedam godina i koji su imenovani za stečajnog upravitelja u najmanje dva stečajna postupka, u kojima se stečajni dužnici mogu označiti kao srednji i veliki poduzetnici u smislu računovodstvenih propisa. Idući kriterij je da je stečajni upravitelj/upraviteljica uspješno dovršio najmanje dva stečajna postupka potvrdom stečajnog plana.

Vladinim prijedlogom poboljšava se i položaj radnika u stečajnom postupku jer će se, među ostalim, osigurati da stečajni upravitelj odnosno sud na vrijeme obavijeste HZZO o stečaju, a kako prava radnika iz zdravstvenog osiguranja ne bi bila dovedena u pitanje.

Previđeno je da zakona stupi na snagu 31. ožujka 2022.

Skraćenje roka provjere ponašanjau slučaju potzrošakog stečaja

Vlada je u Sabor poslala i izmjene zakona o stečaju potrošača, kojima predlaže skraćenje razdoblja provjere ponašanja za potrošače sa sadašnjih pet na na tri godine.

Mijenja se i razlog uskrate prava na oslobođenje od preostalih obveza, tako da se umjesto deset godina propisuje uvjet da potrošač u šest godina koje su prethodile podnošenju prijedloga za otvaranje postupka stečaja odnosno u posljednje tri godine (umjesto dosadašnjih pet godina) koje su prethodile podnošenju prijedloga za otvaranje jednostavnog postupka stečaja potrošača, bude oslobođen od preostalih obveza ili mu je oslobođenje uskraćeno.

Time se ti rokovi usklađuju sa skraćenjem rokova za razdoblje provjere ponašanja za potrošače.

Osnivanje tgovačkih društava na daljinu, promjena eskontne stope

Vlada predlaže i izmjene Zakon o trgovačkim društvima kojima omogućuje njihovo osnivanje na daljinu i to svih vrsta trgovačkih društava i podružnica, upis promjena podataka i dokumenata (doregistracija) za sva trgovačka društva i podružnice u sudski registar na daljinu sa i bez sudjelovanja javnog bilježnika. Onaj tko želi i dalje može sve obaviti fizički, putem papira i fizički kod javnog bilježnika.

Vlada predlaže i izmjenu propisa o diskvalificiranim direktorima trgovačkih društava, kako bi se osigurala zaštita svih osoba koje komuniciraju s trgovačkim društvima ili podružnicama te kako bi se spriječilo prijevarno ponašanje ili druge vrste zlouporabe. U tu svrhu Ministarstvo pravosuđa i uprave će prema Vladinu prijedlogu ustrojiti i voditi evidenciju osoba koje ne mogu biti članovi uprave.

Izmjenama zakona o trošarinama, Vlada uz ostalo predlaže oslobođenje od plaćanja trošarine na jako alkoholno piće proizvedeno iz voća pod uvjetom da ga je proizvela fizička osoba za vlastitu potrošnju ili potrošnju članova svoga kućanstva ili svojih gostiju – do 50 litara godišnje.

Uvodi se obveza organiziranja predškole u lokalnoj samoupravi

Radi povećanja obuhvata djece rane i predškolske dobi Vlada izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju predlaže propisivanje obveznosti organiziranja predškolskog odgoja i obrazovanja u jedinicama lokane samouprave (JLS) ili u suorganizaciji sa susjednim.

Cilj je povećati obuhvat djece u dječjim vrtićima pri čemu se uvodi obavezno pohađanje predškole, odnosno djece od 4. do 6. godine starosti, te se u tom smislu definiraju i propisuju obveze organiziranja predškolskog odgoja i obrazovanja u jedinicama lokalne samouprave odnosno suorganizacije sa susjednim JLS-ima, rekao je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

Istaknuo je i da je novina uspostava nacionalne mreža dječjih vrtića, a mijenjaju se i kriteriji za zapošljavanje u dječjim vrtićima, pa će se ubuduće učitelji iz primarnog obrazovanja moći angažirati za izvođenje programa predškole.

Donošenjem mreže dječjih vrtića na nacionalnoj razini omogućilo bi se bolje planiranje potrebe izgradnje i dogradnje dječjih vrtića radi smanjenja razlika, uz mogućnost većeg obuhvata djece u programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

Usvojen Nacionalni plan za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje 2021–27.

Vlada je usvojila Nacionalni plan za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje od 2021. do 2027. godine kao i Akcijski plan za njegovu provedbu za razdoblje od 2021. do 2024. godine.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović istaknuo je da je Nacionalni plan je strateški dokument na temelju kojega će se osigurati kontinuitet provođenja politika na tržištu rada za sedmogodišnje razdoblje, a usklađen je s Nacionalnom razvojnom strategijom RH do 2030. godine.

Njime se u razdoblju od 2021. do 2027. godine, naglasio je, planira utrošiti više od 11 milijardi kuna.

Donošenje Nacionalnog plana planirano je Odlukom Vlade RH o utvrđivanju akata strateškog planiranja povezanih s uvjetima koji omogućavaju provedbu fondova EU za razdoblju od 2021. do 2027. godine.

"Nacionalni plan pridonijet će uspostavi usklađenog i perspektivnog tržišta rada te sigurnog i zdravog mjesta rada. Povećanje stope zaposlenosti, podizanje kvalitete radnih mjesta i osiguranje učinkovite zaštite i sigurnosti radnika na mjestima rada ključna je zadaća politika na tržištu rada", rekao je Aladrović.

Konačni prijedlog zakona o Gospodarskoj komori poslan u Sabor na drugo čitanje

Vlada je u drugo čitanje u Sabor uputila Konačni prijedlog zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), kojim se predviđa ukidanje članarine za više od 95% poduzetnika te transformacija Komore u učinkovit i efikasan servis okrenut gospodarstvenicima

Konačnim prijedlogom tog zakonom propisuje se primjena modela utvrđivanja članarine, prema kojem su članovi razvrstani u tri skupine, pri čemu će prva skupina biti oslobođena plaćanja članarine.

Prva skupina obuhvaća članove Komore koji ne prelaze dva od tri kriterija - ukupna aktivna im ne prelazi 7,5 milijuna kuna, ukupni godišnji prihodi 15 milijuna kuna, a broj zaposlenika 50.

U drugu skupinu ulaze članovi koji prelaze dva od tri kriterija iz prve skupine, ali ne prelaze dva od sljedeća tri kriterija – ukupna aktiva im ne prelazi 30 milijuna kuna, ukupni prihodi 60 milijuna, a broj zaposlenih 250. Treća skupina obuhvaća članove Komore koji prelaze dva od tri kriterija iz druge skupine.

Članovi Komore iz prve skupine neće imati obvezu plaćanja članarine, ali će posebne usluge i proizvode HGK plaćati po cjeniku posebnih usluga i proizvoda. Članovi druge i treće skupine ostaju u režimu obveznog plaćanja članarine.

Visinu članarine za svaku pojedinu skupinu članova Komore određuje svake godine Skupština Komore posebnom odlukom. Razvrstavanje članova u skupine obavlja se svake godine na temelju podataka iz godišnjeg financijskog izvješća.

Prema postojećem Zakonu o HGK, većina članica, njih 96,7%, plaća članarinu u visini od 42 kune mjesečno, za što ima pravo na neograničeno korištenje većine usluga – baze podataka, pravne informacije, logističke, lobističke, marketinške usluge, traženje partnera na inozemnim tržištima, organizaciju poslovnih susreta, konzultantske usluge za projekte financiranja iz EU fondova te web portal Digitalna komora.

Po riječima državnog tajnika Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Ive Milatića, prijedlogom konačnog zakona uređuju se pitanja statusa, ustrojstva, djelatnosti, definiranja tijela Hrvatske gospodarske komore, njihovog sastava, načina izbora, nadležnosti i odgovornosti, prava i obveza članova te definiranja izvora financiranja na način da se sredstva potrebna za rad Komore osiguravaju iz sredstava ostvarenih obavljanjem vlastite djelatnosti, članarina, prihoda od imovine, prihoda od tržišnih aktivnosti te drugih prihoda.

"Uvođenje mogućnosti dobrovoljnog članstva za prvu skupinu članova, koja ujedno predstavlja najbrojnije članstvo, ima za cilj stimuliranje i modernizaciju komorskog sustava i ponudu novih usluga koje bi privukle novo članstvo i motiviralo "staro" za zadržavanje članstva", rekao je Milatić.

U obrazloženju zakonskog prijedloga navodi se i da je donošenje novog zakonskog okvira u funkciji povećanja angažmana, proaktivnosti i kvalitete Komore te njene transformacije u učinkovit i efikasan servis okrenut gospodarstvenicima.

Poduzetnicima je potrebno osigurati što bolju i pravedniju poziciju, u svrhu čega treba izvršiti reformu postojećeg sustava kojim određeni dio članova, nije zadovoljan jer obvezno članstvo uvjetovano plaćanjem članarina, doživljavaju kao dodatni parafiskalni namet, ističe se u obrazloženju.

20 milijuna kuna potpore peradarstvu

Vlada je zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih pandemijom covid-19 donijela program potpore sektoru peradarstva vrijedan 20 milijuna kuna te program potpore za primarne prizvođače u stočarstvu vrijedan 171 milijun kuna.

Kako je istaknula ministrica poljoprivrede Marija Vučković, cilj programa pomoći sektoru peradarstva zbog otežanih uvjeta poslovanja zbog pandemije je pružanje pomoći subjektima koji imaju odobrene objekte za klanje peradi te proizvođačima konzumnih jaja.

I jedni i drugi, kako je kazala, bili su suočeni u ovih gotovo dvije godine s brojnim poteškoćama u poslovanja uslijed potpune obustave i usporavanja gospodarskih aktivnosti putem HoReCa prodajnih kanala. "Zbog nemogućnosti plasiranja svježeg mesa peradi na tržište, objekti za klanje bili su primorani na smrzavanje, a prodajne cijene smrznutih proizvoda su znatno niže od sviježih, za oko 28%", rekla je.

Ista se stvar, navela je Vučković, dogodila i u sektoru jaja, pri čemu su jaja klase A zbog nemogućnosti prodaje sektoru ugostiteljstva i turizma bila prodavana za preradu kao jaja klase B.

Sve je to dovelo do smanjene prodajne vrijednosti proizvoda, povećanih troškova skladištenja i prijevoza te povećane prodaje jaja za prehrambenu industriju umjesto za turizam, ugostiteljstvo i krajnje potrošače.

"Ovom potporom osigurava se zaposlenost u sektoru peradarstva, pomažu kratki lanci opskrbe i osigurava proizvodnja sirovine", istaknula je Vučković.

Stočarima 171 milijun kuna

Cilj programa potpore stočarstvu je pružanje financijske pomoći (državne potpore) primarnim proizvođačima u sektoru stočarstva u ukupnom iznosu od 171 milijun kuna, a koji su se uslijed usporavanja gospodarskih aktivnosti uzrokovanih pandemijom, odnosno uslijed pada potražnje svih stočarskih proizvoda te s tim u vezi pada cijena stočarskih proizvoda, suočili s dugotrajnim poslovnim poteškoćama.

Vučković je kazala kako je program notificiran od strane EK i ocijenjen je dobrim, potrebnim i pravednim. Programom se nastoji očuvati razina primarne proizvodnje u sektoru stočarstva prije pojave bolesti covid-19.

Programom se, kako je navela Vučković, planira potpora u sektoru govedarstva u iznosu od 88 milijuna kuna, u sektoru svinjogojstva 65 milijuna kuna, u sektoru ovčarstva i kozarstva 5 milijuna kuna, u sektoru konjogojstva 3 milijuna kuna i u sektoru peradarstva od 10 milijuna kuna.

Sredstva od 171 milijun kuna osigurana u na pozicijama Ministarstva poljoprivrede za 2021. godinu slijedom rebalansa i u planu proračuna za 2022., rekla je Vučković.

Suglasnost MORH-u za gradnju obalnih ophodnih brodova

Ministarstvu obrane dana je suglasnost za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna u 2022. i 2023. godini, za nabavu obalnih ophodnih brodova odnosno za povećanu cijenu njihove izgradnje uslijed većih troškova energije, rada, materijala i opreme.

Ministarstvo obrane potpisalo je 2014. godine Ugovor o gradnji pet obalnih ophodnih brodova s dobavljačem Brodosplitom – brodogradilištem specijalnih objekata, ukupne vrijednosti 396.094 kuna (s PDV-om) .

S obzirom na to da je od tada došlo do značajnijeg povećanja cijena energije, rada materijala i opreme, u međuvremenu je mijenjana ugovorena vrijednost na 431.285.916,75 kuna (s PDV-om), objasnio je ministar financija Zdravko Marić te dodao da se današnjom odlukom osiguravaju sredstva za nastalu razliku u cijeni.

Za ovu godinu za izgradnju brodova osigurano je 1.388.798,97 kuna, a za razliku sredstava u iduće dvije godine MORH tražio je suglasnost Vlade za iznos od 37.819.011,64 kuna.

Ministar obrane Mario Banožić istaknuo je da će se izgradnjom obalnih ophodnih brodova dodatno unaprijediti sposobnost Obalne stražu u provedbi zaštite hrvatske obale. Podsjetio je na to da je prototip obalnog ophodnog broda izgrađen i predan na korištenje obalnoj straži u prosincu 2018. godine.

Trenutačno se paralelno grade četiri obalna ophodna broda, od kojih bi tri trebala biti isporučena iduće godine, a četvrti 2023. godine. Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako ova odluka ide u prilog jačanju Hrvatske rane mornarice.

Izvor: Hina/Vlada