Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 28. 10. 2021.

BDP je porastao 9%, proračun za 2022. iznosi 164,5 milijarde kuna

»To je vrlo dobro postignuće i time je premašena razina realnoga BDP-a iz 2019.», poručio je premijer Plenković istaknuvši da to govori o snazi hrvatskoga gospodarstva i njegovoj sposobnosti brzog oporavka

Otvarajući 82. sjednicu Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu.

Govoreći o trenutnoj epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj, premijer Plenković kazao je da smo danas prešli 56% cijepljene odrasle populacije prvom dozom, što je gotovo 1,9 milijuna ljudi, i još jednom pozvao sve građane koji to još nisu učinili, da se cijepe.

"U proteklih tjedan dana od tisuću hospitaliziranih u Hrvatskoj, čak njih 75% nije bilo cijepljeno", naglasio je.

Od 15 preminulih u dobi između 40 i 59 godina samo je jedan bio cijepljen

Još indikativniji podatak, upozorio je predsjednik Vlade, jest da je od 15 ljudi koji su nažalost preminuli u posljednjih tjedan dana dobi između 40 i 59 godina, samo jedna osoba bila cijepljenja.

"To je ozbiljan podatak koji uključuje na zaključak da je cijepljenje najbolji način zaštite. Molim sve, s obzirom na rast broja zaraženih u proteklih nekoliko dana, da učine korake kako bi se zaštitili", kazao je.

Od ostalih tema izdvojio je jučerašnje izvješće o radu Vlade, koje je podnio Hrvatskom saboru, ocijenivši ga cjelovitom i realnom slikom onoga što je učinjeno u prvoj godini mandata njegove druge Vlade.

"Suočili smo se s brojnim krizama i izazovima i nastojali u provedbi našega Programa učiniti najbolje što se moglo u ovim okolnostima", poručio je.

"Svaki dan koristimo da unaprijedimo kvalitetu života i rješavamo probleme s kojima smo suočeni, bilo da su oni problemi starijeg datuma, bilo da su krize koje dolaze kao svojevrsni vanjski šokovi s kojima se moramo baviti", dodao je.

Saborskim zastupnicama i zastupnicima zahvalio je na njihovim komentarima i stavovima i poručio da Vlada nastavlja s ozbiljnom i odgovornom politikom te će nastojati raditi razliku u hrvatskoj javnosti kako bi građani mogli vidjeti tko što radi, tko se za što zalaže i tko ima kakva postignuća.

Minimalna plaća od 3750 kuna prvi puta je iznad 50% prosječne neto plaće

Najavio je da će na današnjoj sjednici Vlada donijeti dvije važne odluke – jedna se tiče povećanja minimalne plaće, a druga produljenje roka za provedbu popisa stanovništva.

Od 1. siječnja 2022. godine, najavio je premijer, minimalna plaća povećat će se za čak 10,3%, s dosadašnjih 3400 na 3750 kuna, odnosno 500 eura, a odnosi se na oko 51 tisuću zaposlenih.

"Time po prvi put podižemo minimalnu plaću iznad 50% od prosječne neto plaće, što se u Hrvatskoj još nije dogodilo", istaknuo je.

Istaknuo je da je prosječna neto plaća u kolovozu iznosila 7118 kuna, dok je medijalna plaća iznosila 6014 kuna, što znači da će minimalna plaća biti 60% medijalne.

Premijer je podsjetio da je prije pet godina minimalna plaća iznosila 38% prosječne plaće.

"Povećali smo je za 1254 kune, a to je četiri puta više nego u prethodne tri vlade", naglasio je.

Rok za provedbu popisa stanovništva produljen je do 14. studenoga

Što se tiče odluke o produljenju roka za provedbu popisa stanovništva, premijer je kazao da se ona donosi zbog okolnosti epidemije, gdje su popisivači na terenu nailazili na određene poteškoće.

Vlada će danas produljiti taj rok do 14. studenog, kako bi se dalo dovoljno vremena da se dovrši popis i da on bude napravljen na najbolji mogući način.

Osvrnuo se potom na sastanak Europskog vijeća koji je krajem prošloga tjedna održan u Bruxellesu, kazavši da su čelnici raspravljali o nizu važnih tema. To je, dodao je, bilo i zadnje Europsko vijeće njemačke kancelarke Angele Merkel, nakon 16 godina na toj funkciji. Od ukupno održanih 214 sastanaka Vijeća od 1974. godine, kancelarka Merkel sudjelovala je na njih 107.

Izdvojio je za Hrvatsku posebno važnu temu, koju je otvorio na sastanku, a to je tema Bosne i Hercegovine, odnosno izmjena izbornoga zakona kako bi se dogodine izbori u toj zemlji organizirali na način koji bi omogućio legitimnu zastupljenost svih konstitutivnih naroda.

Rebalans proračuna - ukupni prihodi povećavaju se za 3,3 milijarde kuna, a ukupni rashodi za 6 milijardi

Potom se osvrnuo na prijedlog rebalansa proračuna za ovu godinu i državnog proračuna za 2022.

Podsjetio je da je, prije krize izazvane pandemijom Covida 19, Vlada vodila politiku makroekonomske stabilnosti, stvorila temelje za održiv gospodarski rast i stabilizirala javne financije, što je pomoglo i Vladi i državi da stekne povjerenje i reputaciju kod međunarodnih financijskih institucija, agencija za kreditni rejting, domaćih i inozemnih financijskih tržišta.

"Pokazali smo kako se dolazi iz situacije praktički uobičajenog proračunskog deficita ili u uravnotežen proračun ili u situaciju suficita i rapidnoga smanjenja javnoga duga. Ta činjenica i taj fiskalni prostor koji smo sami sebi stvorili u upravljanju javnim financijama je pomogla Hrvatskoj da zadrži reputaciju, da ima povjerenje i da su, stoga, kamate koje država ima za nova zaduživanja ili refinanciranje puno povoljnije nego što su bile ranije", istaknuo je.

To se postignuće, dodao je, reflektira i na cijene kamara za gospodarstvo, a u konačnici i za građane.

Posebno je naglasio da bi, prema sadašnjim izračunima, realni rast BDP-a u Hrvatskoj u 2021. godini trebao biti viši od ranije projiciranog, odnosno 9%.

"To je jako dobro postignuće i time je premašena razina realnoga BDP-a iz 2019.", poručio je istaknuvši da to govori o snazi hrvatskoga gospodarstva, njegovoj žilavosti, agilnosti i sposobnosti da se brzo vrati u okvire korisne dinamike.

Rebalansom državnog proračuna za 2021. godini, izvijestio je premijer, ukupni prihodi povećavaju se za 3,3 milijarde kuna i ukupno iznose 153,6 milijarde kuna, a ukupni rashodi povećavaju se za šest milijardi kuna odnosno planirani su u iznosu od 173,3 milijarde kuna.

Rapidno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u

Očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak u iznosu od 19,7 milijarde kuna ili 4,7% BDP-a. Opća država prema ESA 2010 metodologiji imat će manjak u iznosu od 18,9 milijardi kuna ili 4,5% BDP-a, rekao je premijer.

Na temelju kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2021. zabilježiti smanjenje od 4,2 postotna boda u odnosu godinu ranije te će iznositi 83,1% BDP-a.

"Nakon ove krizne godine, već rapidno ponovno smanjujemo udio javnoga duga u BDP-u", poručio je premijer Plenković.

"Vlada očekuje nastavak snažnog rasta gospodarske aktivnosti po stopama od 4,4% u 2022, zatim 3,7% u 2023. te 3,1% u 2024. godini", kazao je.

Pojasnio je da su kretanja prihoda državnog proračuna u tom razdoblju određena očekivanim gospodarskim oporavkom, daljnjim rastom gospodarske aktivnosti te cjelogodišnjim učinkom poreznih reformi koje su provedene ove godine.

Očekuje se i značajan prihod proračuna kroz povlačenje sredstava iz europskih fondova, kao i sredstava iz Fonda za solidarnost za financiranje dijela obnove, dodao je.

Ukupni prihodi proračuna za 2022. iznose 164,5 milijardi kuna

Ukupni prihodi državnog proračuna za 2022. projicirani su u iznosu od 164,5 milijardi kuna, istaknuo je predsjednik Vlade. Rashodna strana proračuna je usmjerena na provođenje aktivnosti u svrhu oporavka i jačanja konkurentnosti i otpornosti gospodarstva, uz osiguravanje primjerene zaštite stanovništva.

Vodeći računa o fiskalnoj stabilnosti, radi osiguravanja odgovarajućeg životnog standarda građana, Vlada osigurava dodatna sredstva za povećanje socijalnih naknada kroz primjenu novog Zakona o socijalnoj skrbi i Zakona o udomiteljstvu, rekao je premijer.

U kontekstu Vladine demografske politike, dodao je, dodatna sredstva bit će predviđena i kroz Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama, kojima će se osigurati povećana naknada za vrijeme trajanja roditeljskog dopusta.

S ciljem osiguravanja fiskalne održivosti lokalnih jedinica, na rashodnoj strani proračuna predviđena su dodatna sredstva za poticanje dobrovoljnog, stvarnog i funkcionalnog spajanja jedinica lokalne samouprave.

Uvrštena su i sredstva namijenjena za nabavu višenamjenskih borbenih aviona, dodao je predsjednik Vlade.

"Hrvatska će nastaviti s odgovornim upravljanjem javnim financijama, smanjivat ćemo makroekonomske neravnoteže, jer upravo je to preduvjet za zdrav i održiv gospodarski oporavak i jačanje otpornosti našega gospodarstva", poručio je.

Ključno je povjerenje u smjer i način na koji vodimo Hrvatsku

Manjak općeg proračuna za 2022. prema metodologiji ESA 2010 očekuje se u iznosu od 2,6% BDP-a u 2022. godini. U 2023. ponovno se predviđa manjak od 2,4% BDP-a, dok će manjak u 2023. iznositi 1,9% BDP-a.

U skladu s kretanjem salda proračuna opće države očekuje se i znatno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 83,1% BDP-a u 2021. godini, odnosno na 80,7% u 2022, 78% BDP u 2023. godini te 75,3% BDP-a u 2024. godini.

Ovakva kretanja ukazuju da će Hrvatska u promatranom razdoblju ispuniti fiskalne kriterije konvergencije čime se stvaraju preduvjeti za ulazak u europodručje, rekao je premijer Plenković.

"Ključno je povjerenje", poručio je predsjednik Vlade i nastavio: "Povjerenje građana, povjerenje aktera u društvu, povjerenje naših međunarodnih partnera, u ovom kontekstu financijskih institucija, u smjer i način na koji vodimo Hrvatsku i način na koji želimo pomoći hrvatskom gospodarstvu, a prije svega hrvatskim građanima da žive što kvalitetnije i što bolje."

Podsjetio je pritom da je ovo desetljeće u kojem će se provesti Nacionalna razvojna strategija, iskoristiti najveći iznos bespovratnih sredstava koja su nam na raspolaganju, nastaviti s ulaganjima i nastaviti politiku hvatanja koraka s razvijenijim državama srednje i istočne Europe.

Minimalna plaća u 2022. godini iznosit će 3.750 kuna

Nakon uvodnog obraćanja premijera Andreja Plenkovića na 82. sjednici, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izvijestio je o aktualnom stanju vezanom za potres.

Kazao je da deset mjeseci od potresa na Banovini, stožer usklađuje i koordinira aktivnosti obnove i povratka na normalno stanje.

Medved je naglasio da su intenzivirane aktivnosti povezane s pripremama za zimske uvjete. Posebno je izdvojio mjeru osiguranja privremenog smještaja za osobe koje su se prijavile na poziv stožera te će tijekom zimskog perioda biti smještene u Lječilište Topusko.

Medved je izvijestio i da je dosada uklonjeno 265 obiteljskih kuća, 38 poslovnih, 26 stambeno-poslovnih, 11 višestambenih, 22 javna, 3 sakralna, 17 gospodarskih i 11 pomoćnih objekata.

393 uklonjena objekta

"Dosad su ukupno uklonjena 393 objekta, a 15 ih je u postupku uklanjanja", naveo je.

Rekao je da je za uklanjanje objekata dosada isplaćeno 20,472 milijuna kuna.

"Za troškove recikliranja materijala dosada je isplaćeno 11 milijuna kuna, a stvorene su obveze za 16 milijuna kuna", kazao je Medved.

Što se tiče aktivnosti u procesu obnove, ministar je rekao da je s projektantima dosada ugovoreno izrada dokumentacije za obnovu na 4.321 obiteljskoj kući. Izrađeno je 1.220 elaborata za sanaciju.

Izvođači su dosada uvedeni u rad na 916 kuća, od kojih je u Petrinji obnovljena 191 kuća, Sisku 155, Glini 56, Hrvatskoj Kostajnici 10, u općinama u Sisačko-moslavačkoj županiji 198, općinama u Karlovačkoj županiji 37 te u općinama u Zagrebačkoj županiji 22.

"Ukupno je obnovljeno 669 kuća, gdje su nadzorni inženjeri verificirali da su provedeni radovi u skladu sa zakonom. Dimnjačari su izvršili ateste, a vlasnici su preuzeli svoje obnovljene kuće", rekao je Medved. Dodao je da su u tijeku radovi na 247 kuća.

Obnova je dosada ugovorena u iznosu od 150 milijuna kuna, a za obnovu kuća isplaćeno je 20,6 milijuna kuna.

Vezano za konstrukcijusku obnovu, kazao je ministar, potpisano je 16 ugovora za izradu projektne dokumentacije za obnovu 192 kuće.

Rekao je i da je pripremljen poziv za iskaz interesa za kupnju zamjenskih nekretnina, a stupanjem na snagu izmjena i dopuna Zakona o obnovi započinje proces kupnje.

Za sufinanciranje najamnine isplaćeno 24 milijuna kuna

Kad je riječ o izgradnji višestambenih zamjenskih zgrada, provedeno je javno nadmetanje i sklopljen ugovor za izradu projektne dokumentacije za tipske višestambene zgrade kojima je planirana izgradnja stanova na sljedećim lokacijama: u Glini 240, Petrinji 214, Topuskom 70, Gvozdu 50, Dvoru 50, Hrvatskoj Kostajnici 15, Jasenovcu 7, Novskoj 4 , Slunju 8 i u Vojniću 14.

"Tu se od jedinca lokalne samouprave očekuje da izrade izmjene urbanističkih planova kako bi bila moguća izgradnja", kazao je Medved. Jedna tako, dodao je, jedinice lokalne samouprave, imaju obvezu izraditi listu prioriteta za stambeno zbrinjavanje.

Što se tiče privremenog smještaja stanovništva, ministar je izvijestio da je u 2.354 mobilne stambene jedinice smješteno 4.886 korisnika.

U 93 dodijeljena državna stana smješteno je 260 osoba.

Najmom stana ili u hostelu Arena osiguran je smještaj za 432 osobe nakon potresa na Banovini.

Medved je naglasio da je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za sufinanciranje najamnine otvorilo nastavak poziva do kraja ove godine, a da sada je tu mjeru isplatilo 24 milijuna kuna.

Beroš: više od 70% necijepljenih među novozaraženima i umrlima

Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je kako je broj novozaraženih među testirana dosegnuo 33,77% te se bolnički sustav dodatno mobilizira, što uključuje i ponovno aktiviranje tercijarnog centra Arena Zagreb za prihvat Covidom 19 zaraženih pacijenata.

Beroš je naveo da u proteklih tjedan dana od ukupnog broja novozaraženih 74,5 nije bilo cijepljeno, a gotovo jednak postotak je i među hospitaliziranima, 75% nije cijepljeno ni jednom dozom.

Novozaraženi u dobi do 20 godina, njih 27%, te 60% u dobi od 20 do 40 danas čine 87% od ukupnog broja novozaraženih, kazao je.

"I dalje se nastavlja trend od preko 70% necijepljenih među novozaraženima, hospitaliziranima i preminulima. S obzirom na hladnije vrijeme i visokozaraznu delta varijantu ubrzano širenje epidemije je očekivano, na što smo kontinuirano upozoravali. Zdravstveni sustav se sprema na nova, dodatna opterećenja. Vrhunac četvrtog vala dočekujemo pripravni s utvrđenim planom djelovanja", istaknuo je Beroš.

Zbog toga je Ekspertna skupina Kriznog stožera Ministarstva zdravstva u srijedu zaključila da je u Gradu Zagrebu, zbog značajnog porasta pacijenata i visoke popunjenosti bolničkih kapaciteta, potrebno povećati broj kreveta, uključujući i jedinice intenzivnog liječenja.

Predviđena je mobilizacija potrebne medicinske opreme, KBC Zagreb, Sestre milosrdnice i KB Dubrava će do ponedjeljka dodatno povećati broj kreveta, dok će KB Merkur i Sveti Duh biti u pripravnosti za otvaranje novih stacionarnih covid-kapaciteta.

S obzirom na preopterećenost hitne medicinske službe u Zagrebu, bolnice će povećati i izolacijske kapacitete u objedinjenim hitnim bolničkim prijemima za zbrinjavanje pacijenata koji im gravitiraju, te će se pojačati komunikacija i suradnja između izvanbolničke i bolničke hitne službe. Sve bolnice će biti dužne prijavljivati podatke o popunjenosti četiri puta dnevno.

Zbog brzog širenja virusa ponovno se priprema aktiviranje tercijarnog centa Arena Zagreb za prihvat covid-pozitivnih bolesnika.

Ponovno otvaranje covid-ambulanti

Ministarstvo zdravstva naložilo je županijskim stožerima i domovima zdravlja ponovno otvaranje covid-ambulanti radi rasterećenja pritiska na bolnice. U Zagrebu su one otvorene već ovaj tjedan, rekao je Beroš.

"Trenutno bilježimo značajno povećanje interesa za cijepljenje u odnosu na tjedan ranije. Prva tri dana ovog tjedna prvom dozom cijepljeno je 3790 osoba više nego prošloga tjedna. U Hrvatskoj je do jučer utrošeno 3.86.590 doza cjepiva, a cijepljeno je 56% odraslog stanovništva", kazao je ministar.

Istaknuo je da je cijepljeno više od 88% liječnika te pozvao sve, a posebno starije, da slijede njihov primjer jer imamo dostupne četiri vrste cjepiva.

S dodatnom trećom dozom cijepljeno je više od 14.000 osoba, a u četvrtom tjednu covid-potvrda među djelatnicima u bolnicama i primarnoj zaštiti zabilježena su 94 pozitivna nalaza.

Pojačan nadzor poštivanja epidemioloških mjera

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da povećani broj novozaraženih ukazuje na trend opuštanja u društvu i nedovoljno pridržavanje epidemioloških mjera, pa će se stoga inzistirati na pojačanim nadzorima njihova poštivanja.

"Održan je sastanak inspektora civilne zaštite s inspektorima Državnog inspektorata i policijom gdje je dogovorena operativna provedba pojačanih mjera nadzora. Policijski službenici će obavljati pojačani nadzor osoba u javnom prometu, ugostiteljskim objektima, posebno nadzor njihova rada poslije redovnog radnog vremena te nadzor provedbe mjera na javnim okupljanjima", kazao je.

Državni inspektorat će nadzirati rad ugostiteljskih objekata i trgovačkih centara, a Ravnateljstvo civilne zaštite pojačano će nadzirati pravne osobe u ugostiteljskim objektima i trgovačkim centrima, ali i okupljanja poput svadbi i drugih javnih okupljanja.

Na temelju prikupljenih saznanja posebna će se pozornost posvetiti organizacije zajedničkih akcija radi sprječavanja ilegalnih okupljanja, odnosno prema pravnim osobama koje opetovano krše odluke Stožera, najavio je Božinović.

Prema prijedlogu rebalansa deficit proračuna opće države iznosio bi 4,5% BDP-a

Vlada je u poslala u saborsku proceduru rebalans državnog proračuna za ovu godinu, kojim je proračunski deficit opće države podignut s ranije projiciranih 3,8 na 4,5%, uz rast prihodne strane za 3, a rashodne za 6 milijardi kuna te smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 83,1% BDP-a.

"Radeći završne pripreme za proračun i za rebalans, u ovom trenutku prema izračunima procjenjujemo da bi realni rast BDP-a u Hrvatskoj u 2021. čak bio nešto viši od onoga što smo komunicirali dosada, odnosno trebao bi biti 9%, čime smo se odmah, u munjevitom roku vratili s pada BDP-a prošle godine od 8%. To je jako dobro postignuće, time je premašena razina realnoga BDP-a iz 2019. godine", kazao je premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade.

Dodao je i da to govori o snazi hrvatskog gospodarstva, njegovoj žilavosti, agilnosti i sposobnosti da se brzo vrati u okvire one dinamike koju se priželjkuje.

Izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2021. godinu ukupni prihodi proračuna povećavaju se za 3,3 milijarde kuna, na 153,6 milijardi kuna, a rashodi za 6 milijardi na 173,3 milijardi kuna.

Očekuje se da će državni proračun bilježiti manjak u iznosu od 19,7 milijardi kuna ili 4,7% BDP-a, dok će manjak opće države po metodologiji ESA 2010 biti 18,9 milijardi kuna ili 4,5% BDP-a.

Temeljem takvog kretanja fiskalnog salda, očekuje se da će udio javnog duga u BDP-a u 2021. godini biti smanjen za 4,2 postotna boda u odnosu na kraj 2020. te će iznositi 83,1% BDP-a. Također, projicira se prosječan godišnja stopa inflacije u 2021. na 2,4%, uz stopu nezaposlenosti od oko 7,5%.

Značajna korekcija porasta BDP-a

Po riječima potpredsjednika Vlade i ministra financija Zdravka Marića, za ovu godinu planira se značajna korekcija procjene rasta s originalno planiranih 5,2 na 9%, pri čemu sve komponente BDP-a bilježe više procjene rasta, izuzev investicija i to u segmentu privatnih investicija izvan građevinskog sektora.

Pritom se, naglasio je Marić, planira povećanje prihoda od poreza i doprinosa za 2,2 milijarde.

To povećanje prihoda više je nego nadomješteno povećanjem rashoda, istaknuo je Marić te dodao da se najveće povećanje rashoda za 7,05 milijardi kuna, odnosi na Ministarstvo obrane, obzirom da će se do kraja godine platiti prva rata nabave višenamjenskog borbenog zrakoplova.

"Taj izdatak od 2,4 milijardi kuna u ovoj godini ne ulazi u rezultat (konačni fiskalni saldo) sukladno europskoj metodologiji, već on ulazi u onoj godini kada dolazi do isporuke aviona. Dakle, sve kategorije rashoda utječu na rezultat izuzev najveće stavke, nabave zrakoplova, koja ima efekte prije svega 2023. i 2024. godine. No, taj iznos uključen je u javni dug 2021.", pojasnio je Marić.

Znatan skok rashoda bilježit će i Ministarstvo zdravstva, za 1,6 milijardi kuna, čime će se ukupni transferi iz proračuna i HZZO-a, povećati na 9 milijardi kuna.

Veći rashodi bit će do kraja godine i Ministarstvo financija, najvećim dijelom zbog kamata i doprinosa EU proračunu, potom Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike zbog druge indeksacije mirovina, Ministarstvu poljoprivrede zbog najavljenih potpora za stočare i dr.

Svi ostali resori su manje-više ne istim razinama rashoda, kazao je Marić, dok najveće smanjenje rashoda bilježi Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, 237 milijuna kuna manje u odnosu na raniji plan, jer se neće uspjeti do kraja godine realizirati plan obnove.

Osvrnuvši se na projicirani deficit opće države od 4,5% BDP-a, odnosno 18,9 milijardi kuna u apsolutnom iznosu, Marić je istaknuo da nema puno zemalja koje, unatoč visokim razinama deficita, bilježe njegovo smanjenje u odnosu na 2020. Hrvatski proračunski deficit, naime, lani je iznosio 27,9 milijardi kuna ili 7,4% BDP-a.

Prijedlog rebalansa će odmah biti upućen u Sabor i već u srijedu bi trebao biti raspravljen u Saboru, kazao je ministar Marić.

Proračun u 2022. sa 164,5 milijardi kuna prihoda i deficitom od 2,6% BDP-a

Ministar Marić predstavio je i prijedlog proračuna za 2022, kojim se predviđaju prihodi od 164,5 milijardi kuna i rashodi od 173,8 milijardi kuna te deficit proračuna opće države od 12 milijardi ili 2,6% BDP-a.

Nakon rasta BDP-a za projiciranih devet posto u ovoj godini, pri izradi proračuna za iduću godinu Vlada je projicirala gospodarski rast od 4,4% u 2022, zatim od 3,7% u 2023. te za 3,1% u 2024. godini.

Po sastavnicama BDP-a, iduće godine Vlada projicira rast osobne potrošnje od 3,2%, državne potrošnje za 2,1%, bruto investicija u fiksni kapital za 12,1% te rast izvoza roba i usluga za 10,7%. Istodobno, po istoj stopi očekuje i rast uvoza roba i usluga.

Prihodi i rashodi

Ukupni prihodi državnog proračuna u 2022. planirani su u iznosu od 164,5 milijardi kuna, što je 7,1% više u odnosu na novi plan za 2021, odnosno rebalansirani proračun za ovu godinu.

Pritom bi prihodi od poreza iduće godine trebali dosegnuti 87,9 milijardi kuna ili 6,9% više nego u ovoj godini, a od doprinosa 26,04 milijarde kuna ili 5% više. Na stavci "pomoći" očekuje se rast za 34%, na 32,4 milijardi kuna.

Ukupni rashodi financirani iz svih izvora financiranja planirani su u 2022. godini u iznosu od 173,8 milijardi kuna, što je povećanje u odnosu na novi plan 2021. godine u iznosu od 500 milijuna kuna.

Proračunski deficit opće države prema ESA 2010 metodologiji iduće godine dosegnut će 12 milijardi kuna ili 2,6% BDP-a, nakon ovogodišnjih 18,9 milijardi kuna ili 4,5%. U iduće dvije godine planira se daljnje smanjivanje proračunskog deficita opće države na 2,4 odnosno 1,9%.

Najveće povećanje rashoda koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države u idućoj godini u odnosu na ovogodišnji rebalans iznosi 1,08 milijardi kuna, i to za rashode vezane uz potres. Slijede rashodi za sustav socijalne skrbi s povećanjem od 836 milijuna kuna, što, kako je objasnio ministar Marić, uključuje Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstvo hrvatskih branitelja, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Ukupno zaduženje 40,2 milijarde kuna

Planirani rashodi za mirovine i mirovinski sustav rastu za 744 milijuna kuna, na 44,4 milijarde kuna. Ministar Marić rekao je da za iduću godinu nije planiran covid-dodatak umirovljenicima te iznio da su ukupni dosadašnji proračunski troškovi za borbu protiv pandemije veći od 40 milijardi kuna.

Za doprinos proračunu EU-a planira se 4,6 milijardi kuna, potom 514 milijuna kuna za sanaciju dugova bolnica, sufinanciranje EU projekata 2,7 milijardi kuna itd. Za dobrovoljno spajanje jedinica lokalne samouprave predviđeno je 100 milijuna kuna.

Za iduću godinu plan ukupnih zaduženja je 40,2 milijarde kuna. Pritom u veljači na naplatu stiže domaća obveznica od 3 milijarde kuna i 500 milijuna eura, u svibnju 1,25 milijardi eura na međunarodnom tržištu i oko milijardu eura u srpnju na domaćem tržištu.

Jamstvena zaliha je 300, a proračunska zaliha 100 milijuna kuna.

Javni dug u 2021. na 80,7% BDP-a

Osvrnuvši se na kretanje krivulje javnog duga kao udjela u BDP-u, Marić je istaknuo da je u prošlom mandatu Vlade taj udjel smanjen za 12 postotnih bodova BDP-a te da bi, da nije bilo pandemije, najkasnije 2023. godine bio ispod 60% BDP-a, što traže odredbe Pakta o stabilnosti i rastu.

Za 2022. godinu Vlada projicira udjel javnog duga u BDP-u od 80,7%, što bi bilo 2,4 postotna boda manje od ovogodišnjih projiciranih 83,1%. U 2023. se planira daljnje smanjenje omjera javnog duga i BDP-a na 78%, a 2024. godine na 75,3% BDP-a.

"Ta putanja je nešto s čime idemo pred domaću i inozemnu investicijsku javnost", rekao je Marić.

Saborska rasprava o prijedlogu proračuna za 2022. godinu planirana je za početak prosinca

Odvjetnici iz EU-a moći će ubuduće pružati usluge u Hrvatskoj

Podružnice odvjetničkih društava iz država članica EU u Hrvatskoj ubuduće će moći pružati pravne usluga koje uključuju i usluge savjetovanja o hrvatskom pravu, predlaže Vlada izmjenama i dopunama Zakona o državnome odvjetništvu.

Izmjenama i dopunama, koje je Vlada sa sjednice u četvrtak uputila u hitnu saborsku proceduru, važeći zakon usklađuje s europskom pravnom stečevinom, odnosno u hrvatski pravni sustav prenosi se sedam direktiva Europskog parlamenta i Vijeća.

"Izmjenama i dopunama olakšava se učinkovito ostvarivanje slobode pružanja odvjetničkih usluga odvjetnicima iz zemalja EU-a u Hrvatskoj kao i našim odvjetnicima", istaknuo je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.

Uređuje se i način provjere znanja o hrvatskom pravu za odvjetnike iz članica EU, a propisuje se i uporaba kvalificiranog elektronskog potpisa.

"Uvodi se i mogućnost zasnivanja radnog odnosa odvjetnika s drugim odvjetnikom koji samostalno obavlja odvjetničku djelatnost, kao s poslodavcem te zajedničkim odvjetničkim uredom", rekao je ministar.

Ukida se ograničenje mogućnosti osnivanja samo jednog odvjetničkog ureda, kao i nemogućnost da odvjetničko društvo budu osnivač drugog odvjetničkog društva.

"Ukida se i osnova prestanka obavljanja odvjetništva za odvjetnike koji više od šest mjeseci bez opravdanog razloga ne obavljaju odvjetničku službu, te osnova prema kojoj hrvatskim odvjetnicima s poslovnim nastanom u drugoj državi članici EU prestaje pravo na obavljanje odvjetničke službe u slučaju stupanja u radni odnos izvan odvjetničkog ureda", naveo je Malenica.

Vlada je donijela i odluku o pokretanju postupka pregovora o sklapanju kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, te imenovala pregovarački odbor Vlade u kojem su ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao predsjednik te kao članovi potpredsjednik Vlade i ministar financija, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova, ministar pravosuđa i uprave te ministar obrane, kao i njihove zamjene.

Minimalna plaća prvi put iznad 50% prosječne neto plaće

Vlada je usvojila Uredbu o visini minimalne plaće za 2022. godinu. Minimalna neto plaća za 2022. godinu iznosit će 3.750 kuna, što je povećanje za 10,3%, a čime će ujedno minimalna plaća prvi put biti iznad 50% prosječne neto plaće.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je u uvodnom dijelu sjednice Vlade rekao da su oko povećanja minimalne plaće temeljito raspravljene sve opcije koje su bile na stolu, a Ministarstvo rada je provelo konzultacije sa socijalnim partnerima.

"Procijenili smo u ovim ekonomskim okolnostima da se minimalna plaća poveća s postojeće neto minimalne plaće od 3.400 kuna na 3.750 kuna", izjavio je Plenković, dodajući da će time ona biti i jednostavno pamtljiva, s obzirom da je riječ o 500 eura.

Plenković je apostrofirao da je riječ o povećanju od čak 10,3%, a odnosi se na oko 51 tisuću zaposlenih koji imaju minimalnu plaću.

"Time po prvi put podižemo minimalnu plaću iznad 50% od prosječne neto plaće. To se još nije dogodilo u Hrvatskoj", istaknuo je premijer.

Napomenuo je da je prosječna isplaćena neto plaća u kolovozu iznosila 7.118 kuna, a medijalna plaća 6.014 kuna. Prema tim podacima, nova minimalna plaća bi iznosila 52,7% prosječne plaće, a 60% medijalne plaće.

"To je jedan veliki korak naprijed", ocijenio je predsjednik Vlade.

Podsjetio je da je prije pet godina minimalna plaća iznosila 38% prosječne plaće. U razdoblju od pet godina tako je povećana za 1.254 kune, što je četiri puta više no u prethodne tri Vlade, apostrofirao je Plenković.

Bruto plaća 4.687,50 kuna

Državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Dragan Jelić izvijestio je da će od 2022. godine bruto minimalna plaća iznositi 4.687,50 kuna.

Pri predlaganju visine minimalne plaće za 2022. godinu, naveo je Jelić, u obzir je uzeto više parametara, pa tako i da je mjerama za očuvanje radnih mjesta minimiziran utjecaj pandemije Covida 19 na tržite rada, ali i da se globalni utjecaj pandemije odrazio na cijene dobara i usluga.

Također, uzeto je u obzir i da je prosječna bruto plaća u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci rasla u odnosu na prethodnu godinu, kao i da je cilj Vlade do kraja mandata postići udio minimalne plaće u prosječnoj plaći od 50%, što je u neto iznosu već i postignuto, dok je u bruto iznosu nadomak ostvarenja.

Produljen popis stanovništva

Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine produljen je do 14. studenoga, a Vlada je tu Odluku donijela zbog otežane provedbe uslijed pandemije Covida 19.

Popis se, prema ranijem planu trebao provoditi do 17. listopada, potom je Državni zavod za statistiku produljio provedbu druge faze (terensko popisivanje) do 29. listopada zbog procjene da do prvotnog roka neće biti popisane sve popisne jedinice, a današnjom odlukom terensko popisivanje se produžava do 14. studenoga.

Smatramo da je zbog specifičnih epidemioloških okolnosti u kojima se Popis provodi nužno donijeti odluku o produljenju provedbe Popisa, zbog procjene da do 29. listopada neće biti popisane sve popisne jedinice, rekla je ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković.

Produljenje će popisivačima na terenu omogućiti da osobnim intervjuom sa stanovništvom, uz pomoć elektroničkih uređaja, obave popisivanje svih popisnih jedinica koje nisu samostalno popisane te da provedu kontrolu podataka prikupljenih u prvoj fazi Popisa (samopopisivanje), dodala je Brković.

"Stoga građani ne trebaju brinuti da popisivači neće obići njihova kućanstva", poručila je.