Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zaprešić | 15. 10. 2021.

Sastanak sa županima o pandemiji, Schengenu, uvođenju eura i NPOO-u

Petogodišnja praksa sastanaka sa županima, Udrugom gradova i Zajednicom općina stvorila je sinergiju i povjerenje te uspostavila intenzivan zajednički rad, izjavio je predsjednik Vlade Plenković

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je danas u Zaprešiću sastankom Vlade sa županima te predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina.

Prvi sastanak u tom formatu održan u Zagrebu, 19. prosinca 2016. godine, radi uspostave načela partnerstva u komunikaciji sa svim hrvatskim županijama, gradovima i općinama. Tada je dogovorena praksa redovitog usklađivanja višerazinskog upravljanja Hrvatskom, radi njezinoga ravnomjernog regionalnog razvoja.

Teme današnjeg sastanka bile su situacija s pandemijom koronavirusa te uloga i obveze lokalne (regionalne) samouprave u sustavu civilne zaštite, izrada državnog proračuna za 2022., pripreme za uvođenje eura kao službene valute te prilike koje nude europski fondovi u financijskom razdoblju 2021.-2027.

U uvodnom obraćanju premijer Plenković istaknuo je da je ova, sada već petogodišnja praksa, stvorila jednu vrstu sinergije i povjerenja te intenzivnog zajedničkog rada Vlade i svih župana, gradonačelnika i načelnika.

Rezultati turističke sezone iznad svih očekivanja

Uz nastavak politike funkcionalne i fiskalne decentralizacije, gdje god je to moguće i svrhovito, od zadnjeg susreta u lipnju suočili smo se s tri izazova, kazao je premijer.

Prvi je nastavak borbe protiv Covida, a premijer je istaknuo da je i u uvjetima pandemije Hrvatska tijekom cijelog ljeta uspjela na karti ECDC-a ostati u narančastom i ostvariti izvrsne rezultate u turističkoj sezoni, iznad svih očekivanja, što je bio drugi izazov.

Dodao je da je Hrvatska ostvarila 80 posto dolazaka u odnosu na rekordnu 2019. godinu, a posezona se odlično razvija.

Treći izazov, kojeg je ocijenio ključnim, bio je proces očuvanja radnih mjesta, koji je prošao uspješno, a Vlada je djelovala i brzo i odlučno i odvažno i na vrijeme, kao i vrlo izdašno u smislu potpora privatnom sektoru.

Zaokružili smo period pandemije bez najgorih posljedica za ekonomiju i građane

"Izbjegli smo društveni rascjep, kao i val otpuštanja i val stečajeva, i osigurali smo egzistencije hrvatskim obiteljima", poručio je premijer dodavši da je Vlada tada namjerno trenutno odustala od politike smanjenja deficita kako bi bila u stanju to sve osigurati.

Istaknuo je da su te mjere Vlade rezultirale većim brojem zaposlenih i osiguranika nego što je to bilo 2019., prije Covid krize.

"Zaokružili smo taj period bez najgorih posljedica za ekonomiju i naše građane", dodao je.

Sada se, kazao je premijer, nalazimo u fazi političke stabilnosti, a Vlada, župani, gradonačelnici i načelnici zajedno će raditi u sljedeće tri godine na boljitku u svim mogućim aspektima života građana.

Dodao je da Hrvatska, kao i cijeli svijet, kreće u fazu gospodarskoga oporavka, a zbog velike potražnje trenutno je glavna tema u svijetu rast cijena energenata.

Podsjetio je da je jučer Vlada još jednom povukla potez koji nije neobičan u njenih pet godina mandata, a to je intervencionizam onda kada treba. Naime, jučer je Vlada Uredbom na 30 dana ograničila maloprodajnu cijenu benzina na 11,10, a dizela na 11 kuna.

"Reagirali smo na vrijeme da spriječimo daljnji udar na standard naših građana zbog rasta cijena goriva", poručio je i dodao da će Vlada pratiti daljnji razvoj situacije.

Daljnji su ciljevi Schengen i europodručje te učinkovita apsorpcija europskih sredstava

Što se tiče daljnjih zajedničkih ciljeva, premijer Plenković kazao je da treba nastaviti napore prema dvije dublje integracije na razini Europske unije – Schengenskom prostoru i europodručju.

Pritom, dodao je, treba biti učinkovit u apsorpciji sredstava i Višegodišnjeg financijskog okvira i Instrumenta EU iduće generacije, kao i sredstava za obnovu nakon potresa Zagreba, Banovine i drugih županija.

Podsjetio je da je Vlada pomogla Gradu Zagrebu, Sisačko-moslavačkoj, Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji sredstvima koja im omogućavaju normalno funkcioniranje u zahtjevnim okolnostima nakon potresa.

"U najvećoj krizi stvorili smo najbolje preduvjete za razvoj", poručio je.

Božinović: na sve učestalije prirodne katastrofe trebamo odgovoriti organiziranjem na svim razinama vlasti

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović govorio je o sustavu civilne zaštite, koji je posebno važan u posljednjih nekoliko godina s obzirom na sve učestalije prirodne katastrofe, kojih nije pošteđena ni Hrvatska.

Istaknuvši kako više nije pitanje hoće li se nego kada će se prirodne katastrofe i kome dogoditi, poručio je da se kao društvo na svim razinama moramo orijentirati na poduzimanje mjera kako bi se posljedice tih katastrofa svele na najmanju moguću mjeru.

"Svi se moramo dodatno senzibilizirati, pri čemu jedinice lokalne i područne samouprave imaju, ne samo zakonsku, nego i Ustavnu obvezu sudjelovanja u ovom sustavu u odnosu prema svom stanovništvu, što znači poduzeti sve što je potrebno kako bi podigle sustav civilne zaštite na području svoje nadležnosti na razinu koja će znati i moći poduzeti sve moguće preventivne mjere, zatim odgovora na krize te razdoblje oporavka", kazao je ministar Božinović.

Podsjetio je da su jedinice lokalne i područne samouprave prema Zakonu o sustavu civilne zaštite odgovorne za osnivanje, financiranje, opremanje, osposobljavanje i uvježbavanje operativnih snaga.

To ne znači da država nema svoju ulogu, istaknuo je, međutim bez aktivnog participiranja na svim razinama vlasti teško se može podići sustav na razinu operativnosti i fleksibilnosti odgovora na sve učestalije izazove.

Vlada, kazao je ministar, trenutno radi na izmjenama Zakona, a namjera je tih izmjena da niže razine poštedi izrade procjena rizika velikih nesreća, što će ih osloboditi određenih troškova, a glavni nositelji izrade bit će županije.

Za povlačenje sredstava iz EU-ondova ključna je izrada strategije upravljanja rizicima od katastrofa

Svi čelnici i članovi stožera civilne zaštite, kojih je u Hrvatskoj ukupno 577 s ukupno 4600 članova, istaknuo je ministar Božinović, imaju obvezu osposobiti se za obavljanje tih poslova, za što čelnici imaju rok od 6 mjeseci, a članovi od godinu dana.

Program osposobljavanja provodi Ravnateljstvo civilne zaštite, a za nekih desetak dana započinje se s osposobljavanjem novoizabranih čelnika – njih 173, od kojih su 7 župana, 43 gradonačelnika i 123 načelnika općina.

Na razini općina i gradova ustrojene su 492 postrojbe civilne zaštite opće namjene, s 16967 raspoređenih pripadnika, zatim 151 specijalističku postrojbu sa 5425 pripadnika, dakle ukupno 22392 pripadnika sustava civilne zaštite, izvijestio je ministar.

Trenutno se radi na aktivnostima s ciljem jačanja sustava na lokalnoj i regionalnoj razini, koja uključuju i povlačenje sredstava iz fondova EU, za što je ključna izrada Strategije upravljanja rizicima od katastrofa do 2030., čija je svrha poboljšati upravljanje rizicima u svakom segmentu u svim sektorima i na svim razinama.

Strategija je trenutno u e-savjetovanju, a ministar je zamolio sve župane, gradonačelnike i načelnike da se uključe svojim komentarima kako bi dokument bio što kvalitetniji.

Što se tiče razine spremnosti temeljnih operativnih snaga sustava – a to su prije svega vatrogasci, HGSS i Hrvatski crveni križ – na razini države procijenjena je visokom, kazao je ministar Božinović, dok je razina spremnosti postrojbi na razini lokalne i područne samouprave neujednačena.

Na kraju izlaganja ministar Božinović zamolio je župane, gradonačelnike i načelnike da se u svojim jedinicama osobno uključe u ove aktivnosti jer delegiranje tih poslova nije dobro, što se pokazalo i u nedavnim situacijama vezanim uz potres i korona-krizu.

"Učinimo zajedno sve na osposobljavanju specijalističkih postrojbi civilne zaštite do razine potrebne operativnosti za odgovore na izvanredne događaje", poručio je ministar Božinović.

Beroš: 9 novih pacijenata na respiratoru nije bilo cijepljeno

Ministar zdravstva Vili Beroš govorio je o trenutnoj epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj.

Izvijestivši prvo o novim slučajevima zaraze, kojih je od jučer zabilježeno 1758, kazao je da se radi o minimalnom, ali i dalje prisutnom porastu u odnosu na prošli tjedan.

Ukupno je trenutno aktivnih 9811 bolesnika, a četrnaestodnevna stopa incidencije na 100 tisuća stanovnika iznosi  443,22.

Broj pozitivnih osoba ukupno od 25. veljače 2020. godine je 424.666, dok je na bolničkom liječenju danas 873 osobe, od kojih je 118 na respiratoru. Naglasio je da je u odnosu na jučer novih 9 osoba na respiratoru, od kojih nitko nije cijepljen.

Od početka epidemije ukupno se oporavilo 405.993 osobe, a ukupan broj preminulih osoba je 8862.

U posljednja 24 sata nažalost je preminulo 15 osoba, a ministar Beroš naglasio je da su među njima samo dvije osobe bile cijepljene.

Kada je riječ o cijepljenju, ministar Beroš kazao je da je ukupno utrošeno 3.503.116 doza, a cijepljeno je 1.861.783 građana, što je 45,88 posto ukupnog stanovništva, odnosno 55 posto odrasloga stanovništva, dok je cijepljene završeno za 51,64 posto odraslog stanovništva.

Jučer je aplicirano i 186 trećih doza, za imunokompromitirane odnosno kronične bolesnike.

Najviše cijepljenih u Varaždinskoj i Primorsko-goranskoj, a najmanje u Splitsko-dalmatinskoj i Ličko-senjskoj županiji

Iznio je i brojeve cijepljenih građana po županijama, a najviše cijepljenih s dvije doze je u Varaždinskoj županiji i Primorsko-goranskoj, slijede Grad Zagreb i Istarska županija, dok najniži udio procijepljenih imaju Splitsko-dalmatinska i Ličko-senjska županija.

Na karti ECDC-a, naveo je ministar, jedino je Istarsko županija u narančastom, dok su sve druge u crvenom ili tamno crvenom.

Uglavnom se radi o velikom broju mikro-žarišta i manjih grupiranja koja imaju značajan utjecaj na opću epidemiološku situaciju u cijeloj zemlji, a posljedica su privatnih okupljanja te karakterističnih poljoprivrednih aktivnosti koje donosi jesenski period.

Značajan udio u oboljelima, dodao je ministar, su kontakti prethodno oboljelih.

Kada je riječ o hospitalizacijama po županijama, ministar je naveo da je u četiri županije zabilježen pad broja hospitaliziranih – Dubrovačko-neretvanskoj, Istarskoj, Karlovačkoj i Splitsko-dalmatinskoj.

U šest županija, dodao je, nije došlo do značajnije promjene broja hospitaliziranih – Bjelovarsko-bilogorskoj, Ličko-senjskoj, Virovitičko-podravskoj, Šibensko-kninskoj, Sisačko-moslavačkoj te Zagrebačkoj.

U preostalim županijama došlo je do povećanja broja hospitaliziranih.

"Nitko nije siguran, dok svi nismo sigurni", poručio je ministar Beroš na kraju i pozvao sve župane, gradonačelnike i načelnike, kao i sve nazočne, da ulože dodatni angažman u povećanje obuhvata cijepljenja kao i na jačanje svijesti o važnosti pridržavanja epidemioloških mjera.

"Zajednički strateški cilj svim nam je što brži izlazak iz ove epidemije. Znamo put – to je cijepljenje i pridržavanje epidemioloških mjera, ali i edukacija i kontrola", zaključio je.