Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Zagreb | 23. 9. 2021.

Sudska je odluka zabrinjavajuća: sloboda medija ne smije se ugroziti

Premijer Plenković osvrnuo se na sudsku odluku da jednom portalu privremeno zabrani objavljivanje članaka o Poliklinici za zaštitu djece i mladih i o njezinoj ravnateljici te je pritom odbacio insinuacije da se u Hrvatskoj guši sloboda medija

Otvarajući 77 sjednicu Vlade, premiojer Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema proteklih dana.

Govoreći o jutrošnjem sastanku s generalima zapovjednicima i visokim časnicima iz vojno-redarstvene akcije "Bljesak", u vezi sa zamolniceom Tužiteljstva BiH koja je stigla početkom kolovoza, podsjetio je da je u kolovozu zaduženo Ministarstvo pravosuđa i uprave da naprave analizu i izvijeste Vladu o sadržaju dokumenata.

"Ministarstvo pravosuđa napravilo je temeljitu analizu te dokumentacije i na temelju te analize mi smo donijeli odluku da u sljedećim danima donesemo jedan zaključak kojim bismo naložili Ministarstvu pravosuđa da odbije zamolnicu Tužiteljstva Bosne i Hercegovine", izvijestio je predsjednik Vlade.

Pojasnio je da će se ta odluka donijeti na temelju Zakona o pravosudnoj suradnji i na temelju Sporazuma o međunarodnoj pravnoj pomoći o kaznenim i građanskim stvarima između Hrvatske i BiH, kako bi se zaštitili hrvatski nacionalni interesi i vodeći računa o tome da su Domovinski rat, kao i operacija Bljesak i Oluja, stožerni kameni temeljci hrvatske države i slobode.

Ujedno, dodao je, u navedenoj dokumentaciji ne vidi se uzročno-posljedična veza između uloge ratnih zapovjednika i, nažalost, poginulih ljudi kod Bosanske Dubice i Bosanske Gradiške.

Osvrnuo se i na odluku suda u Zagrebi kojom je određena privremena mjera zabrane jednom portalu da objavljuje tekstove o Poliklinici za zaštitu djece i mladih kao i o ravnateljici te ustanove.

"To je odluka koja zabrinjava. Mi se zalažemo za slobodu medija. Još jednom želim naglasiti da je jasan politički stav Vlade Republike Hrvatske da sloboda medija, govora, mišljenja, pisanja, emitiranja, ničim ne smije biti ugrožena niti ograničena. Zbog toga s čvrstim, stopostotnim uvjerenjem kada pratim našu medijsku scenu otklanjam i odbacujem bilo kakve insinuacije da se u Hrvatskoj guši sloboda medija", poručio je.

Dodao je da nije ni dobro ni istinito ni korisno od jedne privremene mjere u jednom konkretnom predmetu dolaziti do takvih širih zaključaka te da postoje načini kako se takve odluke o privremenim mjerama mogu pravno kontestirati.

"Sloboda medija – da. Od jednog slučaja stvarati opću sliku koja bi dovodila u pitanje slobodu medija – to nikako ne", istaknuo je.

Velika većina preminulih od COVID-a nije bila cijepljena

Kada je riječ o epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj, premijer Plenković kazao je da je ona i dalje u dinamici većeg broja novozaraženih, iako se bilježi nešto manji porast novozaraženih u proteklih sedam dana u odnosu na prethodnih.

Sada je taj porast 12 posto u odnosu na tjedan ranije, dok je prošloga tjedna on bio 40 posto u odnosu na tjedan prije.

"Vidimo to relativno usporavanje. Nažalost, porastao je broj hospitaliziranih i preminulih. Iz podataka koje objavljuje Stožer, vidljivo je da je velika većina onih naših sugrađana koji su, nažalost, preminuli necijepljeno. Ima i cijepljenih među njima, međutim riječ je uglavnom o ljudima vrlo visoke životne dobi ili ljudima s lošim zdravstvenim stanjem neovisno o Covidu-19, koji umiru zbog komorbiditeta. I zato još jednom apeliramo na sve da iskoriste zaštitu koja je na raspolaganju, a to je cjepivo", istaknuo je predsjednik Vlade.

Dodao je da je cijepljeno 53 posto odrasle populacije te apelirao da se i dalje pridržavamo epidemioloških mjera i preporuka Stožera.

"Vlada je svoju ulogu kvalitetno odradila. Cjepivo je dostupno svima. Osigurali smo svakom našem građaninu da bude zaštićen. To je naša zadaća i toga se držimo. Dio je odgovornosti da se zaštitimo od Covida-19 i na osobnoj odluci svakog od naših građana. Ja zato molim sve one koji se još nisu cijepili da preispitaju svoju odluku, promisle, dodatno se informiraju ukoliko je potrebno i da se cijepe jer će na taj način zaštititi sebe i svoje najbliže, a neće ugrožavati ni druge koji bi mogli biti zaraženi", poručio je.

Nasilje je neprihvatljivo, počinitelje treba strogo kažnjavati, a žrtve moraju biti u žarištu procesa

Osvrnuo se i na Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, koji je obilježen jučer konferencijom o zaštiti od nasilja.

Premijer Plenković ocijenio je konferenciju jako kvalitetnom i sadržajnom, na visokoj razini u kontekstu sudionika.

"Obilježili smo 22 godine od ubojstva i supruge i sutkinje i odvjetnice i ranjavanja zapisničarke na Općinskom sudu u Zagrebu. To je bio jedan od najstrašnijih i neshvatljivih, brutalnih zločina koji je stavio u fokus pitanje nasilja nad ženama. Vlada je pokazala iznimnu političku volju i odlučnost, snažnije nego ikada prije, da se ulovimo u koštac s ovim negativnim fenomenom koji postoji u našem društvu, ali i u drugima", istaknuo je.

Dodao je da je Vlada donijela niz važnih odluka – od poboljšavanja zakonskog okvira, prelaska određenih djela iz domene prekršajnoga zakonodavstvo u kazneno zakonodavstvo, do ubrzavanja procedura izmjenama Zakona o kaznenom postupku, izmjena Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, pooštravanja visine kazni.

"Nastojimo učiniti sve boljom koordinacijom resora i stavljanjem žrtve u središnje mjesto ovoga procesa. Žrtve nisu same, nasilje je neprihvatljivo, a počinitelje treba strogo kažnjavati", poručio je.

Istaknuo je u tom kontekstu da je Hrvatska ratificirala i međunarodne konvencije, a sve to radi u partnerstvu s organizacijama civilnoga društva, nevladinim sektorom te ljudima koji se desetljećima bave pomoći žrtvama nasilja.

"Mislim da smo na dobrom putu, ali trebamo učiniti još", dodao je.

Ohrabrujući podaci o gospodarskom oporavku Hrvatske

Prije nekoliko dana obilježena je i 30. obljetnica Bitke za Vukovar.

"Dostojanstveno smo se prisjetili nadljudskih napora vukovarskih branitelja, Grada heroja, koji su omogućili slobodu Hrvatske", kazao je premijer Plenković.

U međuvremenu, od zadnje sjednice Vlade, agencija Standard&Poor's potvrdila je investicijski kreditni rejting Hrvatske.

"Zadržali smo investicijski kreditni rejting, izgledi su stabilni, a podigli su procjenu gospodarskoga rasta s 5,1 na 6,5 posto. To su ohrabrujući podaci za gospodarski oporavak Hrvatske, za našu stabilnost", istaknuo je predsjednik Vlade.

Osvrnuo se i na ulazak Hrvatske u skupinu EU MED, odnosno država članica EU koje su ujedno i mediteranske države, kojoj se Hrvatska priključila prošloga tjedna na sastanku u Ateni.

"Radi se o dobrom forumu koji će nam osnažiti utjecaj i omogućiti kvalitetnije konzultacije s nama prijateljskim i partnerskim zemljama", kazao je.

S crnogorskim predsjednikom Đukanovićem, koji je boravio u posjetu u Hrvatskoj, premijer Plenković razgovarao je o stanju u Crnoj Gori, hrvatskoj manjini u toj zemlji i crnogorskoj manjini ovdje, stabilnosti jugoistoka Europe i rješavanju otvorenih pitanja.

Hrvatsku je posjetio i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt, a predsjednik Vlade kazao je da je s njime razgovarao o stanju u BiH, njegovome početku mandata, te o hrvatskom snažnom zalaganju za pravodobno postizanje konsenzusa u BiH o izmjenama izbornoga zakonodavstva koje će omogućiti da i Hrvati budu adekvatno i legitimno zastupljeni u institucijama te zemlje.

Što se tiče današnje sjednice Vlade, posebno je istaknuo usvajanje dviju izrazito važnih strategija – Strategiju poljoprivrede do 2030. i Strategiju sprječavanja korupcije.

Beroš: povećan je broj cijepljenih u zdravstvenom sustavu

Ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je o porastu broja cijepljenih u zdravstvenom sustavu, ustvrdivši da je dosad cijepljeno gotovo 90 posto liječnika.

"U Hrvatskoj se dosad protiv covida cijepilo gotovo devet od deset liječnika. Proteklog tjedna porast cijepljenih među zdravstvenim radnicima i suradnicima bio je 2,5 puta veći u odnosu na tjedan ranije. Stoga sa prosječnih 68 posto cijepljenih zdravstvenih djelatnika, uzimajući pritom i one koji su imunitet stekli preboljenjem, te uvođenje početkom listopada covid potvrda u zdravstveni sustav, očekujem uredno odvijanje svih procesa unutar bolničkog procesa", rekao je Beroš.

Kazao je kako bolnice uspješno upravljaju izazovima četvrtog vala epidemije te postupno povećavaju kapacitete. Pod velikim je opterećenjem KBC Split zbog velikog broja najtežih covid bolesnika, gdje je među hospitaliziranima svega 10 posto cijepljenih.

U Hrvatskoj je dosad utrošeno 3.388.015 doza cjepiva, cijepljenoj je 53 posto odraslog stanovništva, a za 49,82 posto njih cijepljenje je završeno.

Dodatnim angažmanom patronažnih sestara prošlog je tjedna cijepljena četvrtina kontaktiranih necijepljenih osoba, no tri od četiri kontaktirane starije osobe odbile su cijepljenje iz zdravstveno neutemeljenih razloga, kazao je Beroš.

Liste čekanja smanjene su za 31%

Ustvrdio je da su liste čekanja smanjene za 31 posto u odnosu na razdoblje prije početka pandemije, što je dijelom i zbog smanjenog dolaska pacijenta na preglede.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović podsjetio je kako je nedavnim odlukama Nacionalnog stožera civilne zaštite otvorena mogućnost održavanja kongresa i sajmova u zatvorenom, čime je vraćen važan dio gospodarskih djelatnosti. To bi otvaranje bilo i šire kad bi se veći broj građana odlučio za cijepljenje.

Naveo je kako je u proteklih tjedan dana provedeno 15.764 nadzora, a zbog kršenja mjera izdali su tri pisana upozorenja, jedan prekršajni nalog, 20 obavijest o počinjenju prekršaja, pet usmenih rješenja te je podneseno pet optužnih prijedloga i naplaćeno 13 novčanih kazni na mjestu izvršenja.

Evidentirana su i dva kaznena djela zbog širenja zarazne bolesti.

Novi zakon o referendumu

Vlada je Hrvatskom saboru uputila Prijedlog zakona o referendumu.

Objašnjavajući odredbe prijedloga zakona, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica kazao je da je aktualni zakonodavni okvir u mnogome nedorečen, osobito kad je riječ o narodnim inicijativama i postupcima koji kod takvih inicijativa prethode donošenju odluke Hrvatskoga sabora o raspisivanju referenduma, ali i pitanjima poput referendumske aktivnosti i promatranja samog referenduma.

"Pravno područje referenduma u cijelosti usklađuje se s Ustavom, otklanjaju se nedostaci i nedorečenosti važećeg zakona, osigurava se transparentnost i otvorenost postupka provedbe referenduma i djelotvorniji utjecaj građana u procesu političkog odlučivanja", rekao je te dodao da su u zakonski prijedlog ugrađene i preporuke Venecijanske komisije Vijeća Europe.

Prvi put se tako sustavno uređuje institut referendumskog pitanja te se propisuje koje formalno-pravne pretpostavke mora ispunjavati referendumsko pitanje, a ispunjava li ih utvrđivat će Državno izborno povjerenstvo (DIP).

Jasno se propisuje i osnivanje organizacijskog odbora, definira se broj članova, određivanje predstavnika i sadržaj odluka o osnivanju organizacijskog odbora inicijative, naveo je ministar.

"Također se propisuje obveza upisa u evidenciju referendumskih inicijativa koje će u e-obliku voditi DIP", dodao je.

Rok za prikupljanje popisa produžuje se s 15 na 30 dana

Razdoblje prikupljanja potpisa birača koji traže raspisivanje referenduma produžuje se s 15 na 30 dana, uređuje se i pitanje mjesta prikupljanja potpisa na javnim površinama te će broj tih mjesta, ovisno o broju stanovnika, utvrđivati jedinice lokalne samouprave, bez naknade.

Definira se pojam "potpis birača" te se određuje koji se potpis birača smatra pravovaljanim, a detaljno se razrađuje postupak broja i pravovaljanosti potpisa te će ga obavljati DIP u roku od 30 dana od dana predaje potpisnih lista Saboru.

Određuje se i rok za raspisivanje referenduma te je Sabor dužan u roku od 30 dana od dana objave DIP-a da se dovoljan broj birača izjasnio o inicijativi, raspisati referendum.

Uvodi se mogućnost protuprijedloga pri formuliranju referendumskog pitanja

"Po uzoru na Švicarsku uvode se izravni i neizravni prijedlozi predstavničkog tijela te će Sabor na prijedlog Odbora za Ustav i politički sustav moći unutar 30 dana pokrenuti postupak utvrđivanja protuprijedloga referendumskoga pitanja", rekao je Malenica.

U skladu s preporukama Venecijanske komisije prvi će se put propisati tko su sudionici referendumske aktivnosti i koje se radnje smatraju referendumskom aktivnošću.

Ministar je objasnio i da se točno definira tko će i na koji način moći promatrati održavanje referenduma te će tako postupku provjere točnosti i potpunosti podataka o potpisnicima upisanima u popisne liste (tzv. brojanje potpisa) imati pravo prisustvovati predstavnik organizacijskog odbora i predstavnik odbora protivnika narodne inicijative ili osobe koje oni opunomoće.

Predloženim se zakonom uređuje i pitanje lokalnih referenduma.

Osniva se Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada

Vlada je Hrvatskom saboru uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Fondu za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško.

Predlaže se osnivanje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Zadaci su mu prikupljanje, očuvanje i povećanje vrijednosti sredstava za financiranje svih djelatnosti u vezi s zbrinjavanjem radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva nastalih tijekom pogona i razgradnje Nuklearne elektrane Krško.

Sredstva fonda iz kojih se financiraju djelatnosti centra čine sredstva za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva iz Nuklearne elektrane Krško koja Hrvatska elektroprivreda u Fond uplaćuje tromjesečno do prestanka rada Nuklearne elektrane Krško, odnosno dok se ne ostvari planirani iznos sredstava utvrđen važećim Programom razgradnje i odlaganja, te naknade zbrinjavanja koje Fondu uplaćuju prouzročitelji odnosno vlasnici radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora

Vlada uredbom određuje način financiranja odnosno iznose, rokove i načine uplate sredstva za razgradnju i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva iz Nuklearne elektrane Krško, način financiranja, te visinu naknade i rokove plaćanja naknada zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora podrijetlom s teritorija Republike Hrvatske kao i način i namjenu financiranja i visinu naknade jedinice lokalne i samouprave na čijem području se uspostavljaju ili nalaze građevine za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u vlasništvu Fonda.

Raspoloživo poljoprivredno zemljište treba staviti u funkciju proizvodnje

Saboru je upućen i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji za cilj ima ukupno raspoloživo poljoprivredno zemljište staviti u funkciju poljoprivredne proizvodnje.

"Prema zakonskom prijedlogu, poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje se u zakup putem javnog natječaja na rok između 15 i 25 godina ovisno o vrsti proizvodnje i investicija, odnosno ulaganja koja su predviđena gospodarskim planovima potencijalnih posjednika", istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Također, iz Zakona o poljoprivrednom zemljištu izbrisat će se odredbe o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta koje je davano neposrednom pogodbom, kao oblik raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države.

"Zakon će omogućiti efikasniju i bržu provedbu postupaka raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu", ustvrdila je Vučković.

Navela kako su jedinice lokalne samouprave, prema prijedlogu zakona, dužne u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu zakona izraditi program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i u roku od tri mjeseca od dobivanja suglasnosti na taj program raspisati javni natječaj za slobodno poljoprivredno zemljište i ono koje se koristi bez valjane pravne osnove.

Cilj je sve raspoloživo poljoprivredno zemljište staviti u funkciju poljoprivredne proizvodnje, a ukoliko to jedinice lokalne samouprave ne učine, Ministarstvo poljoprivrede će preuzeti raspolaganje poljoprivrednim zemljištem i sredstva od tog raspolaganja, pojasnila je ministrica.

Izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, među ostalim, predlaže se i elektronička provedba natječaja za zakup i prodaju te izuzimanje županija iz postupka, čime bi se stvorili preduvjeti za bržu i efikasniju provedbu raspolaganja.

Kod prodaje državnog poljoprivrednog zemljišta prednost na natječaju za prodaju imaju i dalje dosadašnji posjednici, dodan je kriterij graničnog zemljišta, a ostali kriteriji se brišu i slijedeći kriterij je najviša ponuđena cijena koja nije ograničena.

Radi bolje kontrole postupka raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, kako je navela Vučković, u Povjerenstvo za provedbu natječaja za zakup i prodaju dodaju se kao članovi po jedan predstavnik županije i Ministarstva poljoprivrede.

Maksimalna površina poljoprivrednog zemljišta za zakup ne utvrđuje se programom raspolaganja poljoprivrednim zemljištem već ju određuje jedinica lokalne samouprave u svakom pojedinom natječaju s obzirom na specifičnosti poljoprivrednog zemljišta koje je predmet natječaja, pri čemu se za površine veće od 50 ha propisuju dodatni uvjeti.

U odnosu na kriterije za ostvarivanje prava prvenstva u natječajima za zakup, uvodi se sustav bodovanja, a veći broj bodova mogu ostvariti ponuditelji koji na poljoprivrednom zemljištu ostvaruju dodanu vrijednost te time razvoj ruralnih prostora (bave se stočarskom proizvodnjom i poljoprivrednom proizvodnjom - trajnim nasadima i dr.), dosadašnji posjednici, domicilni te mladi nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i dr.

Vučković je navela i kako prednost pri prodaji poljoprivrednog zemljišta imaju dosadašnji posjednici i vlasnici zemljišta koje graniči sa zemljištem koje je predmet prodaje u svrhu okrupnjavanja te ponuditelj koji prihvati najveću cijenu postignutu u natječaju za to zemljište.

Za uspostavu i razvoj programskog rješenja za prijavu na natječaj za zakup i prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta (eZakup) u državnom proračunu osiguran je iznos od 1,04 milijuna kuna s PDV-om.

Zakon o održivoj uporabi pesticida

Vlada je u Sabor uputila i prijedlog Zakona o održivoj uporabi pesticida kojim se, kako je kazala Vučković, prenose odredbe EU direktive o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida te se zakon prilagođava strategiji "Od polja do stola", Strategiji EU za bioraznolikost do 2030. i Europskom zelenom planu.

"Glavni cilj zakona je postizanje održive uporabe pesticida, smanjenje rizika i negativnih učinaka od uporabe pesticida na zdravlje ljudi i životinja te zaštita okoliša i očuvanja biološke raznolikosti", istaknula je ministrica.

Zakonom se također propisuje donošenje Nacionalnog akcijskog plana za postizanje održive uporabe pesticida kojim se utvrđuju kvantitativne pretpostavke, ciljevi, mjere i vremenski planovi za njihovo provođenje radi smanjenja rizika i učinaka pesticida na zdravlje ljudi, okoliš i biološku raznolikost te potiče razvoj i uvođenje integrirane zaštite bilja i alternativnih postupaka ili tehnika zaštite bilja koje smanjuju ovisnost o pesticidima.

Kako bi se olakšalo domaćinstvima koja čine starije i nemoćne osobe koje nisu u mogućnosti pohađati izobrazbu propisana je mogućnost da za njih tretiranje provodi druga osoba - član obitelji ili susjed koji ispunjava sve uvjete, kazala je.

Za punu primjenu odredbi Zakona i uvođenje u sustav elektroničke poljoprivredne iskaznice (ePI) neophodno je izvršiti prilagodbu (sustavnu nadogradnju) Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS-a) koja je u tijeku.

Za provođenje Zakona osigurana su financijska sredstva u okvirima limita državnog proračuna za 2021. i projekcijama za 2022. i 2023. unutar razdjela Ministarstva poljoprivrede te nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu.

Predviđen purast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje na 30 milijardi kuna

Usvojen je i Prijedlog Strategije poljoprivrede do 2030., kojom se cilja povećanje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje sa sadašnjih 20 na 30 milijardi kuna godišnje.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je da je riječ o jednoj od sektorskih strategija, koja se donosi nakon Nacionalne razvojne strategije.

"U programu Vlade stavili smo u fokus hrvatsku poljoprivredu, shvaćamo zahtjevne okolnosti, ekstremne vremenske uvjete, brojne poremećaje na globalnom tržištu koje je izazvao covid i rast cijena. Smatramo da smo i svim dosadašnjim mjerama nastojali reagirati adekvatno i na korist hrvatskih poljoprivrednika i poljoprivrede, a i u budućnosti ćemo", poručio je Plenković.

Osobito važnim istaknuo je da se do 2030. planira povećati vrijednost obujma poljoprivredne proizvodnje na 30 milijardi kuna, kao i povećati produktivnost, poticati poljoprivredna gospodarstva, posebice mali i mladi poljoprivrednici. "U tom pogledu uz nacionalna sredstva bit će važno i pet milijardi eura iz EU fondova", dodao je Plenković.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković istaknula je da je Strategija krovni, strateški dokument u sektoru poljoprivrede, čije je donošenje predviđeno Zakonom o poljoprivredi i koji nije donesen već gotovo 20 godina.

Strategijom se dodatno podupire provedba Nacionalne razvojne strategije RH do 2030., a predstavlja i temelj za izradu nacionalnog strateškog plana koji je u visokoj fazi finalizacije.Strategijom se predviđaju i intervencije u okviru Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2021. do 2027.

"Strategija donosi viziju razvoja poljoprivrednog sektora u idućih deset godina, utvrđuje razvojne potrebe, ciljeve, prioritete i aktivnosti kojima će se ostvariti strateški ciljevi poljoprivredne politike", kazala je Vučković.

Četiri strateška cilja

Strategija ima četiri strateška cilja - povećanje produktivnosti i konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, jačanje održivosti i otpornosti poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene, obnovu ruralnog gospodarstva i unaprjeđenje uvjeta života u ruralnim područjima te poticanje inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.

Kako je kazala ministrica, Strategija prepoznaje potencijale za razvoj poljoprivredne proizvodnje u diverzifikaciji u smjeru proizvoda viših dodanih vrijednosti te komplementarnih aktivnosti na ruralnom području poput turizma, usluga, biogospodarstva, bolje povezanosti s prehrambenom industrijom, ulaganjima u prilagodbu, klimatskim promjenama, digitalizaciji te preusmjeravanju potpore prema korisnicima i sektorima gdje je najpotrebnije, primjerice u perspektivna mala poljoprivredna gospodarstva, mladim poljoprivrednicima i osjetljivim sektorima.

Osnovni zahtjev Strategije je učinkovitije korištenje javnih sredstava kroz bolje usmjeravanje poljoprivrednih potpora i sredstava za ruralni razvoj.

Mjere poljoprivredne politike u najvećoj mjeri financirat će se iz proračuna EU namijenjenog poljoprivredi i hrvatskog državnog proračuna, kazala je Vučković. U razdoblju do 2027., kako je navela, Hrvatskoj je iz proračuna EU dostupno oko 5 milijardi eura, odnosno procijenjeno je da će do 2030. za provedbu ciljeva i prioriteta Strategije biti utrošeno 7,5 milijardi eura.

Strategija protiv korupcije za snažniju afirmaciju građana, civilnog društva i medija

Vlada je usvojila i Prijedlog Strategije za sprječavanje korupcije za razdoblje od 2021. do 2030.

"Uključivanje građana, medija i civilnog društva u detekciju i praćenje koruptivnih rizika, kao pogled 'izvana', pomaže tijelima javne vlasti da rade odgovornije, transparentnije te da na odgovarajući način utječu na smanjenje mogućnosti korupcije", navodi se u tom strateškom dokumentu koji je nakon javnog savjetovanja i usvajanja na Vladi upućen u daljnju proceduru.

Premijer Andrej Plenković rekao je da je korupcija fenomen protiv kojeg se kontinuirano borimo mi i brojne druge zemlje, a strategija će biti provedena kroz tri godišnja akcijska plana i ima precizno definirane prioritetne ciljeve od jačanja institucionalnog okvira i jačanja transparentnosti do jačanja sustava javne nabave i podizanja široke svijesti o nužnosti borbe protiv korupcije.

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica rekao je da nacrt obuhvaća daljnje unaprjeđenje učinkovitosti borbe protiv korupcije te razvoj institucionalnih, zakonodavnih, administrativnih i pravosudnih kapaciteta.

Jača kontrola imovinskih kartica sudaca, diploma, sukoba interesa u zdravstvu

Malenica je u izjavi novinarima nakon sjednice Vlade rekao je da je fokus strategije prvenstveno na prevenciji korupcije. U provedbi pet ciljeva predviđene su 94 mjere.

Iz strategije je istaknuo transparentnije imenovanje u tvrtkama u jedinicama lokalne samouprave, etički kodeks na lokalnoj razini i mehanizme za snažnije sprječavanje sukoba interesa i koruptivnih rizika, što znači da svi članovi predstavničkih tijela moraju prijavljivati svoje poslovne odnose s tom jedinicom lokalne samouprave.

Kad je riječ o imovinskim karticama sudaca predviđa se unaprjeđenje sustava same kontrole, a u području obrazovanja digitalna evidencija o studentima, digitalizacija diploma i njihova kvalitetnija provjera.

Mjere koje se odnose na zdravstvo vezane su za sprječavanje sukoba interesa kod osoblja koje istodobno radi u privatnom i javnom zdravstvu, podizanje svijesti o štetnosti medicinskog osoblja, a strategija predviđa i donošenje zakonodavnog okvira koji će urediti pitanje lobiranja.

Nova strategija izgrađena je u cilju nastavka kontinuiranog strateškog provođenja i nadograđivanja sustava antikorupcijskih mjera, a nakon isteka ranije strategije za razdoblje od 2015. do 2020. U tom su razdoblju, navodi se u nacrtu, postignuta mnoga poboljšanja u smislu zakonodavnih izmjena i jačanja institucija, ali se prostor za unaprjeđenje stvara primjenom zakona u praksi i jačanjem ovlasti institucija.

Jačanje postojećih i stvaranje novih sustavnih rješenja

U suzbijanu korupcije postavljeno je pet prioriteta javnih politika, odnosno posebnih ciljeva pri čemu se za jačanje institucionalnog i normativnog okvira predviđa 36 mjera.

Za jačanje transparentnosti i otvorenosti rada tijela javne vlasti predviđena je 21 mjera, za jačanje sustava integriteta i upravljanje sukobom interesa 18, za jačanje antikorupcijskih potencijala u sustavu javne nabave 11 te osam mjera za podizanje javne svijesti o štetnosti korupcije, nužnosti prijavljivanja nepravilnosti i jačanja transparentnosti.

Predloženi ciljevi obuhvaćaju antikorupcijske mjere u području lokalne i područne samouprave, pravosuđa, sporta, zdravstva, obrazovanja i znanosti, sustava javne nabave, financijskog sustava kao i mjere mehanizama jačanja svijesti o štetnosti korupcije na svim razinama djelovanja, rekao je Malenica.

Strategija će se provoditi kroz tri trogodišnja akcijska plana i to za razdoblje od 2022. do 2024. godine, zatim od 2025. do 2027. te posljednji za razdoblje od 2028. do 2030. godine.

Na predloženoj strategiji radila je radna skupina sastavljena od predstavnika tijela javne vlasti i širokog kruga zainteresiranih dionika iz civilnog sektora, medija, akademske zajednice, privatnog sektora i sindikata te Savjeta za sprječavanje korupcije.

Odbačeni navodi iz interpelacije o provedbi popisa stanovništva

Vlada je Hrvatskom saboru predložila da odbaci sve navode oporbene Interpelacije o njezinu radu u vezi s provedbom popisa stanovništva, koju je predložilo 17 oporbenih zastupnika, ocjenjujući je neutemeljenom.

Ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković je kazala da Vlada predlaže Saboru odbijanje interpelacije jer je smatra neutemeljenom i u potpunosti odbacuje sve navode, naglasivši da se popis u potpunosti provodi u skladu s propisima i međunarodnim standardima.

Na sjednici je doneseno i nekoliko zaključaka kojima pomaže stanovništvu na potresima pogođenim područjima.

Usvojen je tako zaključak kojim se do kraja godine otpisuju potraživanja i naknade za električnu i toplinsku energiju isporučenu krajnjim kupcima na potresom pogođenom području.

Produženo je do kraja godine i korištenje autoceste A11 Zagreb-Sisak bez plaćanja cestarine, kao i besplatni prijevoz vlakom za stanovnike pogođene potresom na području Sisačko-moslavačke županije i predstavnike službi koje sudjeluju u pružanju pomoći i sanaciji šteta.

Također, HRT je zadužen da otpiše potraživanja nastala po osnovi RTV pristojbe obveznicima stradalima u potresu čiji su objekti pretrpjeli štetu i/ili za one za koje je osiguran privremeni zamjenski smještaj na potresom pogođenim područjima, također do kraja godine.

Za dio dospjelih obveza bolnica oko 496 milijuna kuna

Za podmirivanje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala bolničkih zdravstvenih ustanova kojima je osnivač država te za isplatu namjenske pomoći za podmirivanje dijela dospjelih obveza bolničkih ustanova kojima su osnivači županije, a radi zadržavanja jednake razine zdravstvene zaštite na cijelom području Hrvatske, država će ukupno isplatiti nešto manje od 496 milijuna kuna.

Bolničkim zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač država ukupno će biti isplaćeno 321 milijun kuna (KBC Zagreb, KBC Sestre milosrdnice, KBC Rijeka, KBC Split, KBC Osijek, KB Dubrava Zagreb, KB "Merkur", Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Klinika za dječje bolesti Zagreb i Nacionalna memorijalna bolnica Vukovar), a za 30 bolnica kojima su osnivači županije bit će doznačeno više od 174 milijuna kuna.

"U obzir je uzet kriterij dospjelosti nepodmirenih obveza starijih od 120 dana na dan 31. kolovoza", naveo je ministar zdravstva Vili Beroš.

Pilot-projekt besplatnog javnog željezničkog prijevoza za djecu i učenike

Vlada je prihvatila i pilot-projekt besplatnog javnog željezničkog prijevoza djece i učenika osnovnih i srednjih škola na području Hrvatske kojim će se omogućiti neograničeno korištenje željezničkog prijevoza djece i učenika za svakodnevna putovanja u školu te povremena putovanja, kao što su jednodnevni izleti, odlasci liječniku, ljetovanje i druga putovanja.

Projekt će se provoditi u razdoblju od 1. listopada ove do kraja iduće godine, a obuhvatit će oko 780 tisuća djece i učenika.

Djeca će tako dobiti "pametne kartice" koje će vrijediti za vrijeme trajanja projekta, a zahtjevi za njihovu izradu predavat će se na prodajnim mjestima HŽ-Putničkog prijevoza.

Uz zahtjev i fotografiju za djecu će biti potrebno priložiti i dokument iz kojeg je vidljiv datum rođenja, a za učenike i potvrdu o upisu u školsku godinu.

Projektom će se rasteretiti proračuni jedinica lokalne (regionalne) samouprave s obzirom na to da pojedine od njih sufinanciraju do 25 posto troška za prijevoz učenika, istaknuo je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i dodao da je vrijednost projekta oko 30 milijuna kuna.