Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice
Sisak | 22. 6. 2021.

Treba nam jedinstvo i optimizam za izgradnju bolje i tolerantnije Hrvatske

Predsjednik Vlade Andrej Plenković prisustvovao je obilježavanju Dana antifašističke borbe povodom 80. obljetnice osnutka Prvog sisačkog partizanskog odreda i prve antifašističke bojne jedinice u ovom dijelu Europe

Uz predsjednika Vlade bili su potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, potpredsjednik Vlade Boris Milošević i ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

Odajući počast hrvatskim antifašistima koji su položili živote u borbi protiv nacizma i fašizma i time Hrvatskoj osigurali mjesto među pobjednicima Drugog svjetskog rata, predsjednik Vlade obratio se nazočnima.

Njegov govor prenosimo u cijelosti:

Poštovani uzvanici, poštovane dame i gospode zadovoljstvo mi je pozdraviti vas u povodu Dana antifašističke borbe, ovdje u šumi Brezovica.

Premda je ovaj praznik uspostavljen još 1991., kao što je kazao izaslanik predsjednika Sabora, gospodin Katičić, na inicijativu predsjednika Franje Tuđmana, od ove godine Vlada je odsad nositelj organizacije njegovog obilježavanja, kao što i priliči državnom prazniku. i tako će biti i u budućnosti.

Na početku ljeta 1941., Hitlerova Njemačka bila je već ovladala najvećim dijelom Europe i započela svoju bezumnu i zločinačku politiku porobljavanja naroda i istrebljenja u Holokaustu u kojemu je pobijeno oko 6 milijuna europskih Židova.

U Hrvatskoj je nakon njemačke vojne okupacije Kraljevine Jugoslavije, u travnju 1941. uspostavljen kvislinški režim NDH pod vodstvom Ante Pavelića, nakon što je njemačku ponudu odbio Vlatko Maček, vođa Hrvatske seljačke stranke, koja je tada okupljala najveći dio hrvatskoga naroda.

U stvarnosti, Hrvatska je bila podijeljena na njemačku i talijansku okupacijsku zonu, dok su veći dio Dalmacije, dijelovi Gorskog kotara i Primorja pripojeni Italiji, nakon što su ih vlasti NDH ustupile fašističkoj Italiji, a doneseni su i rasni zakoni protiv Židova i Roma te Srba.

Partizanski pokret u Hrvatskoj

U takvim složenim okolnostima, prije točno osamdeset godina u ovoj je šumi, skupina od sedamdesetak boraca, uglavnom Hrvata, osnovala Prvi sisački partizanski odred i krenula u oružani otpor.

Među njima bio je i mladi Janko Bobetko, koji će 90‑ih postati general Hrvatske vojske i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Osim što je to bio prvi hrvatski partizanski odred, to je i prva antifašistička borbena jedinica u prostoru tadašnje Jugoslavije i u ovom dijelu Europe.

Do kraja 1941. partizanski pokret u Hrvatskoj, kojemu su se pridružili i brojni hrvatski Srbi, dosegao je 7.000 pripadnika.

ZAVNOH, najviše tijelo narodne vlasti

Već u proljeće 1943. ovladao je najvećim dijelom Banovine, Korduna, Like i sjeverne Dalmacije, što je dovelo do osnivanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske, koje je, nasuprot NDH, postalo najviše političko tijelo narodne vlasti u Hrvatskoj, i kojeg je suvremena Hrvatska nasljednica.

ZAVNOH-om, kojemu je na čelu bio Vladimir Nazor, ponovno su tada postavljeni temelji hrvatske samobitnosti, koja je učvršćena u poratnim republičkim ustavima.

To je kasnije omogućilo da na prvim slobodnim izborima 1990. bude demokratski potvrđena suverenost Republike Hrvatske koja je konačno i obranjena u Domovinskom ratu.

Kao višestranačko političko predstavništvo, upravo je ZAVNOH poništio ugovore Kraljevine Jugoslavije i NDH s Italijom te usvojio ključan "proglas o vraćanju Hrvatskoj Istre, Zadra i otoka i drugih teritorija pod talijanskom okupacijom".

Doprinos nacionalnih manjina

U sastavu narodnooslobodilačke vojske Hrvatske djelovale su postrojbe nacionalnih manjina: Židova, Čeha, Talijana, Mađara te čak njemačkih folksdojčera, što je također bio jedinstven slučaj u Europi.

O tadašnjoj snazi hrvatskih partizana govori činjenica da je od 26 partizanskih divizija na području Jugoslavije, 11 tada bilo na području Hrvatske, 7 na području Bosne i Hercegovine, 5 u Sloveniji, dvije u Srbiji i jedna u Crnoj Gori.

Federalna Država Hrvatska – temelj suverenosti i sadašnjih granica

Već u svibnju 1944. godine odlukom ZAVNOH-a formalno je, u današnjim granicama, utemeljena Federalna Država Hrvatska, što je imalo dalekosežan politički i povijesni značaj za sudbinu i budućnost Hrvatske.

Ili kako reče Ivan Supek: "Stvaranje demokratske hrvatske države usred zaposjednute Europe, u obruču njemačkih i još talijanskih oklopnih divizija, jedinstven je pothvat u II. svjetskom ratu, nedovoljno priznat od poratnih historiografa i pogrešno obaviještenog Zapada."

Mjesto među pobjednicima Drugog svjetskog rata

U odnosu na broj stanovnika, Hrvatska je imala najmasovniji pokret otpora u Europi, dok je od preko 200.000 poginulih partizana trećina bila iz Hrvatske.

Time je Hrvatska dala velik doprinos porazu Hitlera i njegovom nacističkom poretku u Europi, a Hrvatskoj je osigurano istaknuto mjesto među zemljama pobjednicima Drugog svjetskog rata.

O tome svjedoči i sudjelovanje predsjednika Tuđmana, koji je i sâm bio pripadnik partizanskog pokreta, na svečanostima u Parizu i Londonu 1995. godine povodom 50. obljetnice kraja Drugog svjetskog rata.

Suočavanje s poratnim naslijeđem

Dame i gospodo,

Prošle godine, obilježili smo 25. obljetnicu velebne pobjede u Oluji i Domovinskom ratu.

Tada sam uz, veliki ponos i zadovoljstvo zbog te obljetnice i oslobađanja hrvatskog teritorija, rekao da žalimo i za žrtvama zločina počinjenih s hrvatske strane, kojih je nažalost bilo, jer legitimno pravo na obranu nije i ne može biti opravdanje za nedjelo – te je svaki takav čin bolan za sve obitelji žrtava.

Isto tako, neovisno o spomenutim zaslugama hrvatskih partizana za uspostavu Federalne Države Hrvatske – čime je spriječeno unitarističko uređenje Jugoslavije u kojoj Hrvatska ne bi imala vlastite granice – vrijeme je da i ta burna vremena sagledamo u svoj njihovoj složenosti.

To se osobito odnosi na ona bolna povijesna zbivanja kojima se sigurno nijedan istinski antifašist ne ponosi.

Tu ponajprije mislim na poratne zločine Jugoslavenske armije nakon izručenja kraj Bleiburga odnosno masovnih likvidacija razoružanih vojnika i civila duž Križnog puta, ponajprije u Sloveniji i Hrvatskoj, što je traumatično za brojne obitelji. I što je produbilo pogubne podjele u poratnoj Hrvatskoj

Tu mislim i na uspostavu totalitarnog jugoslavenskog režima kojima su iznevjereni ideali brojnih hrvatskih antifašista, što se nažalost potvrdilo i nakon slamanja Hrvatskog proljeća.

Tu mislim i na poslijeratne čistke političkih neistomišljenika poput progona blaženog kardinala Stepinca, premda je bio jedan od najhrabrijih pastira Katoličke Crkve, koji se u svojim propovijedima javno usprotivio progonima Srba i Židova te mnoge od njih spasio od smrti.

Antifašizam protiv totalitarizma

Došlo je vrijeme da kao društvo trezvenije sagledamo tadašnja zbivanja, da bolje vrednujemo doprinos hrvatskog antifašističkog otpora nacizmu.

Istodobno, moramo zatvoriti još žive podjele u našem društvu i graditi nikad potrebnije jedinstvo radi suočavanja s izazovima koji su pred nama.

To jedinstvo omogućilo nam je prije 30 godina da se izborimo za vlastitu državu, za što se zalagao i ZAVNOH, o čemu svjedoče i Hebrangove riječi da "Hrvatska ima pravo da sama upravlja sobom, da ima svoj Sabor kao vrhovni zakonodavni organ i nosilac suvereniteta, i svoju narodnu vlast".

No za ostvarenje tih ideala trebalo je pričekati još pola stoljeća kada je dr. Franjo Tuđman uspio ujediniti hrvatski narod na ideji pomirbe, što je temelj stvaranja hrvatske države.

Danas napokon imamo slobodnu, demokratsku Hrvatsku, članicu Europske unije i članicu Sjevernoatlantskog saveza, čiji su temelji u demokratsko izraženoj volji hrvatskih građana i pobjedi hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu. a to podrazumijeva i vrijednosti antifašizma.

Nakon pandemije i razornih potresa, te u kontekstu sve bržih klimatskih promjena koje će u vremenu pred nama biti daleko najveći izazov za cijeli svijet i za njegovu gospodarsku i geopolitičkih stabilnost, Hrvatskoj je više nego ikada potrebno jedinstvo i pogled u budućnost.

Nikad potrebnije jedinstvo

Stoga je na svima nama da budemo na visini zadataka koji nas očekuju, da staloženim, objektivnim pa i hrabrim pogledom na prošlost oslobodimo toliko potrebnu pozitivnu energiju i optimizam koji nas trebaju voditi u izgradnji bolje, tolerantnije i demokratske Hrvatske.

Vjerujem da bi se tim suglasili i svi oni koji su prije 80 godina pokazali hrabrost i odvažnost i krenuli u borbu protiv najvećeg zla koje je tada snašlo Europu.

Danas s odmakom vremena imajmo snage ostaviti iza sebe davne podjele i u političkom provođenju politike pomirbe, politike tolerancije, politike uključivosti nastojimo graditi Hrvatsku za dobrobit naše djece i mladih i na ponos svih nas!

Svima vam čestitam Dan antifašističke borbe!